Dženeta Schitton je dama koja educira druge o predstavljanju na društvenim mrežama, kao i radu na B2B marketingu.

Ima svoju agenciju pod nazivom Glowhuntersmedia putem koje radi na business-to-business marketingu i osobnom brendingu za kompanije i pojedince. Uz to, pruža i brojne savjete i prakse u sklopu business-to-costumer i influencer marketinga. Rođena je i odrasla u Sarajevu u Bosni i Hercegovini, a sada živi i radi u Beču u Austriji, a prvi put smo ju imali priliku slušati na Social Media Summitu na proljeće 2022. godine.

 

Foto: Dženeta Schiton

Dženeta Schiton, vlasnica marketing i brending agencije Glowhuntersmedia
 

Samim time, bilo je prirodno upravo Dženetu učiniti našom sugovornicom na temu marketinga i  izgradnje vlastitog brenda. Pitali smo ju kako izgledaju konzultacije s njenom agencijom, je li LinkedIn važan i u BiH i regiji (i koliko), kao i što učiniti s osobnim brendingom čak i kada dođe do zasićenja od društvenih mreža.

Dženeta je s nama podijelila i kako se ona nosi s burnoutom kao i kakav je njezin osobni odnos prema društvenim mrežama, a zašto ćete rado čuti njene korisne savjete, otkrijte u nastavku.  

 

Zašto smatrate da je osobni brending  važan i u čemu nam on može pomoći?
 

Živimo u vrijeme neograničene dostupnosti digitalnih medija i interneta, što samo po sebi znači i neograničeno kreiranje digitalnih sadržaja koji često stvaraju tzv. digitalnu buku odnosno jako puno međusobno sličnih sadržaja. Bez obzira koliko dobar bio marketing neke kompanije ili organizacije, na tržištu se istovremeno mogu pojaviti još desetine i stotine sličnih strategija, što će svakoj od tih kompanija otežati da se izdvoji iz mase.

 

Foto: Unsplash
 

S druge strane, svaka od tih kompanija ima vlasnika-direktora koji ima svoj osobni identitet, kojeg je jako bitan dio i stručni identitet i osobna priča koja je nju ili njega dovela do toga da pokrene ili vodi kompaniju. Tada govorimo o tzv. osobnom profesionalnom ili stručnom brendingu, gdje se uz osobne kompetencije strateški komuniciraju i one stručne, ali iz osobne perspektive: storyteller kompanije postaje njeno vodstvo što kompaniji pomaže u izgradnji povjerenja sa kupcima-klijentima, podiže kredibilitet te time povećava broj poslovnih prilika. Strateškim osobnim profesionalnim brendingom vodstva se ojačava i brend kompanije.

 

Kako izgleda konzultacija sa vama u polju digitalnog marketinga i osobnog brendiranja?
 

Glowhuntersmedia je agencija koja je fokusirana uglavnom na B2B marketing sa fokusom na osobnom profesionalnom brendingu vodstva - u tom kontekstu sa vlasnicima i direktorima kompanija uvijek i prije svega razgovaramo o ciljevima koje želimo postići. U ovisnosti o tome da li je cilj samo podizanje svjesnosti o brendu ili se radi o nekim konkretnim ciljevima, poput povećanja prodaje, baze pretplatnika i sl. kreiramo strategiju koja ima za cilj komunikaciju na dva nivoa: na nivou kompanije te osobnom nivou vodstva.

 

Foto: Dženeta Schitton
 

Ono što je jako bitno je da klijenti shvate da osobni profesionalni brending uvijek treba da bude ciljno orijentiran - ka povećanju poslovnih prilika kompanije kao i stvaranju uslova za potencijalne nove kompanije i projekte.

 

Koliko LinkedIn smatrate važnim za osobni brending u BiH i regiji? A kakve su ostale društvene mreže?
 

LinkedIn je mreža na kojoj svaka osoba sa poslovnom ambicijom treba da bude - bez obzira da li se radi o studentima, nezaposlenim, vlasnicima biznisa, karijeristima… to podrazumijeva aktivan profil koji demonstrira naše iskustvo i obrazovanje kao minimum.

Dobro je također imati barem neku okvirnu strategiju - Šta želimo postići? Kakve su to poslovne prilike koje želimo otvoriti? Ko su ljudi sa kojima se želimo povezivati i zašto?

 

Foto: Unsplash
 

Ono što treba izbjegavati je tretiranje LinkedIn-a kao Facebook-a ili Instagram-a gdje i dalje mislimo da je bitno imati što veći broj konekcija, lajkova i komentara… Naše LinkedIn prisustvo je toliko dobro koliko su dobre poslovne prilike koje proizilaze iz njega.

Budući da je LinkedIn ipak najviše B2B poslovna mreža, vlasnici B2B biznisa ga mogu jako dobro iskoristiti za osobno profesionalno brendiranje koje smo prethodno opisali - marketing i brending kompanije se može jako dobro iskombinirati sa osobnim profesionalnim brendingom vodstva tako da multiplicira poslovne prilike. U tom slučaju osobni element omogućava kako izdvajanje brenda iz mase kroz zajedničku marketinšku komunikaciju sa kompanijom kao i veoma raširen digitalni osobni networking vodstva.

Ukoliko se radi o vlasnicima B2C biznisa, oni svakako treba da iskoriste kako priliku da se kao biznisman-woman strateški povezuju preko LinkedIn-a kao i da plasiraju marketinške B2C marketinške kampanje prema pojedincima koji se nalaze u njihovoj ciljnoj grupi. Dakako, ovdje puno toga ovisi o kakvom se proizvodu ili usluzi radi - često će puno bolji izbor za prodaju biti Instagram, Facebook ili Tik-Tok, ali to nikako ne znači da vlasnici B2C biznisa ne treba da iskoriste priliku za digitalno uvezivanje putem LinkedIn-a.

 

Foto: Dženeta Schitton
 

Za vlasnike B2C biznisa i dalje savjetujemo primarno fokusiranje na B2C mreže poput Instagrama, Facebook-a ili Youtube-a. U tom slučaju je jako bitno da vlasnik biznisa, posebno ukoliko se radi o malom biznisu postane “influencer ispred svog brenda” i iskoristi priliku da u okviru ciljne grupe kompanije oko sebe okupi online zajednicu ljudi. Bitno je da sa njima strateški komunicira prvenstveno iz svoje osobne perspektive i vezano za svoje osobne interese (koje odluči da želi da dijeli), a koji su povezani sa onim čime se kompanija bavi. Na taj način je sadržaj vlasnika biznisa neka vrsta produženog content marketinga kompanije sa puno boljim efektom od standardnog content marketinga jer se sa njima ljudi povezuju na emotivnom i osobnom nivou. To im kroz isti “kanal” približava proizvode i usluge kompanije što jako pozitivno utiče na prodaju.

 

Kako iskoristiti društvene mreže za brendiranje bez osjećaja zasićenosti od samih društvenih mreža?
 

Ključna je strategija, koja treba da uključuje stvaranje, distribuciju sadržaja i povezivanje. Pristupi ovom zadatku su različiti i uvijek uključuju različite metode jer svako od nas ima drugačije osobne preferencije i načine na koje konzumira digitalne medije.

Savjeti koji su meni osobno pomogli kada sam se našla pred ovim izazovom su:

• unaprijed odrediti sedmične objave koje pripremim unaprijed u vremenu planiranom za to (recimo da je između deset i dvanaest do podne),
• storije ne objavljujem simultano već naknadno - ovo omogućava uživanje u momentu bez opsjednutosti objavama),
• znam da previše skrolam čim počnem da se pretjerano poredim sa drugima - par minuta je sasvim dovoljno,
• uz radnu kafu ili ručak odredim pola sata ili sat namjernog skrolanja kako bih podržala ljude čiji rad volim, povezala se sa strateški bitnim ljudima, pratila trendove i sl.,
• poslije objave tu društvenu mrežu ne otvaram barem sat vremena - tako sprječavam brojanje lajkova kojeg smo svi manje više nekad bili žrtve.

Ključno je nastojati uvijek više kreirati i distribuirati vlastiti sadržaj nego konzumirati tuđi - budući da smo obično one man show veoma brzo ćemo dostići taj threshold. :)

 

Foto: Unsplash
 

Sigurni smo da vam je poznat termin poslovni burnout ili sagorijevanje zbog posla. Kako se s njim nositi kad se dogodi, ali i kako ga ublažiti?
 

Ovo pitanje bi definitivno bilo zanimljivo postaviti stručnjacima sa područja psihologije ali iz vlastitog iskustva mogu reći da je za sprječavanje burnout-a ključno prioretiziranje i fokusiranje na one taskove koji nam donose najviše onoga čemu težimo - da li je to novac, osobno zadovoljstvo ili nešto treće ovisi o svakom pojedincu.

Ono što se često dešava je da pomislimo da možemo biti svuda - ovo se posebno odnosi na poduzetnike - možemo se baviti sa pet stvari uporedo, a u svim tim stvarima bi voljeli da budemo ne samo dobri nego odlični! Perfekcionistički redamo to-do-s na kalendar i mašinski “kutarisavamo” jedno po jedno. U početku nam to predstavlja veliko zadovoljstvo i imamo osjećaj da možemo još… i još… dodajemo još bitnih i manje bitnih stvari.

 

Foto: Unsplash
 

Polako zadovoljstvo tim jako dobrim performansom nestaje, trošimo se fizički i emotivno… to je barem bilo moje iskustvo.

Lekcije koje su meni pomogle da racionalno prioretiziram kako bih izbjegla burnout:

• dugoročno se možemo fokusirati samo na onoliko stvari koje stanu u neki radni dan od 8 do najviše deset radnih sati uz 3-4 sata najviše vikendom,
• slobodno vrijeme mora uključivati odlazak u prirodu i druženje sa ljudima,
• trening kao sastavni dio života (utezi i kardio) - endorfini poslije treninga are going a long way :),
• zdrava hrana sa ograničenim unosom procesirane hrane i šećera 80% ishrane,
• naučiti reći ne,
• naučiti reći nemam sada vremena,
• vjerovati osjećaju “ovaj klijent nije za nas”.
  
   

Kad biste mogli dati jedan savjet kreatorima sadržaja i influencerima, što bi to bilo?
 

Razmišljajte kao marketinški stručnjaci i od sebe gradite brend - što više ima onoga što vi nudite kao sadržaj više će vam vremena trebati da se izdvojite iz mase.

Biti svoj zahtijeva hrabrost i vrijeme - ali ustrajnost i konzistentnost grade brendove koji traju!

***
Foto: Dženeta Schitton, Unsplash

Ako ste se ikada uhvatili kako razmišljate: “Sve sam probala, ali kod mene to ne radi”, ovaj razgovor je za vas. 

Jedemo zdravo, pazimo, odričemo se, a tijelo kao da ima svoje planove. 

Kilogrami dođu i odu, navike krenu pa stanu, a savjeti sa svih strana samo dodatno zbune.

Zato smo sjeli s Dženitom Mustafić, integrativnom nutricionisticom i osnivačicom ProNutricia centra, da otvoreno pričamo o onome o čemu se rijetko govori: zašto ista pravila ne vrijede za sve, čega se najteže odreći kad mijenjamo navike i kako izgleda mršavljenje koje ne završi jo-jo efektom.
 

Dženita Mustafić, osnivačica ProNutricia centra i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala  
 

Bez velikih teorija, ali s iskustvom iz prakse i fokusom na promjene koje stvarno mogu ostati dio svakodnevice.
 

Da li uopće znamo šta znači “zdravo”?   
 

Šta danas znači “zdrava ishrana”? Postoji li “zdrava dijeta”?

Dženita: "Zdrava ishrana prije svega je ona koja je održiva, ona koja je u balansu s pojedincem. 

Znači, mora biti individualna, u skladu sa osobom koja se hrani na neki određeni način. 

Zdrava dijeta bi trebala biti isto. Znači nešto što dugoročno primjenjujemo, što je najbolje za naš organizam, za naše hormone.

Nije samo način na koji mi, odnosno što jedemo, nego je bitna i naša okolina, jer sve to utječe na apsorpciju nutrijenata iz hrane koju

mi unosimo."

Zašto nas “zdravi” trendovi često odvedu u pogrešnom smjeru?  
 

Kojem trendu u zdravlju mislite da danas žene previše vjeruju, a nema osnove?

Dženita: "Danas postoji mnogo trendova, nažalost, kojima žene počinju i žele da promijene nešto u svom životu, a to su obično raznorazni detoksi, dijete koje su niskokalorične i isključuju jednu paletu namirnica kao što su ugljikohidrati.

Žene treba da biraju neku održivu ishranu koja je balansirana, koja je za njih dobra i koja ne šteti njihovom tijelu. Znači, ne treba da

kažnjavaju svoje tijelo raznoraznim dijetama da bi postigli neki izgled koji se sad zahtijeva... Idealna žena izgleda zdravo."
 

Jesu li ugljikohidrati stvarni problem – ili samo najlakši krivac?

Jesu li ugljikohidrati stvarno najveći izazov?

Dženita: "Jesu, ukoliko se ne educiramo kako treba. 

Dakle, ugljikohidrate mi moramo unositi jer su oni uslov za balansirane hormone, ali je bitno odakle ih unosimo. Izvor ugljikohidrata je jako bitan. 
 

Složeni ugljikohidrati iz mahunarki, dakle iz integralnih žitarica, žitarica koje nisu rafinirane, one doprinose balansu naših hormona i našeg organizma, ali naravno junk food, kako mi volimo nazvati, nosi prefiks negativnog i dugoročno ima negativne posljedice na naš organizam."

Šta je ono čega se najteže odreći?

Čega se ljudima najteže odreći kad krenu mijenjati navike?

Dženita: "Navika. Najteže je promijeniti obrazac ponašanja, pogotovo ukorijenjeni obrazac ponašanja. Mala navika koja se ponavlja u kontinuitetu stvara velike promjene.

Nekad su one pozitivne, nekad negativne i onda kad mi želimo da te negativne, uslovno rečeno, promijenimo u pozitivne, to je jako teško i zahtijeva vrijeme."
 

Ako isto jedemo, zašto ne dobijemo isti rezultat?    
 

Često čujemo: “Prijateljici je ovaj plan dao rezultate, meni ne.” Zašto ista ishrana ne djeluje isto na sve?

Dženita: "Nije sve za svakoga. Dakle, svi smo različiti, počevši od genetike, podneblja u kojem živimo, načina kako živimo,

našeg organizma… ta ishrana mora biti tako i prilagođena.

Ono što odgovara meni, ne znači da odgovara tebi i naša ishrana, bez obzira da li smo možda istih godina, naša ishrana mora biti

prilagođena isključivo nama."
 

Kad kilogrami odu, ali strah ostane

Šta je ključ da se kilogrami ne vrate?

Dženita: "Ključ je individualan i iz tog razloga smo mi kreirali, rekla bih, fantastičan transformativni program. Pronutricia Signature program 360°. 

U tom periodu od osam sedmica cilj je da napravimo barem postupno početak promjena navika koji dovode do transformacije tijela.

Dakle, to je program koji starta sa dijagnostičkim dijelom. Radimo detaljnu analizu sastava tijela i kroz nutricionističke konsultacije pripremamo individualni plan ishrane zajedno sa klijentom. Zašto? Zato što integrativni pristup ishrani zahtijeva pristup i okolišnih utjecaja.

Nije samo hrana, nego i ono kako klijent živi, u kom okruženju živi, koliko spava jer san je jako bitan i na taj način kreiramo navike koje su održive. 

Tu zatim pravimo plan potpore organizmu kako bi brže gubio kilograme. Mi smo ponosni vlasnici certificiranih aparata za gubljenje tjelesne masnoće, za održavanje zdravih mišića. 

Ubacujemo tu i limfnu drenažu, bio-saunu… Napravili smo jedan 360 ciklus koji može pomoći klijentu da napravi transformaciju i da održivo gubi kilograme."
 

Šta tijelo pamti duže nego što mislimo?   
 

Šta tijelo teže oprašta: kolač ili hronični stres? Šta tijelo teže oprašta: kasnu večeru ili loš san?

Dženita: "Tijelo brže oprašta kolač. Hronični stres je, sama riječ kaže hroničan i dugoročno ostavlja posljedice na naš organizam. 

Loš san, tijelo teže i oprašta i podnosi dugoročno, ali moram reći da i kasna večera nekima predstavlja problem i ugrožava dobar san."
 

Je li “2 litre vode dnevno” još jedno pravilo koje slijedimo bez pitanja?  
 

2l vode dnevno: DA ili NE za svakoga?

Dženita: "Hidracija je jako bitna. Dva litra vode je ok, ali nekome treba više, nekome manje. To je individualno. 

Neke zahtjevnije fizičke aktivnosti zahtijevaju više tečnosti. Naravno, zavisi koliko kilograma neka osoba ima, u kojem podneblju živi i na koji način živi i kako se hrani. To je zaista jedno individualno pitanje."
 

Sva ona pitanja o trendovima koji nas zbunjuju, navikama koje se teško mijenjaju, stresu koji nas tiho sabotira ili snu koji često zanemarujemo… sve to nas podsjeća da naše tijelo nije mašina, već dio nas koji zaslužuje razumijevanje i strpljenje. 

I da možda već predugo od sebe tražimo da izdrži, umjesto da ga stvarno poslušamo.

Kad se uhvatimo u krugu “zašto kod mene ne radi?”, možda je vrijeme da prestanemo tražiti novu dijetu i počnemo slušati šta nam tijelo govori. 

Ako se kilogrami vrate ili plan ne potraje, to nije znak da nismo dovoljno jake, nego da pristup nije bio pravi.

I zato ovdje nema brzih rješenja, strogih pravila ni savjeta koji vrijede za sve. 

Umjesto toga, postoji mjesto gdje se prvo gleda šira slika, a tek onda priča o promjenama… ProNutricia.

 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa ProNutriciom

Bonjour.ba produkcija
Voditeljica projekta: Semra Manjura 
Asistentica projekta: Inka Šehić  
Voditeljica: Emina Smaka
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović     
Foto i video: Marko Jovančić