TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 9.7.2020.
Svi istinski gurmani složit će se da je jedna od slađih poslastica upravo čokolada u formi pralina i raskošnih truffle. Posebnu šarm imaju ove slatke delicije ručno izrađene u malim serijama koje su idealan poklon sebi, ali i dragim osobama.
Ekatarina Musa se prije nekoliko godina iz Uzbekistana doselila u Sarajevo gdje je pokrenula svoju malu čokoladarnicu. Sama izrađuje ukusne poslastice od kvalitetne čokolade koje dolaze uz neodoljiva punjenja, od šumskog voća do kave i sezonskih začina. Uz to okus, tekstura i forma čokolade dozvoljava različite načine oblikovanja, zbog čega praline i truffle u njenom potpisu dolaze sa zanimljivim ukrasima. Više detalja otkrivamo u nastavku.
***
Kada si se odlučila da pokreneš svoju čokoladnu manufakturu?
Uvijek sam voljela praviti slatkiše i slatke stvari. Kad sam došla u Bosnu, izrađivanje slatkiša bila je jedna od stvari koja mi je pomogla da se adaptiram i ne padnem u depresiju. Kasnije, razvijajući svoje znanje u slastičarstvu, izabrala sam čokoladu kao svoj prioritet.
Počela sam praviti domaće praline za svoje prijatelje i porodicu, a kasnije sam na nagovor početkom 2019. godine počela sa online prodajom domaćih pralina. Tako da ja sam i osnivač i inspirator "SweetTreat by Katya". Moja online prodavnica za izradu ručno rađenih čokolada nudi kupcima najukusnije i neobične praline i truffle od najkvalitetnije belgijske čokolade.
Tko čini tvoj tim i koji su izazovi s kojim si se susrela u početku?
Moj tim sam samo ja, Ekaterina. :)
Moj najveći izazov bio je da počnem prodavati svoje praline ljudima, pronaći svoje kupce, spremiti najbolji proizvod i izgled čokoladne bombonijere. Ali i dalje radim u svim mogućim smjerovima za razvoj, promociju i poboljšanje svog proizvoda.
Koliko je vremena potrebno za izradu pralina i koje sirovine koristiš za izradu?
Čokolada je vrlo poseban proizvod za koji treba vremena i naravno, ljubavi. Da napravim malu količinu pralina, treba mi najmanje 3 dana.
U svojoj proizvodnji koristim najkvalitetniju belgijsku čokoladu, voćni pire, svježu kremu, različite paste od orašastih plodova. Ne upotrebljavam nijedan konzervans u svojim pralinama, samo svježe i jednostavne sastojke što je u jednu ruku hendikep jer je rok trajanja znatno skraćen, ali opet moji kupci mogu biti sigurni da dobivaju najsvježije praline bez ikakvih neželjenih primjesa.
U kojem djelu kompletnog procesa najviše uživaš?
Zaista ne mogu odrediti poseban dio procesa pravljenja čokolade u kojem najviše uživam. Ali ako trebam odabrati, to bih je bilo stvarajući dizajn koji će privući pažnju kupca i naglasiti ukus slatkiša.
Gdje najčešće pronalaziš inspiraciju za nove recepture?
Inspiraciju za svoj rad pronalazim u svemu, moji najveći inspiratori su moje troje djece i vrijeme provedeno s njima, raznorazne dogodovštine su najbolja inspiracija, mada inspiraciju pronalazim u svemu oko sebe, prirodi, knjigama, radovima svjetski poznatih majstora čokolade...
Koje sve slatke kombinacije okusa možemo pronaći u ponudi SweetTreat by Katya?
Obično više volim prilagođavati ukus svojih pralina ovisno sezoni.
Koristim više "laganog" ukusa tokom ljeta i toplog ukusa tokom hladnog vremena.
Uglavnom koristim jagode, maline, mango, različite paste od orašastih plodova, kahvu, karamelu, jednostavne, ali ukusne kombinacije.
Koja je pralina tvoj omiljeni odabir, a koja krade najviše simpatija dama?
Moj omiljeni odabir je klasični tamni truffle.
Po mom mišljenju najpopularnija je hrskava lješnjak pasta s mliječnom čokoladom.
Kako skladištimo tvoje slastice?
Ručno rađena čokolada ne spada u proizvode za dugoročno skladištenje. Koriste se isključivo prirodni sastojci i komponente; nema konzervansa, zbog kojih je rok trajanja slatkiša od tri sedmice do dva mjeseca maksimalno (zavisno od komponenata koje se koriste).
Čokolada je osjetljiva na vlagu i mirise. Čokolada mora biti zaštićena od svjetlosti i vazduha i treba je čuvati na hladnom i suhom mjestu na stabilnoj temperaturi između 12⁰C i 20°C.
Uvijek zapamtite da ambalaža u kojoj se čokolada čuva mora biti zatvorena.
Također se ne preporučuje čuvanje čokolade u hladnjaku jer mirisi drugih proizvoda mogu komunicirati s čokoladom.
TEKST: Adelisa Mašić
Nekada su druženja gotovo podrazumijevala izlazak. Glasna mjesta, planovi koji počinju kasno navečer i potreba da vikend izgleda 'ispunjeno' često su bili glavni način povezivanja s ljudima.
Danas se, međutim, sve češće dešava nešto mnogo tiše i intimnije. Ljudi pozivaju prijatelje na večeru kod kuće, pažljivije slažu sto, pale svijeće, biraju muziku koja ostaje u pozadini i satima sjede za istim stolom bez osjećaja da negdje žure.
I možda upravo u tome leži razlog zašto su večere postale novi način druženja. Ne djeluju kao događaj koji treba impresionirati druge, već kao prostor u kojem konačno možemo usporiti i zaista biti prisutni.
Večera je postala odgovor na ubrzan tempo života
Nakon dana ispunjenih ekranima, obavezama i stalnim osjećajem da smo ‘na raspolaganju’, potreba za mirnijim oblicima druženja djeluje potpuno prirodno.
Večera kod kuće ne traži savršenu organizaciju niti veliki budžet. Dovoljno je nekoliko ljudi s kojima se osjećamo opušteno, nešto jednostavno na stolu i atmosfera u kojoj razgovor može trajati bez gledanja na sat.
Možda upravo zato ovakva druženja ostavljaju drugačiji trag. Nema buke koja prekida razgovor, nema osjećaja da stalno morate biti zanimljivi ili ‘u pokretu’. Sve djeluje sporije, toplije i mnogo iskrenije.
Hrana više nije samo hrana, već dio cijelog iskustva
Zanimljivo je koliko se promijenio i način na koji gledamo na obrok. Više nije poenta u tome da sve izgleda savršeno ili komplikovano, nego da stvara osjećaj ugode.
Tjestenina servirana u velikoj zdjeli na sredini stola, hljeb koji se dijeli rukama, desert koji svi probaju iz istog tanjira, upravo ti mali detalji stvaraju atmosferu zbog koje večera ostaje u sjećanju.
Zato se danas toliko pažnje posvećuje stvarima koje su nekada djelovale nevažno. Svijeće, tanjiri, platnene salvete, dobra rasvjeta ili muzika koja samo lagano prati razgovor postali su dio iskustva, a ne samo dekoracija. Večera je, na neki način, postala mali ritual.
Sve manje tražimo ‘izlazak’, a sve više osjećaj povezanosti
Možda najveća promjena nije ni u hrani ni u estetici, već u tome šta danas tražimo od druženja. Umjesto glasnih mjesta i površnih razgovora, sve više cijenimo trenutke u kojima možemo sjediti dugo, pričati bez žurbe i osjećati se potpuno opušteno.
Večere kod kuće upravo to omogućavaju. One brišu granicu između svakodnevice i posebnog trenutka, jer čak i običan utorak može izgledati drugačije kada se sto malo pažljivije postavi, vino rashladi i ljudi ostanu duže nego što su planirali.
I možda upravo zato večere nisu samo prolazni trend. One su postale način da vratimo osjećaj bliskosti, sporijeg ritma i prisutnosti koji nam sve više nedostaje.
Foto: @lauralabe
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
