Sarajevo Film Festival 2017. bit će otvoren 11. 8. filmom DRUGA STRANA NADE Akija Kaurismäkija projekcijama u Narodnom pozorištu Sarajevo i Ljetnom kinu Raiffeisen. Ovo izuzetno filmsko ostvarenje kojim se, nakon šest godina, na velika platna vratio majstor sedme umjetnosti Kaurismäki, predstavlja svojevrstan tematski nastavak filma LE HAVRE iz 2011. godine kojim je otvoren 17. Sarajevo Film Fes

Film DRUGA STRANA NADE je premijerno prikazan na ovogodišnjem Internacionalnom filmskom festivalu u Berlinu gdje je osvojio najznačajniju nagradu za režiju Srebrenog medvjeda, izazivajući jednako oduševljenje i kod publike i kod filmskih kritičara.

Nedvojbeno se radi, kako kritičari opisuju Kaurismäkijevo djelo, o gorkoj-slatkoj drami, koja, pričajući o aktuelnoj, mračnoj temi izbjeglištva, zapravo govori o snazi iskrenog, ljudskog suosjećanja i to s humorom, kroz mnoštvo nezaboravnih tužno-smiješnih karaktera i situacija. Hroničar marginaliziranih glasova, kako kritičari često nazivaju Kaurismakija, ovim filmom je još jednom potvrdio svoj izuzetni talent da jednostavnim i nepretencioznim filmskim jezikom dopre do srca publike.

Sarajevskoj publici ostvarenje Akija Kaurismäkija predstavit će glumci Simon Al-Bazoon i Sherwan Haji.

Dani komunikacija i ove su godine okupili veliki broj stručnjaka iz svijeta marketinga, medija, kreativne industrije i tehnologije, otvarajući prostor za razgovore o temama koje trenutno oblikuju komunikacijsku scenu.

Gotovo 100 programskih segmenata, više od 200 govornika, 10 festivalskih lokacija i 5 pozornica, 791 prijava na takmičenja, gotovo 170 stručnjaka uključenih u žirije i organizacijska tijela te 151 partner i sponzor obilježili su dvanaesto izdanje Dana komunikacija, održano od 7. do 10. maja u rovinjskom hotelu Lone. 
 

Kroz festival je prošlo nekoliko hiljada učesnika, a fokus je i ove godine bio na razmjeni iskustava, stručnim razgovorima i temama koje trenutno definišu industriju.
 

Glavna dvorana kao mjesto različitih perspektiva  
 

Program u glavnoj dvorani okupio je govornike iz različitih dijelova industrije, s predavanjima koja su se bavila umjetnom inteligencijom, strategijom brendova, kreativnim procesima i komunikacijom u savremenom medijskom prostoru. 

Jürgen Schmidhuber govorio je o razvoju umjetne inteligencije iz perspektive dugogodišnjeg rada na toj tehnologiji, Julie Supan o izgradnji brendova i dugoročnoj strategiji, dok su Mark Pollard i Chris Do otvorili pitanja načina razmišljanja i tržišne vrijednosti kreativnog rada.

Steve Keller govorio je o zvuku kao komunikacijskom kanalu, a Dora Pekeč o iskustvu rada u političkom kontekstu i izazovima komunikacije u takvom okruženju. 
 

Različiti pristupi i teme dali su širu sliku industrije koja se brzo mijenja i sve češće povezuje različite discipline.

„Ponosna sam što smo kroz godine razvili festival koji je prerastao okvire događanja i postao platforma koja aktivno razvija struku, potiče suradnje i otvara teme koje će obilježiti industriju. Upravo to se i ove godine vidjelo kroz reakcije publike koja nije samo slušala, nego razmišljala i nosila to dalje”, izjavila je Dunja Ivana Ballon, direktorica festivala i programa.
 

Relevantni radovi i kvaliteta u prvom planu  
 

Takmičarski dio festivala ponovo je ponudio pregled projekata iz regionalne komunikacijske industrije. Ukupno 791 prijava kroz BalCannes, IdejaX, MIXX Awards Croatia powered by Admixer Media, Effie Awards Croatia i Young Lions Croatia pokazuje kontinuiran interes za takmičarski dio programa i važnost stručne evaluacije radova.

Proces ocjenjivanja uključuje više krugova i veliki broj domaćih i regionalnih stručnjaka, a fokus je bio na idejama, izvedbi i rezultatima kampanja. 

Radovi koji su prošli dalje otkrivaju jasne obrasce, ideje koje imaju uporište, izvedbu koja odgovara kontekstu i rezultate koji se mogu argumentirati – sve izvan toga teško zadržava pažnju.   
 

U tom smislu, takmičenja nisu samo pregled najboljih radova, nego i mehanizam kroz koji struka definira vlastite standarde.  
 

Teme koje se ne mogu zaobići i ignorisati    
 

Program se bavio temama poput umjetne inteligencije, regulative, odnosa kreativnosti i poslovnih rezultata, promjena u ponašanju publike i utjecaja digitalnih platformi. 

Poseban fokus bio je na komunikaciji u realnom vremenu, donošenju odluka u složenim sistemima i pritiscima s kojima se industrija danas suočava.
 

Publika je posebno reagovala na sadržaje koji su nudili konkretne uvide i praktična iskustva, dok su različite perspektive govornika dodatno otvorile prostor za diskusiju o smjeru u kojem se komunikacijska scena razvija.

Dio festivala izvan predavanja  
 

Uz službeni program, festival je uključivao i jutarnje aktivnosti, večernje koncerte i neformalna druženja koja su učesnicima omogućila dodatno povezivanje i razgovore izvan predavanja. Trčanje i joga ujutro, DKlub navečer, Porto Morto uz more, vožnja helikopterom, escape room, flash tetoviranje, sve to zajedno čini prostor u kojem se razgovori nastavljaju i kada se mikrofon ugasi. Upravo tamo nastaju odnosi i ideje koje se kasnije formaliziraju kroz projekte, suradnje i odluke koje oblikuju tržište. 
 

DK2026 završio je u trenutku kada je bilo jasno da industrija više nema luksuz pojednostavljivanja vlastitog rada – ono što ostaje iza festivala nisu samo dojmovi, nego i kriteriji koji će se vrlo brzo primijeniti na sve što dolazi nakon njega.

Dani komunikacija u svojoj srži služe kao okvir kroz koji se struka kontinuirano razvija.

Više informacija o festivalu saznajte na  www.danikomunikacija.com .  
 

Foto: PR