Dženeta Schitton je dama koja educira druge o predstavljanju na društvenim mrežama, kao i radu na B2B marketingu.

Ima svoju agenciju pod nazivom Glowhuntersmedia putem koje radi na business-to-business marketingu i osobnom brendingu za kompanije i pojedince. Uz to, pruža i brojne savjete i prakse u sklopu business-to-costumer i influencer marketinga. Rođena je i odrasla u Sarajevu u Bosni i Hercegovini, a sada živi i radi u Beču u Austriji, a prvi put smo ju imali priliku slušati na Social Media Summitu na proljeće 2022. godine.

 

Foto: Dženeta Schiton

Dženeta Schiton, vlasnica marketing i brending agencije Glowhuntersmedia
 

Samim time, bilo je prirodno upravo Dženetu učiniti našom sugovornicom na temu marketinga i  izgradnje vlastitog brenda. Pitali smo ju kako izgledaju konzultacije s njenom agencijom, je li LinkedIn važan i u BiH i regiji (i koliko), kao i što učiniti s osobnim brendingom čak i kada dođe do zasićenja od društvenih mreža.

Dženeta je s nama podijelila i kako se ona nosi s burnoutom kao i kakav je njezin osobni odnos prema društvenim mrežama, a zašto ćete rado čuti njene korisne savjete, otkrijte u nastavku.  

 

Zašto smatrate da je osobni brending  važan i u čemu nam on može pomoći?
 

Živimo u vrijeme neograničene dostupnosti digitalnih medija i interneta, što samo po sebi znači i neograničeno kreiranje digitalnih sadržaja koji često stvaraju tzv. digitalnu buku odnosno jako puno međusobno sličnih sadržaja. Bez obzira koliko dobar bio marketing neke kompanije ili organizacije, na tržištu se istovremeno mogu pojaviti još desetine i stotine sličnih strategija, što će svakoj od tih kompanija otežati da se izdvoji iz mase.

 

Foto: Unsplash
 

S druge strane, svaka od tih kompanija ima vlasnika-direktora koji ima svoj osobni identitet, kojeg je jako bitan dio i stručni identitet i osobna priča koja je nju ili njega dovela do toga da pokrene ili vodi kompaniju. Tada govorimo o tzv. osobnom profesionalnom ili stručnom brendingu, gdje se uz osobne kompetencije strateški komuniciraju i one stručne, ali iz osobne perspektive: storyteller kompanije postaje njeno vodstvo što kompaniji pomaže u izgradnji povjerenja sa kupcima-klijentima, podiže kredibilitet te time povećava broj poslovnih prilika. Strateškim osobnim profesionalnim brendingom vodstva se ojačava i brend kompanije.

 

Kako izgleda konzultacija sa vama u polju digitalnog marketinga i osobnog brendiranja?
 

Glowhuntersmedia je agencija koja je fokusirana uglavnom na B2B marketing sa fokusom na osobnom profesionalnom brendingu vodstva - u tom kontekstu sa vlasnicima i direktorima kompanija uvijek i prije svega razgovaramo o ciljevima koje želimo postići. U ovisnosti o tome da li je cilj samo podizanje svjesnosti o brendu ili se radi o nekim konkretnim ciljevima, poput povećanja prodaje, baze pretplatnika i sl. kreiramo strategiju koja ima za cilj komunikaciju na dva nivoa: na nivou kompanije te osobnom nivou vodstva.

 

Foto: Dženeta Schitton
 

Ono što je jako bitno je da klijenti shvate da osobni profesionalni brending uvijek treba da bude ciljno orijentiran - ka povećanju poslovnih prilika kompanije kao i stvaranju uslova za potencijalne nove kompanije i projekte.

 

Koliko LinkedIn smatrate važnim za osobni brending u BiH i regiji? A kakve su ostale društvene mreže?
 

LinkedIn je mreža na kojoj svaka osoba sa poslovnom ambicijom treba da bude - bez obzira da li se radi o studentima, nezaposlenim, vlasnicima biznisa, karijeristima… to podrazumijeva aktivan profil koji demonstrira naše iskustvo i obrazovanje kao minimum.

Dobro je također imati barem neku okvirnu strategiju - Šta želimo postići? Kakve su to poslovne prilike koje želimo otvoriti? Ko su ljudi sa kojima se želimo povezivati i zašto?

 

Foto: Unsplash
 

Ono što treba izbjegavati je tretiranje LinkedIn-a kao Facebook-a ili Instagram-a gdje i dalje mislimo da je bitno imati što veći broj konekcija, lajkova i komentara… Naše LinkedIn prisustvo je toliko dobro koliko su dobre poslovne prilike koje proizilaze iz njega.

Budući da je LinkedIn ipak najviše B2B poslovna mreža, vlasnici B2B biznisa ga mogu jako dobro iskoristiti za osobno profesionalno brendiranje koje smo prethodno opisali - marketing i brending kompanije se može jako dobro iskombinirati sa osobnim profesionalnim brendingom vodstva tako da multiplicira poslovne prilike. U tom slučaju osobni element omogućava kako izdvajanje brenda iz mase kroz zajedničku marketinšku komunikaciju sa kompanijom kao i veoma raširen digitalni osobni networking vodstva.

Ukoliko se radi o vlasnicima B2C biznisa, oni svakako treba da iskoriste kako priliku da se kao biznisman-woman strateški povezuju preko LinkedIn-a kao i da plasiraju marketinške B2C marketinške kampanje prema pojedincima koji se nalaze u njihovoj ciljnoj grupi. Dakako, ovdje puno toga ovisi o kakvom se proizvodu ili usluzi radi - često će puno bolji izbor za prodaju biti Instagram, Facebook ili Tik-Tok, ali to nikako ne znači da vlasnici B2C biznisa ne treba da iskoriste priliku za digitalno uvezivanje putem LinkedIn-a.

 

Foto: Dženeta Schitton
 

Za vlasnike B2C biznisa i dalje savjetujemo primarno fokusiranje na B2C mreže poput Instagrama, Facebook-a ili Youtube-a. U tom slučaju je jako bitno da vlasnik biznisa, posebno ukoliko se radi o malom biznisu postane “influencer ispred svog brenda” i iskoristi priliku da u okviru ciljne grupe kompanije oko sebe okupi online zajednicu ljudi. Bitno je da sa njima strateški komunicira prvenstveno iz svoje osobne perspektive i vezano za svoje osobne interese (koje odluči da želi da dijeli), a koji su povezani sa onim čime se kompanija bavi. Na taj način je sadržaj vlasnika biznisa neka vrsta produženog content marketinga kompanije sa puno boljim efektom od standardnog content marketinga jer se sa njima ljudi povezuju na emotivnom i osobnom nivou. To im kroz isti “kanal” približava proizvode i usluge kompanije što jako pozitivno utiče na prodaju.

 

Kako iskoristiti društvene mreže za brendiranje bez osjećaja zasićenosti od samih društvenih mreža?
 

Ključna je strategija, koja treba da uključuje stvaranje, distribuciju sadržaja i povezivanje. Pristupi ovom zadatku su različiti i uvijek uključuju različite metode jer svako od nas ima drugačije osobne preferencije i načine na koje konzumira digitalne medije.

Savjeti koji su meni osobno pomogli kada sam se našla pred ovim izazovom su:

• unaprijed odrediti sedmične objave koje pripremim unaprijed u vremenu planiranom za to (recimo da je između deset i dvanaest do podne),
• storije ne objavljujem simultano već naknadno - ovo omogućava uživanje u momentu bez opsjednutosti objavama),
• znam da previše skrolam čim počnem da se pretjerano poredim sa drugima - par minuta je sasvim dovoljno,
• uz radnu kafu ili ručak odredim pola sata ili sat namjernog skrolanja kako bih podržala ljude čiji rad volim, povezala se sa strateški bitnim ljudima, pratila trendove i sl.,
• poslije objave tu društvenu mrežu ne otvaram barem sat vremena - tako sprječavam brojanje lajkova kojeg smo svi manje više nekad bili žrtve.

Ključno je nastojati uvijek više kreirati i distribuirati vlastiti sadržaj nego konzumirati tuđi - budući da smo obično one man show veoma brzo ćemo dostići taj threshold. :)

 

Foto: Unsplash
 

Sigurni smo da vam je poznat termin poslovni burnout ili sagorijevanje zbog posla. Kako se s njim nositi kad se dogodi, ali i kako ga ublažiti?
 

Ovo pitanje bi definitivno bilo zanimljivo postaviti stručnjacima sa područja psihologije ali iz vlastitog iskustva mogu reći da je za sprječavanje burnout-a ključno prioretiziranje i fokusiranje na one taskove koji nam donose najviše onoga čemu težimo - da li je to novac, osobno zadovoljstvo ili nešto treće ovisi o svakom pojedincu.

Ono što se često dešava je da pomislimo da možemo biti svuda - ovo se posebno odnosi na poduzetnike - možemo se baviti sa pet stvari uporedo, a u svim tim stvarima bi voljeli da budemo ne samo dobri nego odlični! Perfekcionistički redamo to-do-s na kalendar i mašinski “kutarisavamo” jedno po jedno. U početku nam to predstavlja veliko zadovoljstvo i imamo osjećaj da možemo još… i još… dodajemo još bitnih i manje bitnih stvari.

 

Foto: Unsplash
 

Polako zadovoljstvo tim jako dobrim performansom nestaje, trošimo se fizički i emotivno… to je barem bilo moje iskustvo.

Lekcije koje su meni pomogle da racionalno prioretiziram kako bih izbjegla burnout:

• dugoročno se možemo fokusirati samo na onoliko stvari koje stanu u neki radni dan od 8 do najviše deset radnih sati uz 3-4 sata najviše vikendom,
• slobodno vrijeme mora uključivati odlazak u prirodu i druženje sa ljudima,
• trening kao sastavni dio života (utezi i kardio) - endorfini poslije treninga are going a long way :),
• zdrava hrana sa ograničenim unosom procesirane hrane i šećera 80% ishrane,
• naučiti reći ne,
• naučiti reći nemam sada vremena,
• vjerovati osjećaju “ovaj klijent nije za nas”.
  
   

Kad biste mogli dati jedan savjet kreatorima sadržaja i influencerima, što bi to bilo?
 

Razmišljajte kao marketinški stručnjaci i od sebe gradite brend - što više ima onoga što vi nudite kao sadržaj više će vam vremena trebati da se izdvojite iz mase.

Biti svoj zahtijeva hrabrost i vrijeme - ali ustrajnost i konzistentnost grade brendove koji traju!

***
Foto: Dženeta Schitton, Unsplash

Ova zbirka, protkana ironičnim humorom, svakodnevnim zapažanjima i slojevitim društvenim temama, u međuvremenu je osvojila čitatelje.

Nakon što smo nedavno pisali o knjizi Varijacije uobičajenih zabluda i predložili je kao savršeno štivo za plažu, vrijeme je da se upoznamo i s čovjekom koji ju je napisao - Milenkom Margetom.

U ovom razgovoru, Margeta nas pušta iza kulisa svog procesa pisanja, otkriva neobičnu inspiraciju koja dolazi iz muzike i zamišlja razgovor s likom iz zbirke koji nikada nije imao priliku voditi.







U zbirci Varijacije uobičajenih zabluda progovarate o složenim društvenim temama, često iz ugla "malog čovjeka". Kako birate perspektivu iz koje pričate priču i koliko vam je važno da ona bude emocionalno iskrena, ali i društveno relevantna?  


Nema ni perspektive niti strane koju zauzimam pri pisanju. Samo prazan papir s temom koja se natenane raspisuje, do onog momenta kad ću sam biti zadovoljan i posljednjom točkom.

Emocionalna iskrenost je uvijek strogo subjektivna kategorija, zato se trudim da pišem na način da čitateljima iskrenost priča bude familijarna. Ne želim da im nakon pročitanog ostane upitnik iznad glave i ono tako užasno (školsko) pitanje: „Što je pisac time htio reći?”




 

U pogovoru se spominje da vaši likovi često nose "zrno autobiografskog". Da li je to nešto što svjesno dozvoljavate ili se dogodi mimo vaše kontrole?

„Zrno autobiografskog” je vjerovatno zgodan način mog urednika da opiše realističnost zbirke. Ne, priče nisu autobiografske, i da, vjerujem da je svaka priča realistična u toj mjeri da bi je čitatelji lako mogli pronaći kao nešto što su i sami doživjeli. Samo u drugoj varijaciji.


Kako provodite vikend kad ne pišete? Ima li nešto što vas resetuje jednako kao pisanje?  


Muzika i koncerti, opsesivno slušanje raznih izvođača i albuma, to su utočišta. Dok sam pisao priče, zamišljao sam i soundtrack za svaku. Tako je neraskidivi dio priče „Cvjetna pregača i kuhinjski nož” Zosterova pjesma „Vrijeme će doći”.



 

Kojem svom liku iz zbirke biste voljeli sjesti nasuprot za stol i postaviti pitanje i koje?  

Čini mi se da bi najsvrsishodnije bilo upitati nešto jedinog stvarnog lika iz zbirke, zar ne? Tako bih volio sjesti nasuprot Josipa Broza i upitati ga jesmo li zaista morali proživjeti one „devedesete” ili smo, uz malo više mudrosti i reformi, ,mogli poći sličnim putem kao npr. Kina, pa da danas ne pričamo o izgubljenim desetljećima nego o zlatnim godinama procvata.



 

 Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba     

Foto: Milenko Margeta