Mlada glumica koja je svoj talent i kreativnost pokazala u predstavama 'Antigona', 'Vođa' ,'Znaš li'..., u filmovima 'Žaba' i 'Ništa, samo vjetar', seriji 'Konak kod Hamdije', posljednje tjedne, sukladno preporukama, provodi u kućnoj karanteni uz nešto drugačiji svakodnevni tempo. 

Iako kući, Alisa i dalje radi i surađuje sa svojim timom u Narodnom pozorištu i snima pripovijetke, a ostanak doma motivirao ju je i da započne neke nove, zdravije rituale i još više uživa u trenutku i malim stvarima.

Alisu smo pitali kako zadržava vedar duh, preporuke za knjige koje vrijedi pročitati, kao i kako iznenaditi dragu osobu tijekom #OstaniKući.

Kako zadržati motivaciju i produktivnost tijekom rada od kuće te kako sada izgleda tvoj dan?

Meni zaista ne pada teško ova izolacija, možda prvih dana kada sam iz karantina slavila rođendan. Vrlo brzo sam se prilagodila. Motivaciju je najlakše naći baš sada. Evo kako: svi mi “nismo imali vremena” ranije da se hranimo zdravo pa smo govorili od ponedjeljka, nismo imali vremena kuhati, slikati, čitati, vježbati, nazvati nekog prijatelja, rodbinu koja ne živi u Sarajevu. 
Sada imamo vremena za sve to. Prvih par dana izolacije sam provodila ljenčarenjem i razmišljala samo kada će ovo proći. 
Onda sam kliknula prekidač u svojoj glavi i sada moj dan prolazi i previše brzo. Svaki dan započinjem kafom, slikanjem, zatim jogom, ofarbala sam i cijeli inventar svoje male bašte. 

Često imamo video sastanke s kolegama iz pozorišta gdje se prije svega zabavimo dobro.
Nakon toga izdvojim vrijeme za čišćenje svoje oaze koju sam sebi stvorila.
Zatim kuham, snimam i montiram poeziju i pripovijetku za Narodno Pozorište u kojem sam trenutno i navečer uživam u pravljenju svog čaja od voća i đumbira.
Zatim se okupam i isfeniram kao da ću u izlazak, uradim sve pomade na licu iz svog asortimana prirodne kozmetike 'Lada Pomada'. 

Sve su to mali rituali u kojima zaista uživam. Pored toga planiram jedan online projekat s kolegama i kolegicama glumcima i svi uživamo u tome jer volimo svoj posao i prije i u toku pandemije i od kuće i s daski.

Prijedlog za knjigu koju vrijedi pročitati?

Ako niste pročitali 'Četrdeset pravila ljubavi' ili 'Jedan je dan' imate priliku čitati divno štivo koje će vam potpuno skrenuti misli s ove situacije. Našla sam stranicu na kojoj online možeš naručiti knjigu i ja trenutno čekam 'Žene koje trče s vukovima'.
Nije još uvijek stigla u moje ruke, ali vjerujem ukusu mojih prijatelja.

Koji filmovi i serije su se našli na tvojoj 'to watch' listi u ovom periodu?

Bilo bi cool da otkrijem neku novu seriju koju većina nije navela, ali da budemo iskreni, kao i većina ljudi svijeta i ja sam se zaljubila u 'La casa de papel' :).

Serija je uzbudljiva, neočekivana, obiluje pametnim glumačkim i režiserskim rješenjima. Na prvu se zaljubimo u likove iz serije i postajemo strastveni navijači pojedinih - plus za sve one koji vole i španski jezik, uživat će u melodiji istog.
Također gledam meni jednu od najdražih serija 'Walking dead'.
Tematika me sada još više uvlači zbog novonastale situacije. Nekada davno sam odbijala gledati ovu seriju jer ne volim zombije i naučnu fantastiku, ali svima koji imaju dilemu, mogu reći da serija mnogo dublje govori zapravo o suštini ljudske prirode, a ne o zombijima. 

Koji je tvoj odabir za brzi i zdravi ručak ili užinu?

Kada nije bila pandemija i kada sam imala probe, jela sam dosta brzo i često nezdravo. Sada uživam u pripremanju domaćeg hljeba od heljde i žitarica, zatim zdravih kuglica od datulja i lješnjaka. Inače nisam bila ljubiteljica voća, ali evo otkrila sam da i to volim, samo da jednostavno nisam imala naviku kao sada. Limun sam voljela uvijek, ali sada ću se pretvoriti u limun. Sve što se moglo napraviti s limunom, od kolača do čaja, ja sam probala.

Pjesme koje te opuštaju u ovom periodu?

Hm, nije se tu ništa previše promijenilo za razliku od ishrane i navika. Zavisno od onoga što radim, ali varira između stranih pop hitova i 90-tih dok pospremam kuću, do atmosfere planina i ptica kada slikam ili radim jogu.

Kako zadržati #feelgood vibru tijekom kućne izolacije?

Da mi je neko rekao da ću ja ovako organizovati svoje vrijeme i biti mirna za vrijeme izolacije i policijskog sata – ne bi mu vjerovala. Ja sam temperamentna osoba koja često ima višak energije, ali sam se baš zato valjda dobro opskrbila.
Mislim da je ključ u mislima, kao i uvijek. Svi imamo teže i lakše periode kao i u uobičajenom životu, ali bitno je ne razmišljati kada će proći, zašto ovo, kako itd. 

Jednostavno, treba usmjeriti energiju na ciljeve koje sada želimo postići. Zadati sebi cilj i krenuti ka njemu.
Želim poraditi na svom tijelu, duhu, mislima ili bilo čemu i prilagoditi se situaciji. Cijeli svijet je u istoj situaciji i samo je pitanje tko će kako iskoristiti ovo i hoće li sebi otežati ili olakšati. 

Kako prirediti mini iznenađenje za drugu osobu tijekom kućne izolacije?

Naslikajte sliku na poklon nekome, ja sam to već uradila :)

Ako ne znate slikati, skuhajte nešto i ostavite penzionerki preko puta vas. Snimite nekome kreativniju rođendansku čestitku nego što biste stigli da je normalno stanje. Pronađite stare slike s prijateljima i napravite kolaž s opisom ispod svake. Napravite nešto kreativno pa pripremite za život poslije pandemije. 
Presadite nekome biljku pa mu sačuvajte (ako se to tako zove i radi). :D
Ma milion je stvari, samo ako smo kreativni. Ja ni sada nemam vremena da ispunim sve svoje ideje. 

Kako pokazati empatiju i učiniti nešto lijepo za druge osobe tijekom #OstaniKući?

U današnje vrijeme je lako pokazati empatiju. Dovoljno je pomoći starijima za odlazak u kupovinu, odnijeti im na vrata maske i rukavice. Jako je puno načina, a najveća empatija je suosjećati sa starijima i djecom i ostati kući. Nije to tako teško i već smo se navikli ili bi trebalo da jesmo. 
Oni koji se nisu prilagodili do sada trebaju obaviti razgovor sami sa sobom.

Nakon završetka kućne izolacije, prva stvar koju ću napraviti je:

Jojjjj, toliko je stvari. Mnogooo. Otići na more! Izaći s prijateljima i vjerojatno proslaviti svoj rođendan koji je bio davno. Ma uživat ću u svemu, čak ću dopustiti ljudima da me zagrle iako znaju da nisam tip za grljenje.

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com