TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 28.11.2017.
Ok, vjerujemo da nitko od vas nije imun na šarmantnu priču o znatiželjnoj djevojčici Klari i Orašaru s kojim proživi čudesne pustolovine i odluta u sasvim novi, magičan svijet. Orašar je jedna od najizvođenijih baleta na svijetu, a u ovom blagdanskom periodu, daje nam još jedan podsjetnik na važnost iskrenosti, ljubavi, zahvalnosti i humanosti.
Priča započinje na Badnjak, kada djevojčica ispod bora pronađe nešto drugačiji poklon – orašara. Kada padne noć, Klara shvaća da njen orašar nije obična drvena lutka i da ju čeka jedna nevjerojatna avantura.
Zbog toga ne čudi što kazališta diljem svijeta upravo u 12.mjesecu na svoj repertoar dodaju ovaj balet koji uz prekrasnu glazbu Petra Iljiča Čajkovskog stvara blagdansku čaroliju koje svi žele biti dio.
Narodno pozorište u Sarajevu će nakon 44 godine ponovno uprizoriti Krcka Oraščića. Sutra će premijerno biti prikazana baletna predstava čiju koreografiju potpisuje gospodin Konstantin Kostjukov, kostimografiju Amna Kunovac-Zekić i scenografiju Josip Lovrenović. Izvođenje ove predstave je uljepšao i orkestar Sarajevske filharmonije pod dirigentskom palicom dirigentice Samre Gulamović.
U predstavi učestvuje cjelokupan ansambl i solisti baleta Narodnog pozorišta u Sarajevu, gostujući prvak Beogradskog baleta, Igor Pastor te učenici osnovnih baletskih škola "Novo Sarajevo", "Mladen Pozajić" i Srednje muzičke škole Sarajevo (odsjek za klasični balet).
Dio ove prekrasne priče je i bh.balerina Albina Huskić koja nam je kroz svoj foto dnevnik dočarala dio magične atmosfere koja je ovih dana vladala u pozorištu. Albina će u sklopu baleta Krcko Orašar imati ansambl ulogu u predstavi, bit će jedna od majki u jednoj od scena, jedna od pahuljica i jedna od balerina u poznatom valceru cvijeća. Na naš upit o najizazovnijem djelu baleta, Albina nam je otkrila: „Krcko Oraščić" se u baletskom svijetu svrstava u "bijeli balet" i nalazi se u istom rangu sa Labudovim jezerom i Uspavanom ljepoticom te je samim tim zahtjevan u svakom pogledu. Ne mogu izdvojiti dio iz predstave kao najveći izazov jer je predstava sama po sebi izazov za mene.“
***
„Početkom mjeseca oktobra smo počeli sa prvim probama gdje smo se najprije upoznali sa libretom predstave, a zatim i koreografijom.
Pripreme za ovu predstavu su bile jako naporne, ali to je sasvim normalno jer sam navikla na ovu vrstu rada. Posljednjih mjesec dana smo imale probe svaki dan ujutro od 11.00 h do 14.00 h i naveče od 18.00 h do 21.00 h što mi nije ostavljalo mnogo vremena za odmor, ali sam svjesna toga da je to moj poziv i da se sve isplati onog momenta kada stupim na scenu.
Najdraži dio ove predstave za mene je broj u kojem učestvuje 16 igrača, 8 žena i 8 muškaraca, Valcer cvijeća. Muzika Čajkovskog je naprosto divna, kao i koreografija i sve vrijeme se osjećam kao da sam na balu. :)
Najteži dio u predstavi su "Pahuljice" koje igraju 12 žena. Sastoje se od mnogo skokova i zahtijevaju veliku koncentraciju zbog konstantnih promjena formacija koje moraju biti savršene. Mislim da će publici ovo biti najdraži dio predstave jer tokom osam minuta na sceni imate sliku zimske idile.
Za nošenje sa nervozom nemam neki posebni recept mada bih ga voljela pronaći jednog dana. Samo nastojim da smirim samu sebe i kažem si više puta kako će sve biti u redu. Kako predstava obično počinje u 19.30 h, nastojim da budem u pozorištu do 16.00h kako bih se našminkala, kako bi mi napravili frizuru, zatim zagrijala i slijedi izlazak na scenu."
Premijerno izvođenje baleta Krcko Oraščić je u srijedu, 29. 11. 2017. godine u 19:30 sati, a reprizna izvođenja, 1. 12. 2017. godine u 19:30 sati i 26. 12. 2017. godine u 19:30 sati.
TEKST: Ada Ćeremida
Treće izdanje Industry Day u Visokom još jednom je otvorilo pitanje dizajna kao sistema, onog koji povezuje ideju, proizvodnju i odgovornost.
Kroz ovogodišnji fokus na „Green Deal“, razgovor se pomjera dalje od estetike i ulazi u prostor odluka, procesa i uticaja koji dizajn ima na društvo.
U tom kontekstu, razgovarali smo sa Slavimirom Futrom, jednim od najuticajnijih dizajnera i vizualnih komunikatora u regionu, čiji rad već godinama pomjera granice između forme, poruke i sistema.
Njegov pristup dizajnu ne počinje izgledom, nego pitanjem smisla, što se jasno reflektovalo i kroz njegovu ulogu na Alma Ras Industry Day. Dizajn, kako ga on vidi, nije dekoracija, nego rezultat jasno postavljene ideje i razumijevanja onoga što treba da komunicira.
Zato njegov pogled na savremeni dizajn pomjera fokus sa onoga što vidimo na ono što osjećamo i razumijemo već u prvim sekundama susreta s vizualom.
Razgovor sa Slavimirom Futrom otvara pitanja koja su danas ključna za razumijevanje dizajna. Umjesto forme, fokus stavlja na istinu, inteligenciju i osjećaj koji dizajn ostavlja.
Njegovi odgovori pomjeraju granicu između lijepog i smislenog, između trenda i onoga što traje.
Kada gledate jedan dizajn, šta vam prvo govori da li ima identitet ili ne?
Pa, prije svega, kod tih stvari je najvažnije da budu istinite. To se jednostavno nekako osjeti. Mi živimo danas u vremenu kada svi mogu da naprave nešto lijepo i atraktivno, a jako malo ljudi mogu da naprave nešto pametno. I to je ono što nas odvaja od umjetne inteligencije, ali i od “umjetničke” u tom smislu.
Tako da se odmah vidi, stvarno na prvi pogled, da li je nešto vještačko ili je organsko, prirodno, pametno i lijepo. To je sveti gral komunikacije.
Koja je najčešća greška mladih dizajnera danas?
Mislim da mladi dizajneri upravo tu problematiku forme usvajaju brže nego problematiku istine, odnosno inteligencije. Zato što je lakše doći do forme nego do istine, ljudi to rade preko ljepote.
Lako se iskopira nešto što je trend, nešto što se svima sviđa, i onda se na taj način svrstate u jednu armiju istomišljenika estetskih i time sebi obezbijedite neku poziciju u tom mikro društvu kojem pripadate.
Ali ono što preživljava decenije, da ne kažem vijekove, uvijek je ta suštinska istina. Uvijek treba tražiti više u inteligenciji nego u ljepoti.
Kako znate da je projekat završen? Postoji li ta tačka gdje treba stati?
Projekat se završava onda kada se osjeti da će uraditi svoj posao. Ipak je grafički dizajn dio industrije u kojoj ste vi direktno vezani za potrebe klijenta.
To se osjeti kad je dovoljno, kada nema potrebe da se zatrpava dodatnim informacijama ili dodatnim estetikama koje služe da uljepšaju stvar.
Čim vidite da neko ukrašava, znači da pokušava da nadoknadi neku rupu u konceptu ili opet u toj istoj inteligenciji.
Jedna riječ koja danas najviše nedostaje dizajnu?
Ljubav.
To je ono što se osjeća duboko. Empatija i međuljudski odnosi postali su nešto što se podrazumijeva, a zaboravili smo koliki je njihov potencijal i intenzitet. Ono što je duboko u nama skriveno, što je naša priroda, mi smo usmjereni jedni na druge.
A u novim okolnostima tehnoloških revolucija mi smo se, zapravo, okrenuli više sebi. I onda iz te pozicije gledamo svijet, a svijet nije nigdje van nas, on je u nama.
Onaj ko je shvatio da je čitav svijet u njemu, čitav univerzum i život, ta osoba privlači druge ljude. I to je ono što mladi nikako da shvate.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
