TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 8.5.2020.
Svaka sezona ima svoju trendi biljku koja unose dodatnu svježinu u prostor.
U pedesetim i 60-ima to je bila afrička ljubičica, 70-ima to je bio klorofit, u 80-ima i ranim 90-ima to je bio fikus, a 2000-ih glavni odabir za dekorisanje domova bile su mahovine u terarijima i staklenim posudama.
Ovo desetljeće, nesumnjivo, ponovo pripada fikusu.
Njegovo gusto složene grane i lišće daju estetski ugodan touch bilo kojoj sobi, a dodatni motiv da ova biljka postane dio vaše sobne botanike jeste činjenica da eliminiše toksine i pročišćiva zrak.
Kreira opuštajuću zonu te djeluje blagotvorno na nas.
Dizajneri ih vole jer dolaze u različitim razmjerama, funkcionišu sa različitim stilovima od modernog do retro chica i čini se kako magično transformiraju bilo koju sobu. Možete ga smjestiti u najudaljeniji dio stana i opet, čitav prostor će odjednom zaživjeti.
Kako biste vaš dom pretvorili u svoju malenu zelenu oazu važno je da znate da fikus voli puno svjetla i najviše mu odgovara mjesto gdje svjetlost pada odozgo.
Promotrite svoj interijer i razmislite gdje možete pozicionirati vaš fikus. Možete ga postaviti na niskom stalku ili na podu uz prozor, a ukoliko pratite Feng Šui pravila, fikus smjestite u desnoj zoni prostora kako bi imao pozitivan uticaj na vas, vaš dom i vaše ukućane.
Kada je briga o fikusu u pitanju, on zahtijeva u proljeće da se obilnije zalijeva mlakom vodom, a ljeti ga treba zaštititi od prejakog sunca.
Idealno vrijeme za zalijevanje bit će trenutak kada se tlo osuši na dubini od 2-3cm. Osim zalijevanja, morate ga čistiti i od prašine.
Postignite svjetlinu lišća brisanjem posebnom otopinom - u čašu vode dodajte dvije žlice majoneze. Prvo, obrišite listove ovom tekućinom, a zatim obrište čistom krpom.
TEKST: Ada Ćeremida
U stanu od svega 40 kvadrata, nekoliko pažljivo oblikovanih krivina i organskih linija potpuno mijenja način na koji doživljavamo prostor u centru Sarajeva.
Na svega nekoliko koraka od Narodnog pozorišta, iza fasade tipične gradske zgrade, krije se interijer u Sarajevu koji funkcioniše kao studija proporcije i balansa. Umjesto da naglašava svoju kvadraturu, ovaj stan je suptilno razgrađuje kroz oble forme, meke prijelaze i pažljivo kadrirane poglede između zona.
Zid nije samo zid, već element kompozicije, boja nije akcenat, već arhitektonska odluka. Paleta maslinasto zelene, toplog drveta i zagasitih tonova terakote djeluje kontrolisano, ali nikada hladno. Rezultat je prostor koji se ne nameće veličinom, nego jasnoćom ideje.
Arhitektonska pregrada kao centralni element
Najintrigantniji momenat ovog stana je zidna pregrada koja istovremeno dijeli i povezuje. Postavljena između dnevnog boravka i spavaće zone, ona funkcioniše kao TV zid, ali i kao vizuelni okvir cijelog prostora. Uokvirena maslinasto zelenom bojom i blagim profilacijama, djeluje gotovo scenografski kao pozadina koja definira ritam interijera.
Umjesto klasičnog hodničkog razdvajanja, prostor ostaje protočan. Pogled klizi iz jedne zone u drugu, ali svaka ima vlastiti identitet. Upravo ta balansirana transparentnost daje stanu osjećaj većeg volumena.
Krivine kao odgovor na malu kvadraturu
U interijerima manjih dimenzija oštre linije često dodatno naglašavaju skučenost. Ovdje je pristup suprotan. Uzglavlje kreveta izvedeno je u zaobljenoj, organskoj formi, gotovo poput skulpturalnog elementa. Kuhinjski gornji ormarići imaju mekano zaobljene ivice, a i trpezarijske stolice prate istu fluidnu logiku.
Te krivine nisu samo estetski detalj. One omekšavaju prijelaze između zona, ublažavaju kontraste i stvaraju osjećaj protočnosti. Prostor se ne doživljava kroz uglove, nego kroz kretanje.
Maslinasto zelena kao tiha konstanta
Duboka zelena nijansa pojavljuje se na nekoliko ključnih tačaka: centralni zid, kuhinjski elementi, ugradbeni ormari. Umjesto da dominira, ona utemeljuje prostor. U kombinaciji sa svijetlim hrastovim podom i bijelim zidovima, djeluje smirujuće i sofisticirano.
Zelena ovdje nije trendovski izbor, već strateški potez. Ona povezuje dnevnu zonu, trpezariju i kuhinju u jednu kontinuiranu cjelinu, bez potrebe za dodatnim dekorativnim intervencijama.
Slojevitost kroz drvo i teksture
Toplina drveta prisutna je kroz podove, kuhinjske fronte i vertikalne obloge koje diskretno razdvajaju prostor. Posebno je zanimljiv drveni volumen koji skriva dio skladišnog prostora i istovremeno definira prelaz između dnevnog i spavaćeg dijela.
Teksture su pažljivo dozirane rebrasto staklo na dekorativnim elementima, tapacirani kauč neutralne boje, meki tepih ispod staklenog klub stola. Sve je svedeno, ali nikada monotono.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
