TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 14.7.2017.
Prirodnost, srčanost i radoznalost su tri osobine s kojima bismo najlakše opisali Džejnu. Džejna je rođena i živi u Sarajevu, a studij Studij Internacionalne ekonomije završila je u SAD-u. Nakon povratka, profesionalna karijera se razvijala u oblasti marketinga i komunikacija, a njen put duhovnog razvoja odveo ju je u šestomjesečnu izolaciju na Tajland, gdje je i stekla zvanje učiteljice transce
Trenutno je u procesu izgradnje vlastitog studija uz veliku podršku prijatelja, partnera i porodice, a osim toga, Džejna je u suradnji s kolegicom Lanom pokrenula i projekt 180 Retreat, o čemu više saznajte u nastavku.
Što bi svaki početnik trebao znati o meditaciji?
Tko god može da misli, može i da meditira. Svaka osoba bez obzira na dob, spol, religiju, nacionalnost, može naučiti i prakticirati meditaciju. Meditacija ne mijenja vaš životni stil, niti vas tjera na bilo kakva odricanja.
Koja je njena najveća prednost?
Prirodna, jednostavna, zabavna... to je tehnika transcendentalne meditacije. Prakticiranje ove vrste meditacije povećava osjećaj unutrašnje sreće, smirenosti i kreativnosti, to je alat koji koristimo u borbi protiv stresa, anksioznosti i depresije.
Kako se pripremiti za meditaciju?
„Ja želim da meditiram“ je prvi i osnovni korak ka uspješnoj meditaciji. Kada se nauči tehnika meditacije, dovoljno je sjesti, zatvoriti oči i putovanje počinje.
Postoji li nekoliko oblika meditacije?
Danas ima na hiljade tehnika meditacije (i stalno se izmišljaju neke nove), možemo ih podijeliti na tri osnovne grupe, a u skladu sa tri vrste misaonih procesa: koncentracija, kontemplacija i transcendentalna meditacija. Svaki od ova tri tipa meditacije imaju svoju ulogu i svrhu. Svrha TMa je razvoj potpunog psiho-fizičkog potencijala individue.
Kakve su reakcije bh.dama i muškaraca na ovaj oblik vježbe?
Na našu radost, sve više osoba pronalazi identitet, značenje i svrhu u životu kroz povezanost sa porodicom, zajednicom, prirodnim svijetom i duhovnim vrijednostima kao što su saosjećanje i mir, stoga se meditacija prirodno uklopila u današnjicu. Građani postaju svjesni da nove generacije zaslužuju neki bolji svijet, i da promjena društva počinje od pojedinca.
Možete li nam reći nešto više o vašem događaju 180 Retreat?
Projekat „180 Retreat“ je nastao u partnerstvu sa Lanom Redžić, certificiranom yoga učiteljicom, sa ciljem da polaznicima, u 180 minuta, prenesemo naše znanje i da spoznaju šta je to yoga, meditacija, pranayama. Program je prilagođen i početnicima i naprednijim vježbačima, koncipiran je na smjeni muzike i tišine, yoge i meditacije, uz jednu misiju - unutrašnja sreća.
A vi, što vas čini sretnim?
Volim da volim J, ljubav mi je izvor inspiracije, motivacije i sreće.
Kako izgleda jedan vaš radni dan?
Svako jutro počinje sa meditacijom, koja me pripremi za dan koji dolazi. Planer, mobitel, laptop... pregled e-pošte, društvenih medija, sastanci, pisanje izvještaja, predavanje, kurs meditacije, izrada narukvica, planiranje Retreata... tko zna šta me taj dan čeka, ali znam da sve i svi zaslužuju moje najbolje izdanje. Trenutno mi je svaki dan - radni dan i uživam u tome!
Foto: Abel A.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.
Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.
Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 
Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.
Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.
Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.
Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.
„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“
Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.
„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“
Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.
„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“
Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.
„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“
Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.
„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“
Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.
„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“
A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.
„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“
Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.
Algoritam može prepoznati obrazac.
Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek. 
Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
