TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 19.11.2020.
Društvene mreže donijele su nam puno toga.
Svakodnevno nas inspiriraju, bude stilsku maštovitost, upoznaju s novitetima i trendovima u svijetu dizajna, interijera, gourmet sekcije i ljepote, no, nažalost, društvene mreže su često i izvor cyberbullinga, o kojem se dosta priča, no, mnogi još uvijek imaju veliki upitnik iznad glave kada je u pitanju bitka s negativnim komentarima iza kojih nerijetko stoje ljudi koje nikada nismo ni upoznali.
Upravo su zlobni komentari koji su usmjereni prema nečijem tijelu, načinu odijevanju ili života, negativna strana cijele priče. Kultura posramljivanja posljednjih je godina posebice porasla na online mrežama i može uvelike utjecati na samopouzdanje i metalno zdravlje pojedinca.
Tema je to koja se tiče svih nas i o kojoj se trebamo svakodnevno educirati jer njoj mogu podjednako mogu biti izloženi tinejdžeri, influenceri, kreativci ili poznate osobe. S njima se susrela i Erna Saljević, komunikologinjom koju na Instagramu pratimo pod imenom @divaisback.
Erna je nakon pauze od društvenih mreža od nekoliko tjedana, ponovno aktivirala svoj račun i odlučila pred publikom od 79,4k pratilaca podijeliti fotografije na kojima su po njenom tijelu projektirani neki od zlobnih komentara koje je dobila. Fotografije koje su nastale ispred objektiva Aide Redžepagić poručuju da vrijednost jedne osobe ne bi trebala biti temeljena isključivo na percepciji drugih te da bismo mi sami trebali odlučiti tko smo.
S Ernom smo detaljnije pričali o cyberbullingu, kako se nositi s njim i koji su prvi koraci koje možemo napraviti kako bismo se okrenuli ka pozitivnim pričama.
***
Negativni komentari su oduvijek dio našeg društva, no, s dolaskom neta i komunikacije koja ne znači i 'razgovor oči u oči', imamo ih sve više i više. Cyberbulling je tema o kojoj se stalno priča, a gotovo da ne postoji osoba koja to nije proživjela na neki način. Nedavno objavljen dokumentarac 'The Social Dilemma' samo nam je svima došao kao jedan podsjetnik da svaka naša riječ ostavlja traga, posebice kod osoba koje nemaju izgrađeno samopouzdanje i mladih. U filmu jedna od djevojčica dobiva komentar 'baš su ti slatke te prevelike uši'.
Iza tebe je dosta godina iskustva u online svijetu, no, vjerujemo da i na tebe svaki negativni komentar unatoč iskustvu ostavi trag. Kako se ti nosiš s njima? Kako uspijevaš da oni ne utječu na tvoje samopouzdanje?
Kako kažu, ispaljen metak i izgovorena riječ se ne mogu vratiti, a oboje mogu povrijediti itakako jako. Pritom, online pisana riječ ostaje dugo vidljiva nego što može biti sjećanje na izgovorenu, i to treba imati na umu. Istina, negativnih komentara je sve više, ali ne u smislu konstruktivne kritike koju govorimo drugome želeći tako da utičemo na pozitivnu promjenu u njemu, kako ne bi naštetio drugome - što je donekle definicija konstruktivne kritike, nego više u smislu pravog internet zlostavljanja, dakle neodgovornog korištenja najprije društvenih mreža, gdje zbog nesankcionisanja od strane platformi, ali i nas kao korisnika, budemo svi žrtve u vrtlogu mržnje, sukoba, frustracija i na kraju - međusobnog povrjeđivanja. Kako ste i naveli, više od decenije bavim se javnim poslom i kroz svoju struku, počevši od novinarstva preko komunikologije, prošla sam razne edukacije i razne tehnike kojima bih mogla druge, ali i sebe zaštiti od negativnog uticaja i takvog fenomena društvenih mreža. No, kako sam i ja uporedno odrastala uz korištenje mreža, imala sam trenutaka kada su takvi komentari loše uticali na mene, s čime se danas nosim daleko hrabrije. Uspijevam objašnjavajući sebi razliku između upravo konstruktivne kritike koju mi neko uputi i jednostavnog hejta ili na kraju internet zlostavljanja. Kako sebe ne stavljam u poziciju žrtve jer imam iskustva sa tom negativnom stranom popularnosti na društvenim mrežama, uvijek pokušam preko svog primjera pokazati drugima zašto je to pogrešno, kakve posljedice mogu drugi imati i kako možemo skupa to riješiti. Kako komuniciram prema velikom auditorijumu, u kojem su i maloljetnici koji su najugroženiji, zahvaljujem što imam priliku da to i učinim i probam dati svoj doprinos u sprječavanju.
Mnogi se još uvijek na neki način plaše odgovoriti na takve komentare ili ih izbrisati. Koja je tvoja praksa i zašto? Što bi savjetovala onima koji se plaše reagirati na takve komentare?
Mojim postom sam željela uticati na tri strane - prvenstveno na osobe koje su proživjele ili proživljavaju Internet nasilje, da znaju da se to može i dešava se skoro svima, da dižem svijest kod mladih roditelja ili osoba koje u okruženju mogu imati najprije mlade koji možda potajno pate od posljedica Iiternet zlostavljanja i na kraju – da probam možda dosegnuti i do samih zlostavljača - to je moja lična utopija kojoj uvijek naginjem. :) Ovo su situacije kada strah moramo ostaviti po strani i prijaviti profil s kojeg stiže zlostavljanje, blokirati osobu i obavezno pričati o tome s osobom od povjerenja iz okruženja. Na ovakve stvari se ne smije ostati nijem jer onda zatvaramo oči pred isto tako jakom i učestalom vrstom nasilja. Prednost je što i mi anonimno i jednostavno možemo prijaviti sve te nasilnike, ne samo na objavama kod nas, nego bilo gdje na društvenim mrežama gdje prepoznamo da se to dešava.
S druge strane, ponekad negativni komentar ostavljaju i naši poznanici, kojeg prati i emoji koji je tu kako bi pokazao da se ta osoba zapravo samo 'šali'. Iz tvog osobnog iskustva, kako se nositi s ovakvim situacijama?
Navikli smo da nam je sve kao „u šali“- ne shvatajući ozbiljnost situacije. Mislim da sve potiče iz našeg kolektivnog neznanja u prepoznavanju uzoraka nasilnog ponašanja na internetu, ali isto tako i u dnevnom govoru. Šta i kako bismo trebali i smjeli reći, kako bi se drugi zbog toga mogli osjećati i da li je to konstruktivna kritika osobi koja je zaista želi čuti od nas – jer trebamo znati da je osnovna kultura ne upućivati nekome svoje mišljenje ako nismo pozvani na to, šta je klasični hejt, a šta je već kompletno verbalno zlostavljanje, offline ili online. Kada to shvatimo, onda bismo jasnije i razumijevali sve ove teme oko kojih se puno govori, ali malo razumije i još manje dolazi do rješenja. Ja sam za to da se uvijek osobi koja to čini skrene pažnja, jer prečesto ljudi ne razumiju da to zaista i rade. A onda i da mi sami revidiramo svoje postupke kojim činimo virtuelni svijet boljim ili gorim mjestom za nas i pojedince oko nas.
Često ispod postova, blogova ili objava na društvenim mrežama možemo vidjeti komentare da javne osobe ne bi trebale raditi taj posao ako im se ne sviđa da ih ljudi komentiraju. Koji je tvoj komentar na tu tezu?
To je toliko pogrešna pretpostavka da me zažiga svaki put kad je neko pukne tek tako, a to rade često.:) Ako je neko izabrao da bude javna ličnost, nije izabrao da ga se vrijeđa, ponižava i iznose neistinite tvrdnje protiv te osobe, posla kojim se bavi ili slično. Jedno su, opet ponavljam, konstruktivna kritika, drugo je hejt tj. internet zlostavljanje. Na kraju, jako je bitno da svi znaju da svoje online zajednice kreiraju sami, dakle sve što im se ne dopada mogu naravno slobodno prokomentarisati uz pažnju da time iz konstruktivne kritike ne pređu u internet zlostavljanje i onda oduzmu jedinu snagu koju to nešto što ih uporno nervira ima – njihovu pažnju. Dakle unfollow, block i sve te sjajne opcije koje ne umijemo da koristimo da bismo imali manje frustrirane dane neispravnim korištenjem društvenih mreža. Meni je jednostavno žao svih tih ljudi koji čine svoje dane nekvalitetnim, gledajući neke osobe i prateći nazor njihov rad, bez da ih poštuju i da im jednostavno trebaju za nešto u životu.
Bodyshaming je također sve češći način posramljivanja, a brojne poznate dame poput Rihanne, Christy Teigen ili Beyonce su smislom za humor vješto uzvratile udarac. Kako se ti nosiš s njim?
Mi žene smo tome toliko jako izvrgnute, da je nepodnošljivo. Kreće od članova naše porodice, preko prijateljica, do nepoznanika na društvenim mrežama koji jedva čekaju svoj loš dan iskaliti na vama. Ja sam kao mlađa, kao i svaka žena, imala izraženije komplekse glede razvijanja mog tijela i manjaka/višaka, dok se danas, kako sam i spomenula, hrabrije borim sa bodyshamingom. Radim mnogo na dizanju svoje svijesti o zdravom tijelu i ljubavi prema samoj sebi, a to svesrdno promovišem i na svojim društvenim mrežama. Svakodnevno mi sjajne žene potvrđuju da za njih i sve nas puno znači takva podrška kada dolazi od osoba mog profila, koji možemo skupa načiniti neke promjene u pozitivno.
Kako napraviti detoks od društvenih mreža?
Ja sam jedno veče shvatila da mi treba odmor od Instagrama na kojem provodim najviše vremena i jednostavno sam se samo deaktivirala. Bez potrebe da najavljujem svoj odlazak i time skupa sa svojom zajednicom učim kako mi trebamo konzumirati društvene mreže, a ne one nas i kako je nečiji odlazak sa društvene mreže njegova intima, koja se ne dovodi u pitanje ma koliko neko bio javna ličnost, influenser ili slično. Tanka je granica između toga da pomislite da neko mora biti tu za vas na mrežama 24/7 i potrebe da razumijete zašto je neko tu, šta od njega možete naučiti, kako će vam doprinijeti kvalitetnijem životu itd. Iz odgovornosti prema ozbiljnosti online poruka koje šaljem, a koje jesu svrha mog dejstvovanja na društvenim mrežama velikog praćenja, željela sam iskoristiti pažnju koja će se stvoriti po povratku na IG, da svu tu istu pažnju usmjerim na temu internet zlostavljanja. Kao javna ličnost koja to prolazi svakodnevno „bez posljedica“, ako to mogu tako reći i može dići glas bez bilo kakvog straha ili sramote da zaista pred svima pokažem patern riječi koje meni pišu internet zlostavljači, kako bi se jasno razumjela razlika u tome da „ljigava si, fejk si, kost i koža si“ nisu konstruktivne kritike, suprotna mišljenja od mog, već vrlo jasno i jednostavno verbalno online zlostavljanje. Taj buzz oko 'diva is back' bi svakako bio, najprije i zbog šale koju često pravim na račun svog ig imena, zato sam iskoristila savršen trenutak da ponovo pokrenem raspravu o jako bitnoj temi. Kada sam se već vratila, neka ima i višu svrhu i vrijednost.
Ukoliko ovaj članak čita osoba koja je trenutno izložena cyberbulilngu i ne zna kako na njega reagirati, što bi joj savjetovala da bude prvi korak kako bi se odmaknula od negativnog okruženja i okrenula ka pozitivnim pričama?
Report i block osobu koja vas zlostavlja u vašem online nebu, pričajte o tome sa osobama od povjerenja iz vaše okoline, ako ste maloljetnici – pričajte sa vašim roditeljima ili nastavnicima u koje imate povjerenje. Bitna je prevencija, kao i u svakoj vrsti nasilja. I ako bilo gdje vidite ovu vrstu naselja na vašim feedovima, report i block. To je kao da svako od nas uzme papirić smeća s poda koji je bacio neko pravo loš i vratimo ga tamo gdje pripada. U kantu za otpatke. Najmanje što možemo učiniti za nas i Planetu, zar ne?
***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Aida Redžepagić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Emir Fejzić dugo je vjerovao da svoje brige treba zadržati za sebe, čak i onda kada mu nije dobro. Danas o tome govori drugačije, a jedan od važnijih koraka za njega bio je upravo naučiti reći kako se zaista osjeća.
U novoj epizodi Bonjour.Expert, realiziranoj u saradnji s dm drogerie markt, razgovaramo o emocijama, očekivanjima koja ponekad sami sebi postavljamo i svakodnevnim navikama koje nam pomažu da se osjećamo bolje.
Naš sagovornik je Emir Fejzić, glumac i autor teksta monodrame Ko sam ja? , kroz koju istražuje identitet, utjecaj društvenih mreža i način na koji doživljavamo sebe.
Upravo nas je njegovo iskustvo potaknulo da razgovaramo o tome kako se njegov odnos prema vlastitim emocijama mijenjao, koliko prostora ostavlja za sebe i zašto danas neke razgovore vodi mnogo otvorenije nego ranije.
Važnost otvorenog razgovora o mentalnom i fizičkom zdravlju već godinama prepoznaje i dm drogerie markt, koji kroz Movember aktivnosti skreće pažnju na brigu o sebi i važnost prevencije.
Emir Fejzić , glumac i Ada Ćeremida, novinarka Bonjour.ba
Važnost ovih tema već godinama prepoznaje i dm drogerie markt, koji kroz Movember aktivnosti skreće pažnju na zdravlje muškaraca, važnost preventivnih pregleda i otvoren razgovor o mentalnom zdravlju.
Ta zajednička poruka povezuje nas u ovoj epizodi Bonjour.Expert, u kojoj želimo potaknuti razgovore koje muškarci često ostavljaju za neki drugi put.
Prije nekoliko godina Emir ne bi tako lako priznao da prolazi kroz težak period. Navikao je da svoje brige uglavnom zadržava za sebe.
Danas o tome govori mnogo otvorenije.
„U zadnje vrijeme znam reći da nisam dobro.“
U razgovoru nam je otkrio da svoje osjećaje dijeli sa suprugom, ali i psihologom. S vremenom je počeo preispitivati i uvjerenja koja su ga ranije sprečavala da pokaže ranjivost.
„Da je ok da nisi dobro, da je ok plakati, da je ok pokazati bilo kakvu emociju.“
Njegovo iskustvo podsjetilo nas je koliko se odnos prema vlastitim emocijama može mijenjati. Razgovori koji su nam nekada bili neugodni s vremenom mogu postati sasvim prirodan dio odnosa s ljudima kojima vjerujemo.
A upravo ta promjena bila je jedna od tema kojoj smo se tokom susreta s Emirom posebno vraćale.
Emirova monodrama Ko sam ja? nastala je i iz njegovog vlastitog preispitivanja odnosa prema društvenim mrežama.
Dok je radio na predstavi, prepoznavao je koliko očekivanja o izgledu, uspjehu i načinu života mogu utjecati na to kako doživljavamo sebe.
Jedna objava dobije određeni broj pregleda, a već sljedećom želimo postići više. Pohvale nas obraduju, ali vrlo brzo počnemo razmišljati o novom rezultatu.
Emir je izdvojio jednu repliku iz predstave koja mu posebno mnogo znači:
„Zašto trčim za nečim što je neosvojivo?“
Ta rečenica otvorila je zanimljiv dio našeg razgovora o potrebi da stalno nešto dokazujemo, ali i o tome koliko nam je važno prepoznati vlastite želje među brojnim očekivanjima koja nas okružuju.
Ponekad je korisno preispitati cilj kojem težimo i zapitati se koliko nam je zaista važan.
Kada smo razgovarale o Movemberu i temama koje muškarci rjeđe otvaraju međusobno, Emir je podijelio zanimljivo zapažanje.
„Znamo šta naši prijatelji voze, koje aute vole, kad su uradili mali servis na svom autu, šta su promijenili od dijelova, a stvarno ne znamo kakvo im je zdravlje.“
Prijateljski razgovori spontano obuhvate posao, sport, planove i svakodnevne događaje. Pitanja o tome kako se neko osjeća ili šta ga trenutno brine mnogo lakše ostanu po strani.
A upravo iz takvih, naizgled sasvim običnih pitanja, mogu nastati razgovori koji nam pomognu da jedni druge bolje razumijemo.
Emir je podijelio i svoje iskustvo s preventivnim pregledima, objašnjavajući da je s vremenom naučio posvećivati više pažnje vlastitom zdravlju.
Takav pristup uklapa se i u poruku Movembera, kroz koji dm drogerie markt podstiče razgovor o fizičkom i mentalnom zdravlju, zdravim navikama i preventivnim pregledima.
Zanimalo nas je i kako Emir pronalazi vrijeme za sebe kada se poslovne i privatne obaveze počnu nizati jedna za drugom.
Otkrio nam je da je s godinama promijenio odnos prema treningu. Nekada mu je važnije bilo ostvariti određeni rezultat, dok danas više pažnje posvećuje tome kako se nakon fizičke aktivnosti osjeća.
Slično pristupa i drugim dijelovima svakodnevice.
Kada mu raspored postane pretrpan, pokušava pronaći nekoliko minuta mira. Ponekad ih provede uz kafu, ponekad u šetnji, a nekada mu najviše odgovara trening.
Takve navike postale su njegov način da napravi predah između obaveza.
Razgovor o svakodnevnim ritualima doveo nas je i do jednog od proizvoda koje rado koristi. Emir je izdvojio alverde gel za tuširanje, kojem se vraća nakon treninga zbog mirisa i osjećaja svježine.
Na online shopu dm drogerie markt možete pogledati i ponudu alverde MEN proizvoda .
Emirov primjer pokazuje kako se briga o sebi može uklopiti u sasvim obične dijelove dana, od fizičke aktivnosti do trenutaka odmora.
Uz aktivnosti kojima tokom Movembera podstiče otvoreniji razgovor o zdravlju, dm drogerie markt pripremio je i posebne pogodnosti za kupovinu proizvoda za mušku njegu.
U periodu od 4. do 17. novembra kupci će moći ostvariti 15 puta više dm active beauty bodova pri kupovini proizvoda za mušku njegu.
U trgovinama dm drogerie markt kupovina proizvoda za mušku njegu u vrijednosti od najmanje 25 KM donosi i Movember peškir na poklon, dok je na online shopu isti poklon predviđen uz kupovinu tri ili više proizvoda za mušku njegu. Muški mirisi i poklon paketi nisu uključeni u ovu aktivnost.
Na kraju razgovora zamolile smo Emira da podijeli poruku koju bi volio uputiti drugim muškarcima.
Nakon tema o društvenim očekivanjima, prijateljstvima i vlastitom iskustvu, njegov odgovor bio je jednostavan i ličan.
„Nemojte čekati da vas bolest zaustavi da krenete voditi brigu o sebi i o svom zdravlju, jer oni ljudi koji vas vole ne traže oko sebe nekog jakog i nepobjedivog muškarca, traže zdravog i prisutnog čovjeka.“
U njegovim riječima prepoznajemo ono o čemu smo razgovarale od samog početka: važnost odnosa prema sebi, ali i prema ljudima s kojima dijelimo svakodnevicu.
Možda će nas ovaj razgovor potaknuti da prijatelja pitamo kako se zaista osjeća, da pronađemo malo više vremena za vlastite potrebe ili da prestanemo odgađati razgovor koji nam je važan.
Cijeli razgovor s Emirom Fejzićem pogledajte u novoj epizodi Bonjour.Expert, realiziranoj u saradnji s dm drogerie markt.
Uz Movember aktivnosti, izdvojili smo i dio ponude dm drogerie markt za svakodnevnu njegu, od proizvoda za lice, kosu i bradu do dodataka prehrani. Svaki proizvod možete detaljnije istražiti putem direktnog linka na online shop.
Njega lica, kose i brade: Za svakodnevnu rutinu tu su Balea MEN šampon za čišćenje brade, lica i kose , Balea MEN ulje za njegu brade i lica , Balea MEN Energy Vitamin C krema za lice i Balea MEN Energy roll-on za područje oko očiju .
Ponudu dopunjuju Balea MEN Energy Q10 balzam poslije brijanja , SEINZ. Energy Effect jastučići za područje oko očiju , Balea MEN mat pasta za oblikovanje kose , Balea MEN 2u1 krema za bradu i kosu , Balea MEN Sensitive šampon za kosu i Balea MEN Sensitive balzam poslije brijanja s aloe verom .
Tuširanje i svakodnevna svježina: Među proizvodima za njegu tijela izdvajamo SEINZ. gel za tuširanje s bambusovim aktivnim ugljenom i ginsengom , SEINZ. Fresh dezodorans u spreju i a lverde MEN Rough Nature 4u1 gel za tuširanje .
Dodaci prehrani: U ponudi su i Mivolis Magnezij 500 + B-kompleks , Mivolis Vitamin D3 5600 I.E. , Mivolis Omega 3 ulje lana 1000 , Mivolis Cink + Vitamin C , Mivolis A–Z komplet depot tablete i Mivolis kapsule Q10, NAC, OPC i astaksantin .
Prilikom odabira dodataka prehrani važno je uzeti u obzir individualne potrebe i preporučene doze, a po potrebi se posavjetovati sa zdravstvenim stručnjakom.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
