U svijetu gdje se poslovne priče često fokusiraju na korporacije, Doris Vukšić je posvetila svoju karijeru naglašavanju snage malih poduzetnika i startupova.

Kroz svoju tvrtku Going Public, ona ne samo da ističe njihov rad, već i postavlja važno pitanje: Zašto dobra PR strategija igra ključnu ulogu u oblikovanju percepcije i uspjehu poduzetničkih pothvata?

U razgovoru s Doris, istražit ćemo svijet PR-a kroz njenu perspektivu. Kako ona vidi važnost personaliziranog pristupa malim poduzetnicima i zašto je odlučila postati glas onih koji se možda ne usude prići velikim PR agencijama? Kroz svoj rad, Doris stavlja naglasak na ljude koji žive svoje vrijednosti, potiču inovativnost i ostavljaju trajni dojam na društvo.




Ključ izgradnje uspješnog brenda u digitalnom svijetu, prema Doris, leži u uspostavljanju autentične prisutnosti. Ona naglašava važnost dugoročnih odnosa s javnošću, isticanja vrijednosti brenda te pričanja priča koje povezuju brend s publikom.

Društvene mreže igraju ključnu ulogu u oblikovanju strategije odnosa s javnošću, a Doris preporučuje brendovima da budu svoji, dosljedni, transparentni te analiziraju performanse kako bi pružili zavidno korisničko iskustvo.

Kroz ovaj intervju, dobit ćemo uvid u njenu misiju - da ispriča priče o stvarnim ljudima i vizionarima koji mijenjaju svijet. Kroz autentičnost, inovacije i fokus na temeljnim ljudskim vrijednostima, Doris kreira budućnost brendinga na sebi svojstven način, a u današnjem razgovoru s nama je podijelila i savjete koje na svoj biznis mogu primijeniti svi poduzetnici.

Kako se istaknuti u moru novih brendova? Kako izgraditi dobar PR brenda u digitalnom svijetu i koliko je važno kreirati autentičan glas odmah na početku? Ovakva pitanja, ali i stručni odgovori, čekaju vas u nastavku.


Doris, iz znanosti ste prešli u sferu poduzetništva. Kako je nastala ideja o tome da pokrenete svoj brend? Koja je ideologija i misija vašeg brenda?

Imam osjećaj da ideju svog poslanja na ovom svijetu već odavno živim. Već više od 15 godina svijetu pronosim poduzetničke priče koje slave uspjeh malog čovjeka, inspiriraju druge i pokazuju meku moć malih zemalja. No, budući da potječem iz poduzetničke obitelji koja je često živjela one manje lijepe strane poduzetništva, nikada mi nije bila želja pokrenuti nešto svoje.

Kao da mi je u genetski kod bilo upisano kako je poslovna sreća biti dio većeg sustava, imati siguran posao, plaću svakog prvog u mjesecu. No, prepoznala sam potrebu personaliziranog pristupa malih poduzetnika i startupova koji su jednostavno željeli tržištu predstaviti svoj rad, no nisu se usudili pristupiti velikim PR agencijama, niti su ih mogli priuštiti…




S druge strane, provela sam znanstvene analize koje su pokazale kako mediji nedovoljno komuniciraju uspješne poduzetničke priče, dok javnost zapravo želi više čitati o ljudima koji jednostavno inspiriraju. Upravo potreba tog malog čovjeka da ovoj planeti glasnije ispričam njegovu priču - je presudila.

Jednostavno sam shvatila da puno više mogu dati svijetu. Stoga danas, kroz Going Public, sve počinje i završava – čovjekom. Slavimo ono dobro u čovjeku, njegove temeljne ljudske vrijednosti, njegov talent, viziju i uspjeh koji živi.

Vrednujemo autentičnost, potičemo inovativnost i ustrajemo ostaviti bolje društvo i zeleniji planet za generacije koje dolaze. Naša misija je svijetu ispričati još neispričane priče o stvarnim ljudima, vizionarima koji pomiču planine, ljudima koji žive svoje vrijednosti i inspiriraju druge da se usude sanjati velike snove.


Možete li kao PR stručnjakinja podijeliti s našim čitateljima što je ključno za izgradnju dobrog PR-a jednog brenda u digitalnom svijetu?

Danas, za izgradnju uspješnog brenda, biti prisutan u digitalnom svijetu nije stvar izbora – već imperativ njegovog dugoročnog postojanja. Ključ za izgradnju dobrog PR-a brenda leži u uspostavljanju autentične prisutnosti.

Potrebno je fokusirati se na izgradnju dugoročnih odnosa s javnošću, isticanje vrijednosti brenda i pričanje priča koje povezuju brend s publikom. Isto tako, neophodno je ponuditi zavidno korisničko iskustvo, pružati vrijedan sadržaj, angažirati se s pratiteljima i kontinuirano se prilagođavati digitalnom okruženju.


Koliko su društvene mreže važne u oblikovanju strategije odnosa s javnošću za brend i koje savjete biste dali čitateljima za iskorištavanje tog digitalnog svijeta na najbolji način?

Pojavom društvenih mreža tradicionalni mediji izgubili su primat u informiranju, educiranju i zabavljanju javnosti. Društvene mreže unijele su revoluciju u komunikacijsku industriju prvenstveno iz razloga što su omogućile direktnu interakciju s ciljanom publikom, pružile platformu za brzu distribuciju informacija te priliku graditi autentičan i blizak odnos s korisnicima.

Upravo iz tog razloga društvene mreže postale su ključan čimbenik i u oblikovanju strategija odnosa s javnošću. Garancija digitalnog uspjeha ne predstavlja prisustvo na svim platformama, bitno je odabrati platforme preko kojih brend najbolje može komunicirati svoje vrijednosti i na njima stvarati autentičan sadržaj te aktivno sudjelovati u interakciji s publikom.

Par savjeta iz rukava - budite svoji, dosljedni, transparentni, analizirajte performanse i ponudite pratiteljima zavidno korisničko iskustvo.




Kao stručnjakinja za odnose s javnošću koja je napravila prijelaz iz znanosti u poduzetništvo, recite nam koliko je važno da brend uspostavi jedinstven i autentičan glas odmah na početku?

Za izgradnju brenda na samom početku, iznimno je važno definirati identitet brenda. Identitet određuje kombinacija vrijednosti, vizije, komunikacije, vizualnih elemenata i korisničkih iskustava brenda. Na taj način stvara se prepoznatljivost, naglašava autentičnost, diferencijacija i emocionalna povezanost s publikom.

Tek kada se definiraju takve postavke, brend može raditi na jačanju imidža i gradnji reputacije. Mi u agenciji, ispred svakog brenda stavljamo čovjeka. Prije svega definiramo što je to jedinstveno, autentično i samo njegovo – za ponuditi svijetu.

U moru klonova koji samo verbalno zagovaraju različitosti, silnih stručnjaka bez pokrića i direktora svemira, želimo da se tržištu nametnu svojim znanjem, iskustvom, kredibilitetom i vrijednostima koje zastupaju. To je nešto što se danas pogubilo u poretku vrijednosti i što mi svim snagama želimo vratiti pod svjetla reflektora.


Možete li s nama podijeliti neke uvide o važnosti pripovijedanja te kako kreirati narativ koji je privlačan javnosti, a da pri tome odgovara ciljanoj publici brenda?

Nedvojbeno, autentične, inspirativne priče, one s kojima se ljudi mogu poistovjetiti, koje povezuju brend s publikom na emocionalnoj razini – osiguravaju dodanu vrijednost brenda, grade odnose i stvaraju iskustva koja se pamte.

Storytelling, kao komunikacijski narativ koji se temelji na pričanju priča, nije nikakva novost u komunikacijskoj industriji. Koristi se za prenošenje vrijednosti, stvaranje identiteta brenda te izgradnju dubljih veza s potrošačima kako bi se brendovi istaknuli među konkurencijom i privukli pažnju kroz emocionalno angažiranje. No, u kontekstu poduzetničkih tema, svakako je rijedak komunikacijski pristup.

Upravo taj koncept primjenjujem danas u agenciji i s ponosno pronosim svijetom priče novih generacija poduzetničkih vizionara. Vjerujem kako upravo konceptom pričanja priča, male zemlje poput Hrvatske, pa tako u Bosne i Hercegovine, mogu iskoristiti svoju meku moć i parirati velikim zemljama.




S obzirom na brzi razvoj tehnologije, kako savjetujete brendovima da drže korak s inovacijama i integracijama novih digitalnih alata?

Ukoliko brend zasniva svoje poslovanje na novim idejama, razvoju usmjerenom na rješavanju problema, kontinuiranom uvođenju promjena i stvaranju dodane vrijednosti – zasigurno će uspješno odgovoriti svim novim izazovima suvremenog svijeta.

Samo agilni, fleksibilni i na znanju temeljeni brendovi uspjet će održati korak s novim tehnologijama u dinamičnom okruženju. Stoga, smatram da se kao društvo moramo osloboditi okova nametnutog mindseta koji za sve probleme traži krivca u nerazvijenom sustavu i nepovoljnom okruženju i jednostavno se usmjeriti na izvorno stvaranje onoga u čemu smo najbolji.

Tek kada mi počnemo bezuvjetno vjerovati u vlastiti brend, događaju se čuda. I to van svih granica.


U današnjem digitalnom dobu, izgradnja online reputacije je ključna. Koje strategije preporučujete za kvalitetniju prisutnost brenda i kako se nositi s negativnim publicitetom ako se pojavi?

Strateški, sustavna i organizirana komunikacija ključna je za kreiranje identiteta, jačanje imidža i izgradnju reputacije – bilo da je riječ o čovjeku, organizaciji, proizvodu, usluzi, brendu, naciji ili državama svijeta. Strateški pristup komunikaciji nedvojbeno omoguće brendu da lakše ostvari svoje poslovne ciljeve.

Naša strategija fokusirana je upravo na strateški pristup, gradnju dugoročnih odnosa, kvalitetan sadržaj i koncept stvaranja priča. Dodamo li tome priče temeljene na tri medijska postulata – informirati, educirati i zabaviti – vjerujem da je to  smjer kojim se mogu voditi i svi ostali brendovi koji traže svoje mjesto pod suncem.

Ukoliko se dogodi krizna situacija popraćena negativnim publicitetom potrebna je svakako promptno identificirati krizu i pravovremeno reagirati s jasnim planom djelovanja. Ključno je primijeniti transparentnost uvjetovanu iskrenom i otvorenom komunikacijom o relevantnim informacijama te preuzeti odgovornost ukoliko je potrebno.

Isto tako, potrebno je prilagoditi komunikacijsku strategiju i komunikacijske poruke, uzimajući u obzir povratne informacije i promjene situacije.




Ovo je vrijeme kada smo preopterećeni informacijama. Na koji način se u takvom okruženju brendovi mogu istaknuti i privući pažnju svoje ciljane publike?

Ekrani su u potpunosti preuzeli primat svih sfera komunikacije. Borba za pažnju postala je ključan imperativ u komunikacijama suvremenog čovjeka. Obilje online sadržaja stvara distrakcije koje otežavaju zadržavanje pažnje. Javlja se informacijska prezasićenost, a natjecanje za pažnju potrošača postaje sve izazovnije.

Kako bi se istaknuli u masi informacija i zadržali pažnju svoje ciljane publike, brendovi se trebaju usmjeriti na personaliziranu komunikaciju, ciljano usmjerene, jasne i privlačne poruke, kvalitetan sadržaj, stvaranje odnosa i emocionalnih veza te inovacije u komunikaciji.

* * *
Foto: Sanja Jagatić

Sarajevo Film Festival je još 2014. godine kroz svoju profesionalnu platformu CineLink Industry Days pokrenuo niz inicijativa s ciljem promocije rodne ravnopravnosti, osnaživanja filmskih radnica i borbe protiv sistemskih nejednakosti u regionalnom i europskom filmskom okruženju.

Jedan od simbola te posvećenosti je Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti koju podržava Mastercard, priznanje koje se dodjeljuje redateljici debitantici čiji rad nosi snažan autorski glas i doprinosi rodnoj ravnoteži u kinematografiji. 

Ove godine, o dobitnici nagrade odlučuje tročlani žiri koji čine Anna Croneman, Ivan Marinović i Norika Sefa.



 

Norika Sefa je kosovska redateljica, scenaristica i producentica, koja se proslavila sa debitantskim filmom Tražeći Veneru (2021.), koji je osvojio priznanja širom svijeta i etablirao je kao jedno od najautentičnijih novih imena evropske kinematografije. Upravo sa ovim filmom je postala prva dobitnica Specijalne nagrade za promicanje rodne ravnopravnosti. 

Njeno stvaralaštvo karakteriše hrabro istraživanje forme i emocije: od dokumentarca Desde Arriba, snimljenog u peruanskoj džungli pod mentorstvom Wernera Herzoga, do najnovijeg avangardnog kratkog filma Kao bolesno žuta (2024.).

Osim autorskog rada, Norika aktivno podučava i učestvuje na kulturnim i umjetničkim događajima, a članica je i Europske filmske akademije. U ovom razgovoru govori o iskustvu rada u žiriju, o tome kako vidi proces ocjenjivanja i šta je danas najviše inspiriše u filmskom stvaralaštvu.

Ove godine ste član žirija za Specijalnu nagradu za promicanje rodne ravnopravnosti, koju podržava Mastercard. Kako je biti „s druge strane” slušati, procjenjivati i birati, umjesto biti onaj čiji se rad ocjenjuje? Kako je donijeti odluku koja može oblikovati nečiji put?

Prije svega, presretna sam što sam ponovo u Sarajevu. Do sada sam ovdje dolazila kako bih predstavila film, i to je bio poseban osjećaj. Sada je drugačije, ovaj zadatak nije stvar zanosa ili strasti, nego razmišljanja. Ne doživljavam ovu ulogu kao oblikovanje nečijeg života, svako oblikuje svoj život na način koji je često tajanstven i van domašaja jedne odluke. Procjenjivanje drugoga više otkriva o osobi koja žirira nego o onome koga on ocjenjuje. 

Kao članica žirija osjećam se kao ogledalo, jer svaka odluka odražava moje vrijednosti, moj osjećaj ljepote, moje skrivene pristrasnosti. Potrebno je da vidim ne samo ono što je prikazano, nego i ono što je namjeravano kroz proces stvaranja. Na kraju, ocjenjivanje filma nije samo o filmu, to je tihi dijalog između platna i priče u meni.

U svijetu filma postoje trenuci koje nije moguće izmjeriti brojkama.

Kada pogledate na svoj put od trenutka kada ste dobili nagradu, pa do članstva u žiriju, koji je za vas bio onaj poseban, neprocjenjiv trenutak?

Ne postoji jedan trenutak, već možda osjećaj, koji je nastao kao posljedica mnogih neprocjenjivih trenutaka. Dok sam snimala filmove, postajala sam svjesna svijeta od kojeg sam se udaljavala. To su oni trenuci kada se iluzija na trenutak rasprši i stvari vidite drugačije. To je otvorilo prostor u kojem nisam morala da zauzmem stav, već sam jednostavno mogla biti radoznalija.

Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti daje podstrek rediteljicama na početku njihovog puta. Koliko ovakva podrška može donijeti nove ideje ili dodatnu hrabrost u kreativnom procesu? Iz vlastitog iskustva, možete li podijeliti trenutak kada vas je takva podrška ohrabrila na naredni korak?

Za mene, rad u kinematografiji koja pomjera granice jezika i forme znači i traganje za novim načinima finansiranja i preuzimanje većih kreativnih rizika. Industrija se brzo mijenja i na svakom koraku morate biti spremni da se prilagodite. Žene, posebno iz manjih zajednica poput moje, često odrastaju učeći da budu otporne, da moraju, te im se drugačije usađuje i način kako da prihvate neuspjeh kao dio puta. 

Nagrade poput ove donose posebnu vrstu svijesti. Podsjećaju nas da je rodna ravnopravnost u filmu još uvijek proces u nastajanju. Ova vrsta podrške ne odnosi se na status ili priznanje, nego na njegovanje tog procesa i perspektive. Tako ja to doživljavam i kod sebe. 



 

Podrška ženama u filmu  
 

Kada gledate na vlastiti put, ali i na rad drugih rediteljica, šta vidite kao ključ jačanja ženskih glasova u filmskoj industriji?

Za mene, jačanje ženskih glasova u filmu znači dati sebi dozvolu da preuzmemo rizike i da budemo uključene u svaki dio procesa stvaranja filma. Prečesto se žene usmjeravaju na uloge poput pisanja ili planiranja, dok se tehnička područja, rješavanje problema ili budžetiranje i dalje posmatraju kao  „muški poslovi“. 

Nije stvar samo u pristupu, već u preispitivanju naslijeđenog načina razmišljanja, i vrste obrazovanja koje dijeli poslove po spolu. Srećom, to se mijenja.

Pogled u budućnost  
 

Od osvajanja nagrade do uloge u žiriju – vaš put već povezuje dva važna trenutka. Šta vas danas, u kreativnom smislu, najviše uzbuđuje i inspiriše u onome što dolazi?

Ne razmišljam zaista o prekretnicama, one postaju jasne tek kada se osvrnete unazad. A kada ih ugledate, sve što možete jeste da zastanete i zahvalite na tome. Najvažnije je ostati prisutan. 

Ono što me sada inspiriše jeste napetost između svijeta kakav nam se prikazuje i svijeta kakav zaista jeste. Inspiriše me širina kinematografije, ono što ona može da bude i mogućnosti koje otvara da istražujemo, preispitujemo i zamišljamo.

Foto: PR