Uvijek tragamo za novim varijacijama klasičnih deserata, a grčki Ekmek Kataifi je savršen primjer kako tradicionalni okusi mogu dobiti osvježavajući preokret.

Ekmek kadaif je posebni grčki desert koji spaja hrskavu teksturu kataifi tijesta, aromatični šećerni sirup, kremasti sloj vanilijevog pudinga i bogatu završnicu od šlaga.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by YIAYIA's TABLE (@yiayiastable)

Ime “ekmek” potiče iz turskog jezika i znači “hljeb”, dok “kataifi” označava specifično fino rezano tijesto koje se koristi u istoimenim bliskoistočnim i mediteranskim poslasticama.

Foto:  @sugarworks_my

Iako i grčka i turska verzija ovog deserta dijele osnovne sastojke, turski ekmek kadayıfı obično se pravi s debelim slojem natopljenog hljeba, dok grčki ekmek kataifi koristi kadaif tijesto, čineći ga laganijim i hrskavijim. Danas vam donosimo recept za upravo tu grčku verziju!

Foto: @kolonaki_on4th

Sastojci:

Za sloj kadaifa:

• 250 g kadaif tijesta
• 100 g putera, istopljenog
• 50 g mljevenih oraha ili badema (opciono)

Za sirup:

• 250 ml vode
• 200 g šećera
• 1 kašika soka od limuna
• 1 kašičica vanilin šećera
• 1 štapić cimeta (ili prstohvat mljevenog)

Za kremu:

• 500 ml mlijeka
• 100 g šećera
• 3 žumanca
• 40 g gustina
• 1 kašičica vanilin šećera
• 30 g putera

Za šlag:

• 300 ml slatkog vrhnja
• 1 kašika šećera u prahu

Foto: @mygreekdish

Priprema: 

Za pripremu kadaif sloja, zagrijte rernu na 180°C. Rastresite kadaif tijesto prstima, kako bi se odvojile niti, te prelijte rastopljenim puterom i dobro promiješajte. Rasporedite u pravougaoni pleh (otprilike 20 x 30 cm), blago ga utisnite i pospite mljevenim orasima ili bademima. Kadaif pecite 25 - 30 minuta, dok ne postane zlatno i hrskavo.

Kako bi napravili sirup potrebno je u šerpi pomiješati vodu, šećer, limunov sok, vanilu i cimet, pa zagrijati dok ne provri. Kuhajte ga 5 minuta na srednjoj vatri dok sirup ne postane malo gušći, te prelijte vruć sirup preko pečenog kadaifa, ostavite da upije i ohladi se.

Za kremu, u šerpi zagrijte mlijeko do tačke ključanja, a u drugoj posudi umutite žumanca, šećer i gustin te dodajte malo toplog mlijeka uz neprestano miješanje. Smjesu vratite u šerpu i kuhajte na laganoj vatri dok se ne zgusne (stalno miješajte). Sklonite smjesu s vatre, umiješajte puter i vanilu, pa ostavite da se ohladi.

Prelijte kremu preko ohlađenog kadaif sloja i izravnajte površinu. Kao završni sloj i dekoraciju umutite slatko vrhnje sa šećerom u prahu u čvrst šlag i premažite preko kreme. Pospite listićima badema ili pistacija, koji definitivno daju karakterističan izgled ovoj poslastici.

Vaš gotovi ekmek kadaif stavite u frižider najmanje 4 sata da se ohladi, a idealno bi bilo preko noći.

***
Naslovna fotografija: @sugarworks_my

Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?

Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.

Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe

Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.

Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.

Kako izgleda kafa prije nego što mi kažemo “dobra je”?

Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.

Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.






Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.

Zašto jačina nije isto što i dobra kafa?

Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.

Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.




Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.

„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.

Pronašli ste svoju idealnu kafu. A sada… jedan mali korak dalje

Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.






To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:

„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“

Zašto se kafa u BiH ne pije kao nigdje drugo?

Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.

U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:

„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“

Kakvu kafu bira profesionalac?

Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.






Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.

Mekša ili jača: kako znati koja je vaša Grand kafa?

Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.

Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.







Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.

Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.

Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Grand kafom

Autorica članka: Ilda Lihić-Isović    
Fotografija: Enida Kajević i Sanela Zukić