TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 2.8.2021.
Orangetree brend s #MadeinBiH etiketom privukao je našu pažnju zahvaljujući proizvodima koji su praktični, proizvedeni i dizajnirani u BiH te odlično odgovaraju na potrebe mama u njihovoj svakodnevici sa bebama.
Ovu priču započele su dvije mame Sabina Muratagić Daul i Edina Hadžić koje su htjele promovirati slow fashion i dugotrajne proizvode za bebe.
Svojim proizvodima nastoje riješiti izazove koji se nerijetko vežu za oblačenje, spavanje ili čak hranjenje malenih beba. U njihovoj ponudi možete pronaći 'Ušuškaj me mama' povoj vreću za spavanje u kojoj će beba mirno spavati cijelu noć, mekane papice, vodootporne bandane, podloge za previjanje koje su lako prenosive ili bodije sa našivenim rukavicama koje ne mogu spasti sa bebinih ruku.
Sabina Muratagić Daul i Edina Hadžić
Funkcionalnost koja se sreće sa lijepim dizajnom odlika je Orangetree brenda. No u razgovoru sa vlasnicama ovog brenda saznale smo i odakle ideja za pokretanje vlastitog businessa, koji su najveći izazovi s kojima se mame susreću, kako teče izrada jednog njihovog proizvoda te koliko je izazovno voditi slow fashion brend. Njihove odgovore otkrijte u nastavku.
Što vas je motiviralo za pokretanje brenda i što je to što Orangetree odvaja od ostalih proizvoda?
Naša djeca i potreba za funkcionalnim proizvodima te izazovi sa kojim se susreću roditelji bili su nam motivacija da pokrenemo brend za bebe i roditelje. Kako smo nas dvije u isto vrijeme postale mame, a djeca su nam po noći spavala samo 3-4 sata, dale smo se u potragu za rješenjem kako premostiti taj izazov i tako smo došli do povoj vreće.
Osim toga, trudnoća, a poslije i majčinstvo, u nama je pokrenulo lavinu kreativnih ideja i veliku želju za pokretanjem vlastitog biznisa, a kako smo imale dugogodišnje menadžersko i dizajnersko iskustvo u tekstilnoj i proizvodnoj industriji, logičan slijed je bio da spojimo ugodno s korisnim. Naše proizvode izdvaja to što su inovativni, a uz to novi i jedinstveni na našem tržištu. Pri kreiranju Orangetree proizvoda najveći akcenat stavljamo na funkcionalnost i praktičnost, a svaki naš proizvod ima neki „tajni sastojak“, nešto po čemu se izdvaja na tržištu, što roditeljima olakšava svakodnevnu njegu i brigu oko bebe.
Ponosno ističete kako je Orangetree brend koji su dizajnirale mame. Koji su to najveći izazovi s kojima se danas susreću mame kada je u pitanju biranje odjeće za najmlađe?
Mislimo da danas mame više ne biraju odjeću samo prema dezenu ili dopadljivosti, več prije svega vode računa o vrsti materijala, funkcionalnosti, te omjeru cijene i kvaliteta. Tržište je preplavljeno raznim proizvodima, pa i onim koji su ispod standarda u smislu kvalitete i sigurnosti s jedne strane, te načinu i porijeklu proizvodnje sa druge. Mame znaju da cijene više ne određuju kvalitet kao što je to možda nekad bilo, tako da više ne vrijedi ona floskula da je sve što je skupo i dobro, i obratno. U tom pogledu, najveći izazov je pri kupovini pogoditi omjer kvalitete i cijene. Uz to, dizajneri tako vješto dizajniraju odjeću za bebe i djecu da joj je teško odoljeti i kontrolisati se prilikom kupovine, iako u podsvijesti znate da će djeca to brzo prerasti. Stoga smo mi za to da se odjeća i oprema uvijek proslijede dalje.
Vaš brend također podržava slow fashion pokret. Koliko izazovno je držati se toga i kako ste takav princip odnosa prema dječjoj odjeći i dodacima dosada pokazao kod vaših kupaca?
Najveći je izazov pokrenuti priču preispitivanja našeg odnosa prema odjeći, jer se spora moda definiše prema kvaliteti, a ne vremenu i trendu. Ljudi su navikli na česte promjene u dizajnu, materijalima, bojama, a mi radimo upravo suprotno. Prioritet dajemo sporijoj proizvodnji, unisex dizajnu, minimalizmu, jednobojnim materijalima i ponavljamo korist dobro napravljene, višekratne i trajne odjeće i dodataka.
Na primjer, na tržištu možete kupiti razne bodije za novorođenčad u svim mogućim bojama i posebne rukavice, a mi smo napravili bijeli bodi sa našivenim rukavicama koje ne mogu spasti sa bebinih ruku. Kupci su prepoznali kvalitet i funkcionalnost, a kupovinom bodija dobiju dva proizvoda u jednom, uz manje potrošenog novca, materijala, otpada i slično. Bez obzira na vrijeme koje će trebati na globalnom nivou da ljudi prepoznaju benefite industrije koja može koristiti planeti i ljudima, mislim da smo na dobrom putu.
Kako teče izrada jednog komada Orangetree odjeće ili dodataka?
Najviše vremena posvećujemo istraživanju onoga što je roditeljima zaista potrebno i koliko će korištenje naših proizvoda pojednostaviti njegu o bebi, bilo da je riječ o spavanju, odijevanju, hranjenju, presvlačenju ili igri. Nakon sveobuhvatnog testiranja proizvoda, krećemo u realizaciju i pripremu za proizvodnju - od pravljenja konstrukcije, ispitivanja šablona, izrade i dorade uzoraka, ispitivanja i testiranja gotovih uzoraka do serijske proizvodnje i finalnog plasmana. Sarađujemo sa raznim dobavljačima i proizvođačima unutar cijele BiH koji svoje poslovanje temelje na etičkim principima, te se zalažu za pozitivno, proaktivno i etičko djelovanje. Stoga ponosmo ističemo „Made in BiH“ etiketu.
Za kraj, otkrijte nam otkud ideja za ime brenda - Orangetree?
Orangetree na engleskom, tj. drvo narandže na našem jeziku u mnogim kulturama predstavlja simbol braka i ljubavi, a iz ljubavi se rađaju djeca. Sama ta tradicija i simbolika, kao i izgled krošnje i činjenica da narandžino stablo u prosjeku daje plodove čak sto godina dala nam je ideju da kreiramo ime oko tog izvrsnog ploda.
Dalje, ako pogledamo historiju, zapadni svijet je drvo narandže povezivao s odanošću i velikodušnošću, narančasta je postala simbol njihovog prosperiteta, dok na Istoku stabla narandže simbolizuju prosperitet, a ta riječ označava optimizam, blagostanje i sreću, nešto ka čemu mi u brendu i težimo i po čemu želimo da nas pamte.
***
Naslovna fotografija: Orangetree
Tekst: Marija Perić
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?
Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.
Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.
Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.
Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.
Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?
„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale.
Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“
Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?
Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“
Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete
Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“
Kada dijete treba prvi pregled?
Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“
Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?
Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“
Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice
Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“
Najveći mit? Da naočale kvare vid
Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“
Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?
Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“
Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida
Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“
Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.
Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.
Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.
Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.
Foto: @dr_ajla
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
