TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 29.12.2022.
Dženeta Schitton je dama koja educira druge o predstavljanju na društvenim mrežama, kao i radu na B2B marketingu.
Ima svoju agenciju pod nazivom Glowhuntersmedia putem koje radi na business-to-business marketingu i osobnom brendingu za kompanije i pojedince. Uz to, pruža i brojne savjete i prakse u sklopu business-to-costumer i influencer marketinga. Rođena je i odrasla u Sarajevu u Bosni i Hercegovini, a sada živi i radi u Beču u Austriji, a prvi put smo ju imali priliku slušati na Social Media Summitu na proljeće 2022. godine.
Foto: Dženeta Schiton
Dženeta Schiton, vlasnica marketing i brending agencije Glowhuntersmedia
Samim time, bilo je prirodno upravo Dženetu učiniti našom sugovornicom na temu marketinga i izgradnje vlastitog brenda. Pitali smo ju kako izgledaju konzultacije s njenom agencijom, je li LinkedIn važan i u BiH i regiji (i koliko), kao i što učiniti s osobnim brendingom čak i kada dođe do zasićenja od društvenih mreža.
Dženeta je s nama podijelila i kako se ona nosi s burnoutom kao i kakav je njezin osobni odnos prema društvenim mrežama, a zašto ćete rado čuti njene korisne savjete, otkrijte u nastavku.
Zašto smatrate da je osobni brending važan i u čemu nam on može pomoći?
Živimo u vrijeme neograničene dostupnosti digitalnih medija i interneta, što samo po sebi znači i neograničeno kreiranje digitalnih sadržaja koji često stvaraju tzv. digitalnu buku odnosno jako puno međusobno sličnih sadržaja. Bez obzira koliko dobar bio marketing neke kompanije ili organizacije, na tržištu se istovremeno mogu pojaviti još desetine i stotine sličnih strategija, što će svakoj od tih kompanija otežati da se izdvoji iz mase.
Foto: Unsplash
S druge strane, svaka od tih kompanija ima vlasnika-direktora koji ima svoj osobni identitet, kojeg je jako bitan dio i stručni identitet i osobna priča koja je nju ili njega dovela do toga da pokrene ili vodi kompaniju. Tada govorimo o tzv. osobnom profesionalnom ili stručnom brendingu, gdje se uz osobne kompetencije strateški komuniciraju i one stručne, ali iz osobne perspektive: storyteller kompanije postaje njeno vodstvo što kompaniji pomaže u izgradnji povjerenja sa kupcima-klijentima, podiže kredibilitet te time povećava broj poslovnih prilika. Strateškim osobnim profesionalnim brendingom vodstva se ojačava i brend kompanije.
Kako izgleda konzultacija sa vama u polju digitalnog marketinga i osobnog brendiranja?
Glowhuntersmedia je agencija koja je fokusirana uglavnom na B2B marketing sa fokusom na osobnom profesionalnom brendingu vodstva - u tom kontekstu sa vlasnicima i direktorima kompanija uvijek i prije svega razgovaramo o ciljevima koje želimo postići. U ovisnosti o tome da li je cilj samo podizanje svjesnosti o brendu ili se radi o nekim konkretnim ciljevima, poput povećanja prodaje, baze pretplatnika i sl. kreiramo strategiju koja ima za cilj komunikaciju na dva nivoa: na nivou kompanije te osobnom nivou vodstva.
Foto: Dženeta Schitton
Ono što je jako bitno je da klijenti shvate da osobni profesionalni brending uvijek treba da bude ciljno orijentiran - ka povećanju poslovnih prilika kompanije kao i stvaranju uslova za potencijalne nove kompanije i projekte.
Koliko LinkedIn smatrate važnim za osobni brending u BiH i regiji? A kakve su ostale društvene mreže?
LinkedIn je mreža na kojoj svaka osoba sa poslovnom ambicijom treba da bude - bez obzira da li se radi o studentima, nezaposlenim, vlasnicima biznisa, karijeristima… to podrazumijeva aktivan profil koji demonstrira naše iskustvo i obrazovanje kao minimum.
Dobro je također imati barem neku okvirnu strategiju - Šta želimo postići? Kakve su to poslovne prilike koje želimo otvoriti? Ko su ljudi sa kojima se želimo povezivati i zašto?
Foto: Unsplash
Ono što treba izbjegavati je tretiranje LinkedIn-a kao Facebook-a ili Instagram-a gdje i dalje mislimo da je bitno imati što veći broj konekcija, lajkova i komentara… Naše LinkedIn prisustvo je toliko dobro koliko su dobre poslovne prilike koje proizilaze iz njega.
Budući da je LinkedIn ipak najviše B2B poslovna mreža, vlasnici B2B biznisa ga mogu jako dobro iskoristiti za osobno profesionalno brendiranje koje smo prethodno opisali - marketing i brending kompanije se može jako dobro iskombinirati sa osobnim profesionalnim brendingom vodstva tako da multiplicira poslovne prilike. U tom slučaju osobni element omogućava kako izdvajanje brenda iz mase kroz zajedničku marketinšku komunikaciju sa kompanijom kao i veoma raširen digitalni osobni networking vodstva.
Ukoliko se radi o vlasnicima B2C biznisa, oni svakako treba da iskoriste kako priliku da se kao biznisman-woman strateški povezuju preko LinkedIn-a kao i da plasiraju marketinške B2C marketinške kampanje prema pojedincima koji se nalaze u njihovoj ciljnoj grupi. Dakako, ovdje puno toga ovisi o kakvom se proizvodu ili usluzi radi - često će puno bolji izbor za prodaju biti Instagram, Facebook ili Tik-Tok, ali to nikako ne znači da vlasnici B2C biznisa ne treba da iskoriste priliku za digitalno uvezivanje putem LinkedIn-a.
Foto: Dženeta Schitton
Za vlasnike B2C biznisa i dalje savjetujemo primarno fokusiranje na B2C mreže poput Instagrama, Facebook-a ili Youtube-a. U tom slučaju je jako bitno da vlasnik biznisa, posebno ukoliko se radi o malom biznisu postane “influencer ispred svog brenda” i iskoristi priliku da u okviru ciljne grupe kompanije oko sebe okupi online zajednicu ljudi. Bitno je da sa njima strateški komunicira prvenstveno iz svoje osobne perspektive i vezano za svoje osobne interese (koje odluči da želi da dijeli), a koji su povezani sa onim čime se kompanija bavi. Na taj način je sadržaj vlasnika biznisa neka vrsta produženog content marketinga kompanije sa puno boljim efektom od standardnog content marketinga jer se sa njima ljudi povezuju na emotivnom i osobnom nivou. To im kroz isti “kanal” približava proizvode i usluge kompanije što jako pozitivno utiče na prodaju.
Kako iskoristiti društvene mreže za brendiranje bez osjećaja zasićenosti od samih društvenih mreža?
Ključna je strategija, koja treba da uključuje stvaranje, distribuciju sadržaja i povezivanje. Pristupi ovom zadatku su različiti i uvijek uključuju različite metode jer svako od nas ima drugačije osobne preferencije i načine na koje konzumira digitalne medije.
Savjeti koji su meni osobno pomogli kada sam se našla pred ovim izazovom su:
Ključno je nastojati uvijek više kreirati i distribuirati vlastiti sadržaj nego konzumirati tuđi - budući da smo obično one man show veoma brzo ćemo dostići taj threshold. :)
Foto: Unsplash
Sigurni smo da vam je poznat termin poslovni burnout ili sagorijevanje zbog posla. Kako se s njim nositi kad se dogodi, ali i kako ga ublažiti?
Ovo pitanje bi definitivno bilo zanimljivo postaviti stručnjacima sa područja psihologije ali iz vlastitog iskustva mogu reći da je za sprječavanje burnout-a ključno prioretiziranje i fokusiranje na one taskove koji nam donose najviše onoga čemu težimo - da li je to novac, osobno zadovoljstvo ili nešto treće ovisi o svakom pojedincu.
Ono što se često dešava je da pomislimo da možemo biti svuda - ovo se posebno odnosi na poduzetnike - možemo se baviti sa pet stvari uporedo, a u svim tim stvarima bi voljeli da budemo ne samo dobri nego odlični! Perfekcionistički redamo to-do-s na kalendar i mašinski “kutarisavamo” jedno po jedno. U početku nam to predstavlja veliko zadovoljstvo i imamo osjećaj da možemo još… i još… dodajemo još bitnih i manje bitnih stvari.
Foto: Unsplash
Polako zadovoljstvo tim jako dobrim performansom nestaje, trošimo se fizički i emotivno… to je barem bilo moje iskustvo.
Lekcije koje su meni pomogle da racionalno prioretiziram kako bih izbjegla burnout:
Kad biste mogli dati jedan savjet kreatorima sadržaja i influencerima, što bi to bilo?
Razmišljajte kao marketinški stručnjaci i od sebe gradite brend - što više ima onoga što vi nudite kao sadržaj više će vam vremena trebati da se izdvojite iz mase.
Biti svoj zahtijeva hrabrost i vrijeme - ali ustrajnost i konzistentnost grade brendove koji traju!
***
Foto: Dženeta Schitton, Unsplash
TEKST: Bonjour.ba
U Bosni i Hercegovini svake godine više od hiljadu žena čuje dijagnozu raka dojke.
Iza tih brojki kriju se majke, sestre, prijateljice, kolegice, komšinice… žene koje nose strah, ali i nevjerovatnu snagu. Upravo zato Bonjour.ba i ove godine piše o Race for the Cure, događaju koji Sarajevo pretvara u more pink solidarnosti. To je zajednica u kojoj se tišina pretvara u glas, a tabu u priču o hrabrosti i podršci.
Iza hiljade pink majica i koraka koji se svake jeseni preliju Sarajevom stoji Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink, koja već skoro dvije decenije vodi ovu misiju.
Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink
U razgovoru Nela nam je otvoreno podijelila šta za nju znači Race for the Cure, koje trenutke nikada neće zaboraviti i zašto je tišina i dalje najveći neprijatelj ranom otkrivanju bolesti. Ispričala nam je i šta je najteže čula od žena koje su prošle kroz dijagnozu, kako izgleda snaga zajednice kad hiljade ljudi koračaju zajedno, ali i šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno.
Nela, recite nam kada govorimo o Race for the Cure, je li to za vas prije svega trka, pokret ili zajednica?
Za mene je Race for the Cure prije svega zajednica – to je ono magično tkivo gdje se hiljade ljudi, od žena koje su se susrele sa dijagnozom do onih koji tek otkrivaju svoju snagu, povezuju u solidarnosti, gdje se strah pretvara u nadu i gdje svaka korak postaje dio veće priče o podršci i promjeni.
Šta vas i nakon 18 godina najviše iznenadi svakog septembra?
Ono što me najviše iznenadi je, kako se svake godine, uprkos svim poteškoćama, ta energija množi – vidim mlade djevojke koje se prvi put uključuju, vidim muškarce koji vode svoje timove, mališane raznih uzrasta koji dolaze sa svojim roditeljima, tinejdžere i tu neobjašnjivu radost u očima žena koje su preživjele bolest, koja me podsjeća da smo uspješno slomili tabue, ali da je put još dug.
Možete li s nama podijeliti trenutak s trke koji vas i danas naježi kada ga se sjetite?
Sjećam se jedne žene koja je imala karcinom, koja je došla iz ruralnog područja, koja je nakon dijagnoze godinama šutjela, a na trci 2015. godine, držeći me za ruku u ružičastoj majici, prošaptala: “Ovo je prvi put da sam rekla ‘ja sam preživjela’ naglas” – taj trenutak me i danas naježi jer sam vidjela kako se iz pepela rađa snaga koja mijenja živote.
A šta vam je bilo najteže čuti od neke žene tokom svih ovih godina rada?
Najteže je bilo čuti od jedne mame u ranim 40-ima, koja je rekla: “Nela, saznala sam za bolest u 38., ali nisam rekla ni majci ni mužu jer sam se bojala da će me vidjeti slabu – sad je prekasno” – ta riječ “prekasno” me još uvijek grize jer podsjeća na sve one tihe bitke koje gubimo zbog straha i stigme.
Po vašem mišljenju šta je veći neprijatelj ranoj dijagnostici: tišina i strah u ženama ili prepreke unutar sistema?
Oboje su strašni, ali mislim da je tišina i strah u ženama veći neprijatelj – jer čak i kada sistem ponudi ruku, ako žena ne prihvati zbog sramote ili neznanja, nijedan mamograf neće spasiti život; moramo prvo osloboditi srca da bismo oslobodili tijela.
Ako vam priđe mlada djevojka od 20 godina i pita ‘zašto da se uključim’, šta biste joj rekli u jednoj rečenici?
Uključi se jer tvoj jedan korak danas može biti sidro nade za neku sestru, majku ili prijateljicu sutra, i jer zajedno mijenjamo svijet gdje rak dojke nije tabu, već priča o snazi i prevenciji.
Skoro dvije decenije ste u ovoj misiji. Šta vas više motiviše: pogled unazad na sve što je postignuto ili unaprijed, na borbu koja tek čeka?
Više me motiviše pogled unaprijed – na borbu koja nas tek čeka, jer svaka pobjeda iza nas, poput hiljada pregleda koje smo omogućili, samo je gorivo za one još veće promjene, poput skrininga za svaku ženu u BiH, koje još uvijek sanjamo.
Šta biste željeli da žene, ali i muškarci, bolje razumiju kada je riječ o borbi s rakom dojke?
Želim da svi razumiju da rak dojke nije samo ‘ženska bolest’ – to je porodična, društvena borba gdje muškarci imaju ključnu ulogu u podršci, gdje prevencija počinje razgovorom za stolom, a ne samo u bolnici, i gdje snaga dolazi iz ranog djelovanja, preventivnih pregleda a ne iz čekanja.
Nela, šta mislite šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno, a moramo, da bismo stali rame uz rame sa ženama koje prolaze kroz bolest?
Kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno u kreiranju sigurnih prostora za emocionalnu podršku izvan bolnica – moramo više ulagati u grupe podrške, edukaciju u školama i ruralnim sredinama, i osigurati da muškarci i obitelji budu dio te mreže, jer borba nije samo medicinska, već i ljudska. Potrebno je mnogo više aktivnosti koje poboljšavaju kvalitet života žena nakon dijagnoze i tretmana.
I za kraj, kada pomislite na žene koje više nisu s nama, a bile su dio ove zajednice, kako njihovu snagu i dalje nosite u svakoj trci?
Nosim njihovu snagu u svakoj trci. One su u mojim mislima i mom srcu, njihove priče nisu završene – one su svjetionik koji vodi nove generacije, podsjećajući nas da svaka utrka nije samo o koracima, već o nasljeđu hrabrosti koje ostavljamo iza sebe.
Svaki septembar u Sarajevu hiljade koraka piše istu poruku… nismo/niste same. I dok Nela Hasić već skoro dvije decenije stoji na čelu tog ružičastog vala, jasno je da je Race for the Cure kolektivna odluka da glas bude glasniji od tišine, da podrška bude jača od straha i da svaka žena zna: ova borba je i njena i naša.
I ne, ne idemo malim, bojažljivim koracima. Idemo trkom, snažno, u borbu protiv raka dojke. U ružičastom moru koraka svaka žena će znati da je iza nje čitava zajednica koja je čuje, osjeća i nosi naprijed.
Foto: PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
