Vikend u prvoj polovini juna mjeseca je zaista bio uzbudljiv, a nakon sumiranja utisaka tim Fina vina nam donosi detalje poslije već dobro poznatog proljetnog festivala - Portfolio tasting.

U četvrtak, 06.06.2024. godine, nakon osam godina od premijere dokumentarnog filma “Terra Magica”, Fina Vina d.o.o. sa partnerima u Pozorištu mladih Sarajevo, su sarajevskoj publici imali priliku ponovo prikazati projekciju filma i vratiti je na ekrane.

Prisutni su uživali slušajući i gledajući trud nekolicine ljudi koji su svojom strašću prema vinovoj lozi i zalaganjem vratili na scenu potpuno prirodnu proizvodnju vrhunskih vina, beskompromisno se držeći tradicije i služeći, a ne gospodarenju vinogradima.




Poslije projekcije filma, publici su se obratili zamjenik Ambasadora Republike Slovenije, Zvone Žigon, naš Wine Father, Stojan Ščurek i direktor kompanije Fina Vina d.o.o. i organizator festivala Sarajevo Wine Weekend, Amir Beširević.

Amir nam je otkrio i jednu tajnu, gdje nam je kazao:

“Najbolji Sauvignon dolazi sa Novog Zelanda, Chardonnay iz Francuske, ali najbolja vina dolaze iz Brda.”




Prisutni gosti su nakon filma imali priliku degustirati ponajbolja vina vinarija Ščurek, Movia, Marjan Simčič, Edi Simčič i Zanut.

07.06.2024. godine festival Portfolio tasting otvara vrata za sve ljubitelje vina, koji je održan u Hotelu Bosnia, Kulovića 9.




“Velika čast nam je bila ugostiti vinsku elitu u naš grad te pružiti posjetiocima i gostima nezaboravnu noć, jer ovo je mjesto gdje se susreću ljubitelji vina i gastronomije” – rekli su nam iz kompanije Fina Vina.




Događaj koji definitivno spaja tradiciju, kulturu i luksuzno uživanje u vinu i hranu, pruža posjetiocima nezaboravno iskustvo.

“Naši vinari, dugogodišnji partneri, a prije svega prijatelji, predstavili su svoje vinske etikete koje će ove sezone biti “must have” na tržištu BiH” – tim Fina Vina.

Benvenuti uvijek oduševi publiku sa svojom svježom Malvazijom, a pratila ju je nova linija vina Livio Benvenuti Malvazija i Teran. Garažisti (Chichateau) su predstavili svoje dobro poznate unikatne nazive, boce i etikete i potvrdili da je Pink Punk pankersko vino, a dok je direktno iz “Dinastije” stigao Sauvignon Blake, praćen neodoljivim vinima ChiChardonnay i Fabula Mala.

Sauvignon o kojem je pisao Hugh Johnson je bio tražen kod Edi Simčiča, ali također Chardonnay Fojana iz linije single vineyard, te Duet i Duet Lex koja su opaka kombinacija terroira i strastvenog vinarstva.




Karakter Shiraza vinarije Erdevik prepoznat je kao bogat, raskošan i masivan.

Geržinić je bio tu da posjetioci zaslade sa Muškatom. Marjan Simčič je dokazao da je svjetski, a naš, a must have ovog ljeta je itekako dobro poznati Chardonnay Classic, dok je linija Opoka bila sami vrhunac večeri koja je prepoznata na vinskim kartama BH gastro scene i u svjetskim poznatim restoranima.




Visoka vinska moda je stigla u Sarajevo i očarala neodoljivim pjenušcem koji je otvoren pod vodom. Uvjerili smo se da su Veliko belo i Veliko rdeče vinarije Movia stvarno VELIKA vina. Shvatili smo da volimo Ščureka više od bureka, jer Wine Father je došao naoružan dobrim raspoloženjem, ali i vrhunskim vinima poput Sivog Pinota, te dobro poznate Stare Brajde.

Zanut je oduševio sa svojim neponovljivim Sauvignonom, posebno sa poslasticama Merlot Brjač koji se pije u najpoznatijim Manhattan restoranima i Jamom koja je prošle godine bila nagrađena sa 2 crvene čaše u najjačem vinskom vodiču Italije, Gambero Rosso.




Na festivalu, publika je imala priliku degustirati i vina naših novih prijatelja, vinarija Stina, Bura - Mrgudić i ST.Michael - Eppan koji su predstavili sarajevskoj publici svoja ponajbolja vina.

Degustirala su se visokonagrađivana ekstra djevičanska maslinova ulja Mate Oil i istarski proizvodi od tartufa, a naravno i ostale delicije naših gastro izlagača: Crvena Jabuka gastro market Marindvor, Coloseum Club, Sarajevski kiseljak, Sprind, Mak Zara, Alpino, Đukarić, Franck, a najnoviji aparati iz asortimana Alpeks su se također mogli vidjeti na festival.




Nakon završene oficijelne satnice druženje i slavlje nastavilo se u Coloseum Clubu uz odličnog Igor Simića koji je ovu noć začinio odličnom zabavom.




https://www.youtube.com/watch?v=yto_02kn3C0

Djelić atmosfere donosimo kroz fotografije u nastavku

* * *
Foto: Fina Vina

Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?

Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.

Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe

Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.

Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.

Kako izgleda kafa prije nego što mi kažemo “dobra je”?

Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.

Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.






Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.

Zašto jačina nije isto što i dobra kafa?

Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.

Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.




Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.

„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.

Pronašli ste svoju idealnu kafu. A sada… jedan mali korak dalje

Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.






To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:

„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“

Zašto se kafa u BiH ne pije kao nigdje drugo?

Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.

U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:

„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“

Kakvu kafu bira profesionalac?

Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.






Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.

Mekša ili jača: kako znati koja je vaša Grand kafa?

Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.

Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.







Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.

Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.

Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Grand kafom

Autorica članka: Ilda Lihić-Isović    
Fotografija: Enida Kajević i Sanela Zukić