Ivka Marin pobjednica je nedavno završenog FORMA natječaja kroz koji je svojom skicom gala haljine dobila priliku da svoj dizajn predstavi na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala.

Podsjećamo, ideja natječaja jeste stvoriti novo domaće, dizajnersko ime i usmjeriti ga u njegovom daljnjem profesionalnom razvoju na bh. modnoj sceni i reprezentativnom predstavljanju široj javnosti. Paralelno s razvojem haljine, Ivka će, uz stručno usmjerenje FORMA tima, dobiti i priliku da se predstavi medijima, razvije svoju kolekciju u prostorijama poduzetničkog centra Networks, a kasnije i mogućnost da istu predstavi inozemnom tržištu kroz MODAMO.web shop.

Pobjednička skica FORMA FASHION DESIGN CONTEST 2016 by IVKA MARIN

Na sastanku sa Ivkom, razgovarali smo o detaljima njene kreacije koju će na crvenom tepihu ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala, kao jednog od najvažnijih kulturnih događaja u regiji, nositi dama iz bh. poduzetničkog i kulturnog života. 
Pregledavanja materijala kupljenih u Italiji, šablona od sitnih perlica koji će biti ručno ušivani na haljinu, ali i razgovor o kroju ove gala kreacije, dodatno su probudili entuzijazam i uzbuđenje cijelog tima.

Ivka je kroz razgovor s Martinom, Anom i Dijanom otkrila i par ideja o razvoju svoje prve kolekcije, inspiracijama o istoj, kao i budućim planovima, o čemu ćete naravno, uskoro moći više čitati na MODAMO.info, kada ćemo predstaviti bh.dizajnericu o čijem ćete radu vjerujemo još puno toga čitati. Dotad, zavirite s nama na radni sastanak FORMA tima i pogledajte zašto naš tim s nestrpljenjem iščekuje otvorenje Sarajevo Film Festivala i predstavljanje kreacije za koju će, vjerujemo, dočarati ovaj kreativan, edukativan i inspirativan proces koji je pred FORMA timom.

Foto: EDVIN KALIĆ

Dok mi bježimo iz grada, Baščaršija radi punom parom. Iza izloga koji ne mame sniženjima ni trendi neonkama, kriju se majstori koji cijelo ljeto ostaju ovdje: pletu srebro, tope bakar, ušivaju uzorke stare stotinama godina.   

Zanati koji su stvorili ovaj grad idalje žive, tiho i uporno, ali sve rijeđe ućeni, sve rjeđe prepoznati. Zato vam ovog ljeta donosimo priču o onima koji idu na more tek kada sezona završi (a možda ni tada), jer njihove ruke ne poznaju sezonu.

Kazandžije: Gdje bakar još odzvanja  

U sokaku Oprkanj, u ulici Kazandžiluk, dok turisti traže hlad, čulo sluha vas može dovesti do male radionice gdje čekić idalje udara u ritmu od prije pet stoljeća.   

Kazandžijski zanat, oblikovanje i ukrašavanje bakra, ovdje se radi kao nekad, s pećima koje tope i oblikuju, s kalupima, s džezvama koje ne izgledaju kao poklon paketi, nego kao naslijeđe.  







Nekad ih je bilo preko 150, danas ih možete nabrojati na prste. Ipak, kada uđete u ovu radnju, miris metala i crni tragovi na rukama majstora podsjetit će vas da ste u prostoru koji čuva Sarajevo bolje od mnogih muzeja.  
 

Četkar: Zanat koji ne može nestati (ali skoro jeste)  

U jednoj od manjih radnji, naizgled bez posebne oznake, pronašli smo radionicu četkara. Prava četka, za obuću, za pčelare, za pekare, za molere, idalje se pravi ručno. Konjska dlaka, drvo, žica. Svaka četka ima funkciju, oblik i svrhu. A najvažnije: ima porijeklo.   





 

Zanat koji je nekad imao desetine radionica danas je skoro izbrisan. No, taj jedan preostali majstor još radi i ne prodaje samo proizvod, već znanje, tišinu i poštovanje prema onome što traje.   



 

Isfahan: Tepisi koji nose priče pod nogama  

U hladu Morića hana, kroz vrata iza kojih često ne uđemo misleći da nemamo razloga, nalazi se Isfahan, prostor u kojem svaki ćilim ima vlastitu biografiju. Rukotvorine iz Irana, tepisi rađeni od prirodnih boja i vune, komadi koji se ne mijenjaju sezonski nego traju generacijama.   





 

 

Vlasnik ovog prostora ne prodaje stvari, već nudi kontekst. Svaka šara, svaki rub, boja i tkanje imaju značenje. Nisu tu da ih gledamo s vrata, već da uđemo, pitamo, naučimo. Jer kao što tepih nosi prostor, tako i ovaj zanat nosi kulturu.  





 

Ovi ljudi ne očekuju ni lajkove, ni reklamu. Njima je dovoljan kupac koji pita: "Ko je ovo pravio?" . Ako ovog ljeta uđete u jednu takvu radnju, znajte: niste kupili stvarčicu, kupili ste trag.

Zanati čine ovaj grad. Ne dozvolimo da čine prošlost.

A za kraj prvog serijala Baščaršija ljeti, donosimo vam i razglednicu kao malu uspomenu koju možete sačuvati ili poslati nekome koga volite, baš kao podsjetnik da najljepše priče Sarajeva još uvijek nastaju rukama.
 

Bonjour.ba produkcija