U punom kinu Meeting Point u Sarajevu u srijedu je održana kino pretpremijera filma “Ekskurzija” Une Gunjak, bosanskohercegovačkog kandidata za Oscara®, a film je od danas u kinima širom BiH.

Nakon projekcije u kinu Meeting Point održan je i razgovor s dijelom ekipe filma, u kojem su sudjelovale producentica filma Amra Bakšić Čamo, redateljica i scenaristica Una Gunjak, mlade glumice iz filma Asja Zara Lagumdžija i Nađa Spaho, a moderatorica je bila Kristina Ljevak Bajramović.

„Željela bih da ovaj film bude film koji će se dopasti ne samo kritici, nego i publici. Nadamo se da će ovaj film biti i za roditelje i za djecu“, izjavila je Bakšić Čamo.
Uni Gunjak ovo je prvi igrani film. Ideja o ovom filmu je od samog početka do kraja – do realizacije, ostala ista, izjavila je Gunjak.
„Ono što smo na početku željeli reći, rekli smo u filmu. Izazov je bio dotaknuti sve primarne emocije, i uspjeli smo u tome“, rekla je Una.

Asja Zara Lagumdžija, koja u filmu glumi Iman, ispričala je da je snimanje filma za nju bilo iznimno iskustvo.
„Koliko je snimanje bilo intenzivno, toliko je bilo i prelijepo. Filmom se želi pokazati da se treba razgovarati o nekim stvarima. Mislim da je film odličan i da nosi duboku poruku“, izjavila je Lagumdžija. 

Snimanje je i za Nađu Spaho bilo sjajno. Ispričala je da su se na snimanju svi zbližili, i da će snimanje filma pamtiti kao divno iskustvo. Uloge u filmu ostvarili su Asja Zara Lagumdžija, Nađa Spaho, Maja Izetbegović, Mediha Musliović, Izudin Bajrović, Muhamed Hadžović, Dina Mušanović, Viktor Gatarić... 

Film je svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Locarnu gdje je osvojio Specijalno priznanje. Na 29. Sarajevo Film Festivalu imao je gala projekciju u okviru Takmičarskog programa – igrani film izvan konkurencije.

„Ekskurzija“ je prvi igrani film Une Gunjak, dobitnice Srca Sarajeva Sarajevo Film Festivala za najbolji kratki film („Kokoška“ 2014. - dobitnik nagrade Evropske filmske akademije za najbolji kratki film). U autorskoj ekipi su i direktor fotografije Matthias Pilz, montažerka Clémence Diard, scenografkinja Emina Kujundžić, kostimografkinja Katarina Pilić, kasting direktorica Timka Grin, dizajner zvuka Igor Čamo, kompozitor Draško Adžić i šminkerica Lamija Hadžihasanović Homarac.
Producenti su Amra Bakšić Čamo i Adis Đapo (SCCA/pro.ba), koproducenti Nukleus film (Siniša Juričić), Baš Čelik (Jelena Mitrović), Salaud Morisset (François Morisset), Mer Film (Gary Cranner).
Distributer filma u kinima u Bosni i Hercegovini je Obala Art Centar iz Sarajeva. Film je od danas u svim kinima u BiH, ulaznice u prodaji.
 

***
Foto: Promo

Dani komunikacija i ove su godine okupili veliki broj stručnjaka iz svijeta marketinga, medija, kreativne industrije i tehnologije, otvarajući prostor za razgovore o temama koje trenutno oblikuju komunikacijsku scenu.

Gotovo 100 programskih segmenata, više od 200 govornika, 10 festivalskih lokacija i 5 pozornica, 791 prijava na takmičenja, gotovo 170 stručnjaka uključenih u žirije i organizacijska tijela te 151 partner i sponzor obilježili su dvanaesto izdanje Dana komunikacija, održano od 7. do 10. maja u rovinjskom hotelu Lone. 
 

Kroz festival je prošlo nekoliko hiljada učesnika, a fokus je i ove godine bio na razmjeni iskustava, stručnim razgovorima i temama koje trenutno definišu industriju.
 

Glavna dvorana kao mjesto različitih perspektiva  
 

Program u glavnoj dvorani okupio je govornike iz različitih dijelova industrije, s predavanjima koja su se bavila umjetnom inteligencijom, strategijom brendova, kreativnim procesima i komunikacijom u savremenom medijskom prostoru. 

Jürgen Schmidhuber govorio je o razvoju umjetne inteligencije iz perspektive dugogodišnjeg rada na toj tehnologiji, Julie Supan o izgradnji brendova i dugoročnoj strategiji, dok su Mark Pollard i Chris Do otvorili pitanja načina razmišljanja i tržišne vrijednosti kreativnog rada.

Steve Keller govorio je o zvuku kao komunikacijskom kanalu, a Dora Pekeč o iskustvu rada u političkom kontekstu i izazovima komunikacije u takvom okruženju. 
 

Različiti pristupi i teme dali su širu sliku industrije koja se brzo mijenja i sve češće povezuje različite discipline.

„Ponosna sam što smo kroz godine razvili festival koji je prerastao okvire događanja i postao platforma koja aktivno razvija struku, potiče suradnje i otvara teme koje će obilježiti industriju. Upravo to se i ove godine vidjelo kroz reakcije publike koja nije samo slušala, nego razmišljala i nosila to dalje”, izjavila je Dunja Ivana Ballon, direktorica festivala i programa.
 

Relevantni radovi i kvaliteta u prvom planu  
 

Takmičarski dio festivala ponovo je ponudio pregled projekata iz regionalne komunikacijske industrije. Ukupno 791 prijava kroz BalCannes, IdejaX, MIXX Awards Croatia powered by Admixer Media, Effie Awards Croatia i Young Lions Croatia pokazuje kontinuiran interes za takmičarski dio programa i važnost stručne evaluacije radova.

Proces ocjenjivanja uključuje više krugova i veliki broj domaćih i regionalnih stručnjaka, a fokus je bio na idejama, izvedbi i rezultatima kampanja. 

Radovi koji su prošli dalje otkrivaju jasne obrasce, ideje koje imaju uporište, izvedbu koja odgovara kontekstu i rezultate koji se mogu argumentirati – sve izvan toga teško zadržava pažnju.   
 

U tom smislu, takmičenja nisu samo pregled najboljih radova, nego i mehanizam kroz koji struka definira vlastite standarde.  
 

Teme koje se ne mogu zaobići i ignorisati    
 

Program se bavio temama poput umjetne inteligencije, regulative, odnosa kreativnosti i poslovnih rezultata, promjena u ponašanju publike i utjecaja digitalnih platformi. 

Poseban fokus bio je na komunikaciji u realnom vremenu, donošenju odluka u složenim sistemima i pritiscima s kojima se industrija danas suočava.
 

Publika je posebno reagovala na sadržaje koji su nudili konkretne uvide i praktična iskustva, dok su različite perspektive govornika dodatno otvorile prostor za diskusiju o smjeru u kojem se komunikacijska scena razvija.

Dio festivala izvan predavanja  
 

Uz službeni program, festival je uključivao i jutarnje aktivnosti, večernje koncerte i neformalna druženja koja su učesnicima omogućila dodatno povezivanje i razgovore izvan predavanja. Trčanje i joga ujutro, DKlub navečer, Porto Morto uz more, vožnja helikopterom, escape room, flash tetoviranje, sve to zajedno čini prostor u kojem se razgovori nastavljaju i kada se mikrofon ugasi. Upravo tamo nastaju odnosi i ideje koje se kasnije formaliziraju kroz projekte, suradnje i odluke koje oblikuju tržište. 
 

DK2026 završio je u trenutku kada je bilo jasno da industrija više nema luksuz pojednostavljivanja vlastitog rada – ono što ostaje iza festivala nisu samo dojmovi, nego i kriteriji koji će se vrlo brzo primijeniti na sve što dolazi nakon njega.

Dani komunikacija u svojoj srži služe kao okvir kroz koji se struka kontinuirano razvija.

Više informacija o festivalu saznajte na  www.danikomunikacija.com .  
 

Foto: PR