U svijetu gdje se poslovne priče često fokusiraju na korporacije, Doris Vukšić je posvetila svoju karijeru naglašavanju snage malih poduzetnika i startupova.

Kroz svoju tvrtku Going Public, ona ne samo da ističe njihov rad, već i postavlja važno pitanje: Zašto dobra PR strategija igra ključnu ulogu u oblikovanju percepcije i uspjehu poduzetničkih pothvata?

U razgovoru s Doris, istražit ćemo svijet PR-a kroz njenu perspektivu. Kako ona vidi važnost personaliziranog pristupa malim poduzetnicima i zašto je odlučila postati glas onih koji se možda ne usude prići velikim PR agencijama? Kroz svoj rad, Doris stavlja naglasak na ljude koji žive svoje vrijednosti, potiču inovativnost i ostavljaju trajni dojam na društvo.




Ključ izgradnje uspješnog brenda u digitalnom svijetu, prema Doris, leži u uspostavljanju autentične prisutnosti. Ona naglašava važnost dugoročnih odnosa s javnošću, isticanja vrijednosti brenda te pričanja priča koje povezuju brend s publikom.

Društvene mreže igraju ključnu ulogu u oblikovanju strategije odnosa s javnošću, a Doris preporučuje brendovima da budu svoji, dosljedni, transparentni te analiziraju performanse kako bi pružili zavidno korisničko iskustvo.

Kroz ovaj intervju, dobit ćemo uvid u njenu misiju - da ispriča priče o stvarnim ljudima i vizionarima koji mijenjaju svijet. Kroz autentičnost, inovacije i fokus na temeljnim ljudskim vrijednostima, Doris kreira budućnost brendinga na sebi svojstven način, a u današnjem razgovoru s nama je podijelila i savjete koje na svoj biznis mogu primijeniti svi poduzetnici.

Kako se istaknuti u moru novih brendova? Kako izgraditi dobar PR brenda u digitalnom svijetu i koliko je važno kreirati autentičan glas odmah na početku? Ovakva pitanja, ali i stručni odgovori, čekaju vas u nastavku.


Doris, iz znanosti ste prešli u sferu poduzetništva. Kako je nastala ideja o tome da pokrenete svoj brend? Koja je ideologija i misija vašeg brenda?

Imam osjećaj da ideju svog poslanja na ovom svijetu već odavno živim. Već više od 15 godina svijetu pronosim poduzetničke priče koje slave uspjeh malog čovjeka, inspiriraju druge i pokazuju meku moć malih zemalja. No, budući da potječem iz poduzetničke obitelji koja je često živjela one manje lijepe strane poduzetništva, nikada mi nije bila želja pokrenuti nešto svoje.

Kao da mi je u genetski kod bilo upisano kako je poslovna sreća biti dio većeg sustava, imati siguran posao, plaću svakog prvog u mjesecu. No, prepoznala sam potrebu personaliziranog pristupa malih poduzetnika i startupova koji su jednostavno željeli tržištu predstaviti svoj rad, no nisu se usudili pristupiti velikim PR agencijama, niti su ih mogli priuštiti…




S druge strane, provela sam znanstvene analize koje su pokazale kako mediji nedovoljno komuniciraju uspješne poduzetničke priče, dok javnost zapravo želi više čitati o ljudima koji jednostavno inspiriraju. Upravo potreba tog malog čovjeka da ovoj planeti glasnije ispričam njegovu priču - je presudila.

Jednostavno sam shvatila da puno više mogu dati svijetu. Stoga danas, kroz Going Public, sve počinje i završava – čovjekom. Slavimo ono dobro u čovjeku, njegove temeljne ljudske vrijednosti, njegov talent, viziju i uspjeh koji živi.

Vrednujemo autentičnost, potičemo inovativnost i ustrajemo ostaviti bolje društvo i zeleniji planet za generacije koje dolaze. Naša misija je svijetu ispričati još neispričane priče o stvarnim ljudima, vizionarima koji pomiču planine, ljudima koji žive svoje vrijednosti i inspiriraju druge da se usude sanjati velike snove.


Možete li kao PR stručnjakinja podijeliti s našim čitateljima što je ključno za izgradnju dobrog PR-a jednog brenda u digitalnom svijetu?

Danas, za izgradnju uspješnog brenda, biti prisutan u digitalnom svijetu nije stvar izbora – već imperativ njegovog dugoročnog postojanja. Ključ za izgradnju dobrog PR-a brenda leži u uspostavljanju autentične prisutnosti.

Potrebno je fokusirati se na izgradnju dugoročnih odnosa s javnošću, isticanje vrijednosti brenda i pričanje priča koje povezuju brend s publikom. Isto tako, neophodno je ponuditi zavidno korisničko iskustvo, pružati vrijedan sadržaj, angažirati se s pratiteljima i kontinuirano se prilagođavati digitalnom okruženju.


Koliko su društvene mreže važne u oblikovanju strategije odnosa s javnošću za brend i koje savjete biste dali čitateljima za iskorištavanje tog digitalnog svijeta na najbolji način?

Pojavom društvenih mreža tradicionalni mediji izgubili su primat u informiranju, educiranju i zabavljanju javnosti. Društvene mreže unijele su revoluciju u komunikacijsku industriju prvenstveno iz razloga što su omogućile direktnu interakciju s ciljanom publikom, pružile platformu za brzu distribuciju informacija te priliku graditi autentičan i blizak odnos s korisnicima.

Upravo iz tog razloga društvene mreže postale su ključan čimbenik i u oblikovanju strategija odnosa s javnošću. Garancija digitalnog uspjeha ne predstavlja prisustvo na svim platformama, bitno je odabrati platforme preko kojih brend najbolje može komunicirati svoje vrijednosti i na njima stvarati autentičan sadržaj te aktivno sudjelovati u interakciji s publikom.

Par savjeta iz rukava - budite svoji, dosljedni, transparentni, analizirajte performanse i ponudite pratiteljima zavidno korisničko iskustvo.




Kao stručnjakinja za odnose s javnošću koja je napravila prijelaz iz znanosti u poduzetništvo, recite nam koliko je važno da brend uspostavi jedinstven i autentičan glas odmah na početku?

Za izgradnju brenda na samom početku, iznimno je važno definirati identitet brenda. Identitet određuje kombinacija vrijednosti, vizije, komunikacije, vizualnih elemenata i korisničkih iskustava brenda. Na taj način stvara se prepoznatljivost, naglašava autentičnost, diferencijacija i emocionalna povezanost s publikom.

Tek kada se definiraju takve postavke, brend može raditi na jačanju imidža i gradnji reputacije. Mi u agenciji, ispred svakog brenda stavljamo čovjeka. Prije svega definiramo što je to jedinstveno, autentično i samo njegovo – za ponuditi svijetu.

U moru klonova koji samo verbalno zagovaraju različitosti, silnih stručnjaka bez pokrića i direktora svemira, želimo da se tržištu nametnu svojim znanjem, iskustvom, kredibilitetom i vrijednostima koje zastupaju. To je nešto što se danas pogubilo u poretku vrijednosti i što mi svim snagama želimo vratiti pod svjetla reflektora.


Možete li s nama podijeliti neke uvide o važnosti pripovijedanja te kako kreirati narativ koji je privlačan javnosti, a da pri tome odgovara ciljanoj publici brenda?

Nedvojbeno, autentične, inspirativne priče, one s kojima se ljudi mogu poistovjetiti, koje povezuju brend s publikom na emocionalnoj razini – osiguravaju dodanu vrijednost brenda, grade odnose i stvaraju iskustva koja se pamte.

Storytelling, kao komunikacijski narativ koji se temelji na pričanju priča, nije nikakva novost u komunikacijskoj industriji. Koristi se za prenošenje vrijednosti, stvaranje identiteta brenda te izgradnju dubljih veza s potrošačima kako bi se brendovi istaknuli među konkurencijom i privukli pažnju kroz emocionalno angažiranje. No, u kontekstu poduzetničkih tema, svakako je rijedak komunikacijski pristup.

Upravo taj koncept primjenjujem danas u agenciji i s ponosno pronosim svijetom priče novih generacija poduzetničkih vizionara. Vjerujem kako upravo konceptom pričanja priča, male zemlje poput Hrvatske, pa tako u Bosne i Hercegovine, mogu iskoristiti svoju meku moć i parirati velikim zemljama.




S obzirom na brzi razvoj tehnologije, kako savjetujete brendovima da drže korak s inovacijama i integracijama novih digitalnih alata?

Ukoliko brend zasniva svoje poslovanje na novim idejama, razvoju usmjerenom na rješavanju problema, kontinuiranom uvođenju promjena i stvaranju dodane vrijednosti – zasigurno će uspješno odgovoriti svim novim izazovima suvremenog svijeta.

Samo agilni, fleksibilni i na znanju temeljeni brendovi uspjet će održati korak s novim tehnologijama u dinamičnom okruženju. Stoga, smatram da se kao društvo moramo osloboditi okova nametnutog mindseta koji za sve probleme traži krivca u nerazvijenom sustavu i nepovoljnom okruženju i jednostavno se usmjeriti na izvorno stvaranje onoga u čemu smo najbolji.

Tek kada mi počnemo bezuvjetno vjerovati u vlastiti brend, događaju se čuda. I to van svih granica.


U današnjem digitalnom dobu, izgradnja online reputacije je ključna. Koje strategije preporučujete za kvalitetniju prisutnost brenda i kako se nositi s negativnim publicitetom ako se pojavi?

Strateški, sustavna i organizirana komunikacija ključna je za kreiranje identiteta, jačanje imidža i izgradnju reputacije – bilo da je riječ o čovjeku, organizaciji, proizvodu, usluzi, brendu, naciji ili državama svijeta. Strateški pristup komunikaciji nedvojbeno omoguće brendu da lakše ostvari svoje poslovne ciljeve.

Naša strategija fokusirana je upravo na strateški pristup, gradnju dugoročnih odnosa, kvalitetan sadržaj i koncept stvaranja priča. Dodamo li tome priče temeljene na tri medijska postulata – informirati, educirati i zabaviti – vjerujem da je to  smjer kojim se mogu voditi i svi ostali brendovi koji traže svoje mjesto pod suncem.

Ukoliko se dogodi krizna situacija popraćena negativnim publicitetom potrebna je svakako promptno identificirati krizu i pravovremeno reagirati s jasnim planom djelovanja. Ključno je primijeniti transparentnost uvjetovanu iskrenom i otvorenom komunikacijom o relevantnim informacijama te preuzeti odgovornost ukoliko je potrebno.

Isto tako, potrebno je prilagoditi komunikacijsku strategiju i komunikacijske poruke, uzimajući u obzir povratne informacije i promjene situacije.




Ovo je vrijeme kada smo preopterećeni informacijama. Na koji način se u takvom okruženju brendovi mogu istaknuti i privući pažnju svoje ciljane publike?

Ekrani su u potpunosti preuzeli primat svih sfera komunikacije. Borba za pažnju postala je ključan imperativ u komunikacijama suvremenog čovjeka. Obilje online sadržaja stvara distrakcije koje otežavaju zadržavanje pažnje. Javlja se informacijska prezasićenost, a natjecanje za pažnju potrošača postaje sve izazovnije.

Kako bi se istaknuli u masi informacija i zadržali pažnju svoje ciljane publike, brendovi se trebaju usmjeriti na personaliziranu komunikaciju, ciljano usmjerene, jasne i privlačne poruke, kvalitetan sadržaj, stvaranje odnosa i emocionalnih veza te inovacije u komunikaciji.

* * *
Foto: Sanja Jagatić

Postoje trenuci kada prisustvo žene u liderskoj ulozi nije samo odgovor na sistemsku promjenu nego osjećaj sigurnosti, jasnoće i smisla u prostoru u kojem se donose odluke. Ti trenuci nemaju efekt eksplozije.

Više nalikuju tihoj snazi kada neko zna da sluša, da osjeti dinamiku tima, da pogleda ispod površine brojki i kreira okruženje u kojem ljudi ne ostaju jer moraju, već jer žele.

U okviru kampanje ASA Banke kojom otvaramo prostor za stvarne priče žena koje oblikuju bankarski sektor, razgovarali smo s Aidom Mušić, lidericom koja vodi tim od preko 300 ljudi i 61 poslovnicu. 

Aida Mušić, Direktorica Sektora za poslovanje sa fizičkim licima i poduzetnicima u ASA Banci

5 pravila tima koji „diše zajedno“

Njen pristup poslu i ljudima ruši predrasude o bankarstvu, ali i podsjeća da autoritet ne dolazi iz kontrole, već iz povjerenja.

Lojalnost nije ostajanje. Lojalnost je trud dok si tu.

Šta znači lojalnost tima u današnjem poslovnom okruženju?

Za Aidu Mušić, lojalnost nije pitanje dužine staža, već prisutnosti i truda koji pojedinac ulaže dok je dio tima. “Smatram da lojalnost tima ne znači ostati, znači biti najbolji dok si u timu”, ističe Aida i dodaje da je zadatak lidera da stvori okruženje u kojem ljudi ostaju ne zato što moraju, nego zato što to žele.

Dobar tim “diše” kad se ljudi ne boje misliti drugačije

300 ljudi i 61 poslovnica. Kako znate da sistem “diše kako treba”?

U velikim sistemima poput ASA Banke nije moguće biti svuda prisutan. Aida naglašava: “Ja se oslanjam na ljude. Ako su ljudi slobodni, dolaze sa problemima i sa idejama i onda znam da dišemo zajedno.”

Osim formalnih kontrola, izvještaja i analiza zadovoljstva klijenata, Aida osluškuje ono između redova: raspoloženje i energiju svojih kolega.

Odlučnost lidera ne isključuje tim, nego ga osnažuje

Kada lider treba prestati slušati tim i donijeti odluku sam?

U izazovnim trenucima, kada mišljenja unutar tima ostaju podijeljena, lider mora preuzeti odgovornost.

„Dešavaju se i takve situacije kada se mora presjeći i donijeti odluka“, kaže Aida, naglašavajući da se ni tada tim ne isključuje. „Bitno je da lider stoji iza te odluke. Isto tako je bitno da se odluke donose na osnovu prethodnih iskustava zajednički sa timom.“
 

U bankarstvu je brzina precijenjena. Strpljenje je ono što gradi povjerenje

Šta najčešće govorite mladim kolegama, ali Vas ipak ne poslušaju?

Entuzijazam mladih kolega Aida vidi kao snagu, ali ih uči da uspjeh u bankarstvu ne dolazi preko noći. „Mladi ljudi žele brzo napredovanje, žele sve jako, jako brzo“, objašnjava Aida. 

Kako kaže, bankarstvo se ipak gradi drugačije: „To je profesija u kojoj je zaista bitno strpljenje. Bankarstvo se gradi kroz iskustvo, kroz pouzdanost, kroz istrajnost.“ I dok priznaje da često ne poslušaju odmah, poručuje im: „Moraju osjetiti teren, naučiti procedure, sisteme i najvažnije… razumjeti klijenta.“

Bankarstvo su ljudi, ne brojke

Koja je najveća zabluda koju ljudi imaju o bankama?

Aida smatra da je pogrešno misliti kako banke funkcionišu isključivo po principu profita. „Mislim da je najveća zabluda o ljudima u bankama upravo da se sve gleda kroz profit, ali ustvari to su ljudi.“ U svom dugogodišnjem radu, svjedočila je mnogim važnim životnim trenucima svojih klijenata. „Bitno je da klijent osjeti da nije sam, da ima neko ko ga vodi kroz taj proces.“ Upravo u toj relaciji – klijent i savjetnik – krije se pravi smisao bankarstva koje ona živi.

U njenom pristupu nema mjesta za pretvaranje da emocije nisu važne, da brojke govore sve ili da je dovoljno biti prisutan samo na papiru. Upravo suprotno, prisutnost, slušanje, empatija i odgovornost čine temelj njenog vođenja.

U vremenu u kojem se često traže brzi rezultati, Aida nas podsjeća da istinske promjene dolaze iznutra – iz povjerenja koje gradimo s ljudima s kojima radimo i za koje radimo.

Ove žene svakodnevno grade ASA Banku. Tiho, posvećeno, sa stavom koji se ne mjeri volumenom glasa, nego uticajem koji ostavljaju.

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa ASA Bankom

Bonjour.ba produkcija  
Foto i video za Bonjour.ba: Marko Jovančić