TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 14.5.2017.
Na prvu sam se toliko oduševila ovim pitanjem, ali sam uskoro shvatila kako je ova tema istovremeno najljepša i najteža tema za pisanje, toliko i opširna i uska, jer nemaš pojma što bi sve napisao. Ma ovo je kao da nas netko pita: „ Zašto je super biti živ?“ Mogli bi danima i noćima u beskraj nabrajati razloge, a i mogli bi samo jednom rečenicom odgovoriti na ovo „jednostavno“ pitanje: „Pa zato
Na prvu sam se toliko oduševila ovim pitanjem, ali sam uskoro shvatila kako je ova tema istovremeno najljepša i najteža tema za pisanje, toliko i opširna i uska, jer nemaš pojma što bi sve napisao. Ma ovo je kao da nas netko pita: „ Zašto je super biti živ?“ Mogli bi danima i noćima u beskraj nabrajati razloge, a i mogli bi samo jednom rečenicom odgovoriti na ovo „jednostavno“ pitanje: „Pa zato što si živ!“
"Majke se rađaju u istom trenutku kada i djeca. Ona prije toga nije postojala. Žena je postojala, ali majka, nikad. Majka je nešto potpuno novo", Rajneesh
E tako i glasi moj prvi odgovor na pitanje: “Zašto je super biti mama?“
„ZATO ŠTO SI MAMA!“
A sad kreću one beskrajne misli koje pobliže opisuju ovaj odgovor. I sva sreća pa ih sad sama sa sobom dijelim, jer da sam u društvu drugih mama, gdje s blaženim osmjesima pričamo i pišemo o ovoj temi, vjerojatno bi već u roku par sati napisale roman veličine Harry Pottera samo od naših raznih dosjetki.
Iz tog razloga ću navesti samo neke, meni bitne, „razloge“ zašto je super biti mama:
#SHVATIMO KAKO SVA LJEPOTA ŽIVOTA MOŽE STATI U DVIJE ŠAKE – U bolnici dovedu bebu pored nas i mi unatoč iscrpljenosti i potrebom za snom, samo gledamo i gledamo u nju. Odvedu je na kupanje, a mi gledamo slike na mobitelu i divimo se, upijamo svaki trenutak. Da-zaljubimo se na prvi pogled!!!
#SHVATIMO KAKO JE NAJBOLJI LIJEK ZA NAŠ STRES DJEČJI OSMIJEH, A ZA DJEČJI PLAČ NAŠ POLJUBAC I ZAGRLJAJ – Pa i bez onog „Mama volim te“ i „Mama te voli najviše na svijetu“, i mi i oni znamo kako u tom zagrljaju, poljupcu, osmijehu...svaka bol nestaje. Tu, u toj toplini skupljamo snagu, energiju, vjeru, ljubav...ma sva moguća goriva koji nam pomažu da preguramo sve životne izazove.
#SHVATIMO VRIJEDNOST POSTOJANJA NAŠIH MAMA U ŽIVOTU – I za one koje su u malo slabijem odnosu i za one koje su u odličnom odnosu sa svojim mamama, kao i one koje nažalost više nemaju mamu u svom životu, vlastiti rast u ulozi majke mijenja pogled na svoju mamu i sve mame oko sebe. Jednostavno jer se mi ponovno rodimo s našom djecom! Zato većina odnosa postane još bolja, naročito kad shvatimo da su i naše mame radile i rade najbolje što znaju i mogu u danim trenucima. Odjednom razumijemo zašto je našim prijateljicama bilo toliko bitno to proživljavanje prvih dječjih izazova, a zbog kojih smo kriomice kolutali očima. Odjednom i same pustimo suzu radosnicu jer je „naša beba“ prohodala, pošla u vrtić ili školu, ispao joj prvi zubić, zaljubila se...Zato se i trudimo što više uživati u svakom zajedničkom danu s našom djecom.
#PODSJETIMO SE ŠTO JE TO BEZUVJETNA LJUBAV – i to posebno kad osjetimo koliku ljubav nam naša djeca pružaju. I mi kao djeca smo je davali svojim voljenima, a s vremenom smo je promijenili, naučili „uvjetovati“, pa sad kad je došlo to malo čudo u naše živote ponovno je osjećamo, obostrano.
#PODSJETIMO SE KAKO SU ODUŠEVLJENJA SVUDA OKO NAS - promatranje prve kiše, prvo kupanje u moru, prvi dodir psa, prvi zvuk velikog kamiona...taj sjaj u njihovim očima i izraz čuđenja je jednostavno nemoguće opisati. Podsjeti nas kako i se i mi trebamo češće oduševljavati stvarima koje nas okružuju.
#PODSJETIMO SE KOLIKO SU NAŠA TIJELA PAMETNA I KOLIKO SMO MOĆNI „STROJEVI“ - Danas možemo nositi na preko 500m dijete od 10kg u jednoj ruci, a u drugoj vrećice iz trgovine, a samo prije godinu dana na treninzima smo „umirali“ dižući duplo lakši teret. Trudnoća nas sve obično „natjera“ na ponovno slušanje poruka našeg tijela i tada to najozbiljnije shvatimo. Kasnije nam porod dokaže da je priroda čudo! Onda to potvrđujemo iz dana u dan slušajući taj „instinkt“ o kojem su svi pričali i prateći razne faze razvoja naše djece.
#PODSJETIMO SE KOLIKO JE ŽIVOT JEDNOSTAVAN – Odjednom osjetimo kako je najbitnije to da je dijete zdravo i veselo, a kako ni ručak ni nered ni posao nisu bitniji od njihove potrebe za nama.
P.S. Bliži se Majčin dan. Dan kao što je i Dan žena i Valentinovo i svi slični „veliki“ dani. Na nama je hoćemo li ga gledati kao izkomercijaliziran Dan ili drugačije. Po mom mišljenju je to Dan koji služi samo da se posjetimo koja je vrijednost uloge svih mama. Zato i poklonite svojoj mami, naročito ako još uvijek imate sreću da je s vama, ono što bi ste voljeli da vaša djeca jednog dana vama poklone. Zagrljaj, toplu riječ zahvalnosti i ljubavi, iskren razgovor...ono za što osjećate da vi kao dijete i kao mama trenutno trebate pokloniti.
Za MODAMO.info piše: Maja Šimić / Dnevnik jedne žene, mame, prijateljice
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
