TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 2.8.2021.
Orangetree brend s #MadeinBiH etiketom privukao je našu pažnju zahvaljujući proizvodima koji su praktični, proizvedeni i dizajnirani u BiH te odlično odgovaraju na potrebe mama u njihovoj svakodnevici sa bebama.
Ovu priču započele su dvije mame Sabina Muratagić Daul i Edina Hadžić koje su htjele promovirati slow fashion i dugotrajne proizvode za bebe.
Svojim proizvodima nastoje riješiti izazove koji se nerijetko vežu za oblačenje, spavanje ili čak hranjenje malenih beba. U njihovoj ponudi možete pronaći 'Ušuškaj me mama' povoj vreću za spavanje u kojoj će beba mirno spavati cijelu noć, mekane papice, vodootporne bandane, podloge za previjanje koje su lako prenosive ili bodije sa našivenim rukavicama koje ne mogu spasti sa bebinih ruku.
Sabina Muratagić Daul i Edina Hadžić
Funkcionalnost koja se sreće sa lijepim dizajnom odlika je Orangetree brenda. No u razgovoru sa vlasnicama ovog brenda saznale smo i odakle ideja za pokretanje vlastitog businessa, koji su najveći izazovi s kojima se mame susreću, kako teče izrada jednog njihovog proizvoda te koliko je izazovno voditi slow fashion brend. Njihove odgovore otkrijte u nastavku.
Što vas je motiviralo za pokretanje brenda i što je to što Orangetree odvaja od ostalih proizvoda?
Naša djeca i potreba za funkcionalnim proizvodima te izazovi sa kojim se susreću roditelji bili su nam motivacija da pokrenemo brend za bebe i roditelje. Kako smo nas dvije u isto vrijeme postale mame, a djeca su nam po noći spavala samo 3-4 sata, dale smo se u potragu za rješenjem kako premostiti taj izazov i tako smo došli do povoj vreće.
Osim toga, trudnoća, a poslije i majčinstvo, u nama je pokrenulo lavinu kreativnih ideja i veliku želju za pokretanjem vlastitog biznisa, a kako smo imale dugogodišnje menadžersko i dizajnersko iskustvo u tekstilnoj i proizvodnoj industriji, logičan slijed je bio da spojimo ugodno s korisnim. Naše proizvode izdvaja to što su inovativni, a uz to novi i jedinstveni na našem tržištu. Pri kreiranju Orangetree proizvoda najveći akcenat stavljamo na funkcionalnost i praktičnost, a svaki naš proizvod ima neki „tajni sastojak“, nešto po čemu se izdvaja na tržištu, što roditeljima olakšava svakodnevnu njegu i brigu oko bebe.
Ponosno ističete kako je Orangetree brend koji su dizajnirale mame. Koji su to najveći izazovi s kojima se danas susreću mame kada je u pitanju biranje odjeće za najmlađe?
Mislimo da danas mame više ne biraju odjeću samo prema dezenu ili dopadljivosti, več prije svega vode računa o vrsti materijala, funkcionalnosti, te omjeru cijene i kvaliteta. Tržište je preplavljeno raznim proizvodima, pa i onim koji su ispod standarda u smislu kvalitete i sigurnosti s jedne strane, te načinu i porijeklu proizvodnje sa druge. Mame znaju da cijene više ne određuju kvalitet kao što je to možda nekad bilo, tako da više ne vrijedi ona floskula da je sve što je skupo i dobro, i obratno. U tom pogledu, najveći izazov je pri kupovini pogoditi omjer kvalitete i cijene. Uz to, dizajneri tako vješto dizajniraju odjeću za bebe i djecu da joj je teško odoljeti i kontrolisati se prilikom kupovine, iako u podsvijesti znate da će djeca to brzo prerasti. Stoga smo mi za to da se odjeća i oprema uvijek proslijede dalje.
Vaš brend također podržava slow fashion pokret. Koliko izazovno je držati se toga i kako ste takav princip odnosa prema dječjoj odjeći i dodacima dosada pokazao kod vaših kupaca?
Najveći je izazov pokrenuti priču preispitivanja našeg odnosa prema odjeći, jer se spora moda definiše prema kvaliteti, a ne vremenu i trendu. Ljudi su navikli na česte promjene u dizajnu, materijalima, bojama, a mi radimo upravo suprotno. Prioritet dajemo sporijoj proizvodnji, unisex dizajnu, minimalizmu, jednobojnim materijalima i ponavljamo korist dobro napravljene, višekratne i trajne odjeće i dodataka.
Na primjer, na tržištu možete kupiti razne bodije za novorođenčad u svim mogućim bojama i posebne rukavice, a mi smo napravili bijeli bodi sa našivenim rukavicama koje ne mogu spasti sa bebinih ruku. Kupci su prepoznali kvalitet i funkcionalnost, a kupovinom bodija dobiju dva proizvoda u jednom, uz manje potrošenog novca, materijala, otpada i slično. Bez obzira na vrijeme koje će trebati na globalnom nivou da ljudi prepoznaju benefite industrije koja može koristiti planeti i ljudima, mislim da smo na dobrom putu.
Kako teče izrada jednog komada Orangetree odjeće ili dodataka?
Najviše vremena posvećujemo istraživanju onoga što je roditeljima zaista potrebno i koliko će korištenje naših proizvoda pojednostaviti njegu o bebi, bilo da je riječ o spavanju, odijevanju, hranjenju, presvlačenju ili igri. Nakon sveobuhvatnog testiranja proizvoda, krećemo u realizaciju i pripremu za proizvodnju - od pravljenja konstrukcije, ispitivanja šablona, izrade i dorade uzoraka, ispitivanja i testiranja gotovih uzoraka do serijske proizvodnje i finalnog plasmana. Sarađujemo sa raznim dobavljačima i proizvođačima unutar cijele BiH koji svoje poslovanje temelje na etičkim principima, te se zalažu za pozitivno, proaktivno i etičko djelovanje. Stoga ponosmo ističemo „Made in BiH“ etiketu.
Za kraj, otkrijte nam otkud ideja za ime brenda - Orangetree?
Orangetree na engleskom, tj. drvo narandže na našem jeziku u mnogim kulturama predstavlja simbol braka i ljubavi, a iz ljubavi se rađaju djeca. Sama ta tradicija i simbolika, kao i izgled krošnje i činjenica da narandžino stablo u prosjeku daje plodove čak sto godina dala nam je ideju da kreiramo ime oko tog izvrsnog ploda.
Dalje, ako pogledamo historiju, zapadni svijet je drvo narandže povezivao s odanošću i velikodušnošću, narančasta je postala simbol njihovog prosperiteta, dok na Istoku stabla narandže simbolizuju prosperitet, a ta riječ označava optimizam, blagostanje i sreću, nešto ka čemu mi u brendu i težimo i po čemu želimo da nas pamte.
***
Naslovna fotografija: Orangetree
Tekst: Marija Perić
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
