Dženeta Schitton je dama koja educira druge o predstavljanju na društvenim mrežama, kao i radu na B2B marketingu.

Ima svoju agenciju pod nazivom Glowhuntersmedia putem koje radi na business-to-business marketingu i osobnom brendingu za kompanije i pojedince. Uz to, pruža i brojne savjete i prakse u sklopu business-to-costumer i influencer marketinga. Rođena je i odrasla u Sarajevu u Bosni i Hercegovini, a sada živi i radi u Beču u Austriji, a prvi put smo ju imali priliku slušati na Social Media Summitu na proljeće 2022. godine.

 

Foto: Dženeta Schiton

Dženeta Schiton, vlasnica marketing i brending agencije Glowhuntersmedia
 

Samim time, bilo je prirodno upravo Dženetu učiniti našom sugovornicom na temu marketinga i  izgradnje vlastitog brenda. Pitali smo ju kako izgledaju konzultacije s njenom agencijom, je li LinkedIn važan i u BiH i regiji (i koliko), kao i što učiniti s osobnim brendingom čak i kada dođe do zasićenja od društvenih mreža.

Dženeta je s nama podijelila i kako se ona nosi s burnoutom kao i kakav je njezin osobni odnos prema društvenim mrežama, a zašto ćete rado čuti njene korisne savjete, otkrijte u nastavku.  

 

Zašto smatrate da je osobni brending  važan i u čemu nam on može pomoći?
 

Živimo u vrijeme neograničene dostupnosti digitalnih medija i interneta, što samo po sebi znači i neograničeno kreiranje digitalnih sadržaja koji često stvaraju tzv. digitalnu buku odnosno jako puno međusobno sličnih sadržaja. Bez obzira koliko dobar bio marketing neke kompanije ili organizacije, na tržištu se istovremeno mogu pojaviti još desetine i stotine sličnih strategija, što će svakoj od tih kompanija otežati da se izdvoji iz mase.

 

Foto: Unsplash
 

S druge strane, svaka od tih kompanija ima vlasnika-direktora koji ima svoj osobni identitet, kojeg je jako bitan dio i stručni identitet i osobna priča koja je nju ili njega dovela do toga da pokrene ili vodi kompaniju. Tada govorimo o tzv. osobnom profesionalnom ili stručnom brendingu, gdje se uz osobne kompetencije strateški komuniciraju i one stručne, ali iz osobne perspektive: storyteller kompanije postaje njeno vodstvo što kompaniji pomaže u izgradnji povjerenja sa kupcima-klijentima, podiže kredibilitet te time povećava broj poslovnih prilika. Strateškim osobnim profesionalnim brendingom vodstva se ojačava i brend kompanije.

 

Kako izgleda konzultacija sa vama u polju digitalnog marketinga i osobnog brendiranja?
 

Glowhuntersmedia je agencija koja je fokusirana uglavnom na B2B marketing sa fokusom na osobnom profesionalnom brendingu vodstva - u tom kontekstu sa vlasnicima i direktorima kompanija uvijek i prije svega razgovaramo o ciljevima koje želimo postići. U ovisnosti o tome da li je cilj samo podizanje svjesnosti o brendu ili se radi o nekim konkretnim ciljevima, poput povećanja prodaje, baze pretplatnika i sl. kreiramo strategiju koja ima za cilj komunikaciju na dva nivoa: na nivou kompanije te osobnom nivou vodstva.

 

Foto: Dženeta Schitton
 

Ono što je jako bitno je da klijenti shvate da osobni profesionalni brending uvijek treba da bude ciljno orijentiran - ka povećanju poslovnih prilika kompanije kao i stvaranju uslova za potencijalne nove kompanije i projekte.

 

Koliko LinkedIn smatrate važnim za osobni brending u BiH i regiji? A kakve su ostale društvene mreže?
 

LinkedIn je mreža na kojoj svaka osoba sa poslovnom ambicijom treba da bude - bez obzira da li se radi o studentima, nezaposlenim, vlasnicima biznisa, karijeristima… to podrazumijeva aktivan profil koji demonstrira naše iskustvo i obrazovanje kao minimum.

Dobro je također imati barem neku okvirnu strategiju - Šta želimo postići? Kakve su to poslovne prilike koje želimo otvoriti? Ko su ljudi sa kojima se želimo povezivati i zašto?

 

Foto: Unsplash
 

Ono što treba izbjegavati je tretiranje LinkedIn-a kao Facebook-a ili Instagram-a gdje i dalje mislimo da je bitno imati što veći broj konekcija, lajkova i komentara… Naše LinkedIn prisustvo je toliko dobro koliko su dobre poslovne prilike koje proizilaze iz njega.

Budući da je LinkedIn ipak najviše B2B poslovna mreža, vlasnici B2B biznisa ga mogu jako dobro iskoristiti za osobno profesionalno brendiranje koje smo prethodno opisali - marketing i brending kompanije se može jako dobro iskombinirati sa osobnim profesionalnim brendingom vodstva tako da multiplicira poslovne prilike. U tom slučaju osobni element omogućava kako izdvajanje brenda iz mase kroz zajedničku marketinšku komunikaciju sa kompanijom kao i veoma raširen digitalni osobni networking vodstva.

Ukoliko se radi o vlasnicima B2C biznisa, oni svakako treba da iskoriste kako priliku da se kao biznisman-woman strateški povezuju preko LinkedIn-a kao i da plasiraju marketinške B2C marketinške kampanje prema pojedincima koji se nalaze u njihovoj ciljnoj grupi. Dakako, ovdje puno toga ovisi o kakvom se proizvodu ili usluzi radi - često će puno bolji izbor za prodaju biti Instagram, Facebook ili Tik-Tok, ali to nikako ne znači da vlasnici B2C biznisa ne treba da iskoriste priliku za digitalno uvezivanje putem LinkedIn-a.

 

Foto: Dženeta Schitton
 

Za vlasnike B2C biznisa i dalje savjetujemo primarno fokusiranje na B2C mreže poput Instagrama, Facebook-a ili Youtube-a. U tom slučaju je jako bitno da vlasnik biznisa, posebno ukoliko se radi o malom biznisu postane “influencer ispred svog brenda” i iskoristi priliku da u okviru ciljne grupe kompanije oko sebe okupi online zajednicu ljudi. Bitno je da sa njima strateški komunicira prvenstveno iz svoje osobne perspektive i vezano za svoje osobne interese (koje odluči da želi da dijeli), a koji su povezani sa onim čime se kompanija bavi. Na taj način je sadržaj vlasnika biznisa neka vrsta produženog content marketinga kompanije sa puno boljim efektom od standardnog content marketinga jer se sa njima ljudi povezuju na emotivnom i osobnom nivou. To im kroz isti “kanal” približava proizvode i usluge kompanije što jako pozitivno utiče na prodaju.

 

Kako iskoristiti društvene mreže za brendiranje bez osjećaja zasićenosti od samih društvenih mreža?
 

Ključna je strategija, koja treba da uključuje stvaranje, distribuciju sadržaja i povezivanje. Pristupi ovom zadatku su različiti i uvijek uključuju različite metode jer svako od nas ima drugačije osobne preferencije i načine na koje konzumira digitalne medije.

Savjeti koji su meni osobno pomogli kada sam se našla pred ovim izazovom su:

• unaprijed odrediti sedmične objave koje pripremim unaprijed u vremenu planiranom za to (recimo da je između deset i dvanaest do podne),
• storije ne objavljujem simultano već naknadno - ovo omogućava uživanje u momentu bez opsjednutosti objavama),
• znam da previše skrolam čim počnem da se pretjerano poredim sa drugima - par minuta je sasvim dovoljno,
• uz radnu kafu ili ručak odredim pola sata ili sat namjernog skrolanja kako bih podržala ljude čiji rad volim, povezala se sa strateški bitnim ljudima, pratila trendove i sl.,
• poslije objave tu društvenu mrežu ne otvaram barem sat vremena - tako sprječavam brojanje lajkova kojeg smo svi manje više nekad bili žrtve.

Ključno je nastojati uvijek više kreirati i distribuirati vlastiti sadržaj nego konzumirati tuđi - budući da smo obično one man show veoma brzo ćemo dostići taj threshold. :)

 

Foto: Unsplash
 

Sigurni smo da vam je poznat termin poslovni burnout ili sagorijevanje zbog posla. Kako se s njim nositi kad se dogodi, ali i kako ga ublažiti?
 

Ovo pitanje bi definitivno bilo zanimljivo postaviti stručnjacima sa područja psihologije ali iz vlastitog iskustva mogu reći da je za sprječavanje burnout-a ključno prioretiziranje i fokusiranje na one taskove koji nam donose najviše onoga čemu težimo - da li je to novac, osobno zadovoljstvo ili nešto treće ovisi o svakom pojedincu.

Ono što se često dešava je da pomislimo da možemo biti svuda - ovo se posebno odnosi na poduzetnike - možemo se baviti sa pet stvari uporedo, a u svim tim stvarima bi voljeli da budemo ne samo dobri nego odlični! Perfekcionistički redamo to-do-s na kalendar i mašinski “kutarisavamo” jedno po jedno. U početku nam to predstavlja veliko zadovoljstvo i imamo osjećaj da možemo još… i još… dodajemo još bitnih i manje bitnih stvari.

 

Foto: Unsplash
 

Polako zadovoljstvo tim jako dobrim performansom nestaje, trošimo se fizički i emotivno… to je barem bilo moje iskustvo.

Lekcije koje su meni pomogle da racionalno prioretiziram kako bih izbjegla burnout:

• dugoročno se možemo fokusirati samo na onoliko stvari koje stanu u neki radni dan od 8 do najviše deset radnih sati uz 3-4 sata najviše vikendom,
• slobodno vrijeme mora uključivati odlazak u prirodu i druženje sa ljudima,
• trening kao sastavni dio života (utezi i kardio) - endorfini poslije treninga are going a long way :),
• zdrava hrana sa ograničenim unosom procesirane hrane i šećera 80% ishrane,
• naučiti reći ne,
• naučiti reći nemam sada vremena,
• vjerovati osjećaju “ovaj klijent nije za nas”.
  
   

Kad biste mogli dati jedan savjet kreatorima sadržaja i influencerima, što bi to bilo?
 

Razmišljajte kao marketinški stručnjaci i od sebe gradite brend - što više ima onoga što vi nudite kao sadržaj više će vam vremena trebati da se izdvojite iz mase.

Biti svoj zahtijeva hrabrost i vrijeme - ali ustrajnost i konzistentnost grade brendove koji traju!

***
Foto: Dženeta Schitton, Unsplash

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

 

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

 

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

 

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

 

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com