TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 9.7.2020.
Svi istinski gurmani složit će se da je jedna od slađih poslastica upravo čokolada u formi pralina i raskošnih truffle. Posebnu šarm imaju ove slatke delicije ručno izrađene u malim serijama koje su idealan poklon sebi, ali i dragim osobama.
Ekatarina Musa se prije nekoliko godina iz Uzbekistana doselila u Sarajevo gdje je pokrenula svoju malu čokoladarnicu. Sama izrađuje ukusne poslastice od kvalitetne čokolade koje dolaze uz neodoljiva punjenja, od šumskog voća do kave i sezonskih začina. Uz to okus, tekstura i forma čokolade dozvoljava različite načine oblikovanja, zbog čega praline i truffle u njenom potpisu dolaze sa zanimljivim ukrasima. Više detalja otkrivamo u nastavku.
***
Kada si se odlučila da pokreneš svoju čokoladnu manufakturu?
Uvijek sam voljela praviti slatkiše i slatke stvari. Kad sam došla u Bosnu, izrađivanje slatkiša bila je jedna od stvari koja mi je pomogla da se adaptiram i ne padnem u depresiju. Kasnije, razvijajući svoje znanje u slastičarstvu, izabrala sam čokoladu kao svoj prioritet.
Počela sam praviti domaće praline za svoje prijatelje i porodicu, a kasnije sam na nagovor početkom 2019. godine počela sa online prodajom domaćih pralina. Tako da ja sam i osnivač i inspirator "SweetTreat by Katya". Moja online prodavnica za izradu ručno rađenih čokolada nudi kupcima najukusnije i neobične praline i truffle od najkvalitetnije belgijske čokolade.
Tko čini tvoj tim i koji su izazovi s kojim si se susrela u početku?
Moj tim sam samo ja, Ekaterina. :)
Moj najveći izazov bio je da počnem prodavati svoje praline ljudima, pronaći svoje kupce, spremiti najbolji proizvod i izgled čokoladne bombonijere. Ali i dalje radim u svim mogućim smjerovima za razvoj, promociju i poboljšanje svog proizvoda.
Koliko je vremena potrebno za izradu pralina i koje sirovine koristiš za izradu?
Čokolada je vrlo poseban proizvod za koji treba vremena i naravno, ljubavi. Da napravim malu količinu pralina, treba mi najmanje 3 dana.
U svojoj proizvodnji koristim najkvalitetniju belgijsku čokoladu, voćni pire, svježu kremu, različite paste od orašastih plodova. Ne upotrebljavam nijedan konzervans u svojim pralinama, samo svježe i jednostavne sastojke što je u jednu ruku hendikep jer je rok trajanja znatno skraćen, ali opet moji kupci mogu biti sigurni da dobivaju najsvježije praline bez ikakvih neželjenih primjesa.
U kojem djelu kompletnog procesa najviše uživaš?
Zaista ne mogu odrediti poseban dio procesa pravljenja čokolade u kojem najviše uživam. Ali ako trebam odabrati, to bih je bilo stvarajući dizajn koji će privući pažnju kupca i naglasiti ukus slatkiša.
Gdje najčešće pronalaziš inspiraciju za nove recepture?
Inspiraciju za svoj rad pronalazim u svemu, moji najveći inspiratori su moje troje djece i vrijeme provedeno s njima, raznorazne dogodovštine su najbolja inspiracija, mada inspiraciju pronalazim u svemu oko sebe, prirodi, knjigama, radovima svjetski poznatih majstora čokolade...
Koje sve slatke kombinacije okusa možemo pronaći u ponudi SweetTreat by Katya?
Obično više volim prilagođavati ukus svojih pralina ovisno sezoni.
Koristim više "laganog" ukusa tokom ljeta i toplog ukusa tokom hladnog vremena.
Uglavnom koristim jagode, maline, mango, različite paste od orašastih plodova, kahvu, karamelu, jednostavne, ali ukusne kombinacije.
Koja je pralina tvoj omiljeni odabir, a koja krade najviše simpatija dama?
Moj omiljeni odabir je klasični tamni truffle.
Po mom mišljenju najpopularnija je hrskava lješnjak pasta s mliječnom čokoladom.
Kako skladištimo tvoje slastice?
Ručno rađena čokolada ne spada u proizvode za dugoročno skladištenje. Koriste se isključivo prirodni sastojci i komponente; nema konzervansa, zbog kojih je rok trajanja slatkiša od tri sedmice do dva mjeseca maksimalno (zavisno od komponenata koje se koriste).
Čokolada je osjetljiva na vlagu i mirise. Čokolada mora biti zaštićena od svjetlosti i vazduha i treba je čuvati na hladnom i suhom mjestu na stabilnoj temperaturi između 12⁰C i 20°C.
Uvijek zapamtite da ambalaža u kojoj se čokolada čuva mora biti zatvorena.
Također se ne preporučuje čuvanje čokolade u hladnjaku jer mirisi drugih proizvoda mogu komunicirati s čokoladom.
TEKST: Lamija Muratagić
De Niro, Morgan Freeman, Mads Mikkelsen i Willem Dafoe imaju nešto zajedničko osim filma. Kada bi se ugasila festivalska svjetla, završavali su na nekim od najpoznatijih sarajevskih adresa, a mi znamo kojim.
Sarajevo Film Festival ima i svoju gastronomsku mapu koja se kroz godine ispisivala paralelno s festivalskim programom. Između projekcija, razgovora i festivalskih obaveza, neka od najvećih filmskih imena pronalazila su predah za sarajevskim stolovima. Nekad je to bio ručak između dva termina, nekad večera koja bi se produžila, a nekad samo nekoliko mirnijih sati daleko od protokola i festivalske gužve.
Robert De Niro, Morgan Freeman, Mads Mikkelsen, Benicio del Toro i Willem Dafoe samo su dio impresivnog niza. Kada se velika filmska imena kroz godine počnu vezivati za iste sarajevske adrese, restorani prestaju biti tek mjesta susreta i postaju svojevrsni repozitorij festivalskih boravaka, anegdota i memorije grada.
Ako jedan sarajevski restoran ima filmski guestbook vrijedan posebnog poglavlja, onda je to Kibe Mahala. Za njihovim su stolovima kroz godine sjedili Stellan Skarsgård, Armand Assante, Benicio Del Toro, Tim Roth, Danny Glover, Jeremy Irons, Nick Nolte, Ralph Fiennes i John Cleese, ali neke od najboljih priča ostale su izvan fotografija.
Pred dolazak Morgana Freemana domaćini restorana dobili su informaciju o tačno određenom ginu i tonicu koje glumac pije. Uslijedila je potraga od Zagreba, Beograda i Ljubljane do drugih regionalnih adresa, bez uspjeha. Na kraju su preko Londona uspjeli nabaviti dvije boce gina i veću količinu tonica, spremne za njegov dolazak.
Freeman se prezentacijom oduševio. A onda je probao viljamovku.
Večer je nastavio s njom, dok je teško nabavljeni gin ostao gotovo netaknut. Malo je boljih anegdota o tome kako se pažljivo pripremljen plan u Sarajevu može promijeniti nakon jednog pića.
Robert De Niro također je bio gost Kibe Mahale, a njegovo ime već zauzima posebno mjesto u impresivnoj filmskoj arhivi restorana.
Robert De Niro je među imenima koja su kroz Sarajevo Film Festival svratila u 4 sobe gospođe Safije, a nekoliko godina kasnije na istoj adresi večerali su i Alejandro González Iñárritu i Paweł Pawlikowski.
Foto: @4sgs / @leila_leamm
S vremenom su 4 sobe gospođe Safije postale više od provjerene sarajevske adrese za ručak ili večeru. Lista njihovih gostiju danas čita se gotovo kao presjek savremene kinematografije, s Festivalom kao zajedničkom tačkom.
Mads Mikkelsen je tokom Sarajevo Film Festivala 2022. predstavio The Hunt, film koji mu je donio nagradu za najboljeg glumca u Cannesu.
Nakon festivalskog dijela večeri završio je u Konobi Luka, gdje se u jednom trenutku pridružio sviračima i zaplesao. Večera je tako dobila epilog koji je vrlo brzo postao dio festivalskih anegdota grada.
Jesse Eisenberg je tokom boravka u Sarajevu bio gost Baolija. U restoran je svratio nakon što je primio Počasno Srce Sarajeva i predstavio svoj rediteljski prvijenac Nakon što spasiš svijet.
Baoli je tako u svoju relativno mladu historiju vrlo brzo upisao i jedno ozbiljno filmsko ime.
Tavola je tokom boravka Willema Dafoea u Sarajevu ugostila slavnog glumca, dodajući još jedno veliko ime svojoj listi gostiju. Šta je bilo na stolu ostaje nepoznato, ali važniji je trag koji takve posjete ostavljaju, polako upisujući poznate sarajevske adrese u festivalsku historiju grada.
Festivalska historija, srećom, ne ostaje uredno posložena u programskim knjižicama. Dio nje ostane za stolom, u ručkovima između obaveza, večerama koje se produže i adresama na koje se gosti vraćaju.
Sarajevo tih dana film ionako ne zadržava samo u kinima.
Zato nije loše znati da stol za kojim večeras sjedite možda već ima sasvim pristojnu filmsku biografiju.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto i Grafičko oblikovanje: Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
