TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 28.5.2024.
Ženski ciklus tema je koja se u društvu često povezuje sa stigmom.
Upravo je Dan menstrualne higijene, koji se u svijetu obilježava 28. maja, dodatni povod koji si je kompanija dm uzela da govori temi menstrualno zdravlje. „Želimo ukazati na važnost razgovora o menstrualnom zdravlju žena. Stoga ćemo u ovogodišnjoj kampanji o ženskom zdravlju poseban fokus staviti upravo na ovu, za cijelo društvo, važnu temu“, kazala je Ajla Hadžić, menadžerica marketinga u dm drogerie markt d.o.o.
Upitnik o menstrualnom zdravlju žena
Upravo zbog toga je kompanija dm u saradnji s istraživačkim institutom Spectra početkom godine ispitala više od 6.000 žena dobi između 16 i 50 godina na temu menstrualnog zdravlja i to u zemljama: Austriji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji. 60 posto ispitanih žena iskazalo je kako menstruaciju smatra izazovnom temom – posebno, jer se o njoj ne govori dovoljno, čime se od jednog prirodnog procesa stvara tabu. Kao takav čini da se posebno djevojčice osjećaju nesigurno, što značajno utiče na njihovu percepciju o svome tijelu.
Iz kompanije dm smatraju da „samo“ dovoljna ponuda proizvoda u drogerijama i prodavnicama nije rješenje. Razgovor i osvještavanje je ključ promjena, jer, prema rezultatima upitnika, svaka treća žena osjeća se nedovoljno neinformisano o prvoj menstruaciji – i to unatoč činjenici da žena u toku života provede u prosjeku 2.000 dana u menstrualnom krvarenju.
Ograničavajući faktori
Samo dva posto ispitanih žena kazalo je da tokom menstruacije nema nikakvih tegoba. Sve ostale ispitanice svoje menstrualne dane provode u bolovima u donjem dijelu stomaka (72 posto), promjenama raspoloženja (58 posto) i umoru (53 posto). Kako bi to prevenirali, većina se koristi lijekovima protiv bolova, ali i kroz opuštanje i mir. Iako mnogi stručnjaci preporučuju sportske aktivnosti tokom menstruacije, svaka treća žena svjesno se ne bavi sportom u tom periodu mjeseca.
Njih čak 35 posto izbjegava socijalne kontakte. To se posebno odnosi na mlađe generacije. Većina ispitanica se informiše i savjetuje sa svojim majkama ili prijateljicama, ali sve češće i u školama, zbog čega su stručnjaci na ovu temu u obrazovnim ustanovama od ključne važnosti na putu ka destigmatizaciji.
Rezultati upitnika u Bosni i Hercegovini
Sa stanovišta žena ispitanih u Bosni i Hercegovini, žensko zdravlje kao tema ima potencijal da bude prisutnija u društvu. U poređenju sa svim drugim dm zemljama, žene u Bosni i Hercegovini najviše smatraju da je ovoj temi potrebno posvetiti više pažnje (njih 66 posto). Posebno mlade žene iskazale su kako se suočavaju s ograničenjima u obrazovanju, marginalizacijom/stidom i finansijskim opterećenjima kada je tema menstrualno zdravlje u pitanju. U poređenju s drugim zemljama, primjetno je da veliki broj žena u Bosni i Hercegovini (njih 13 posto, a time svaka osma žena) nikada nije posjetila ginekologa.
Tokom menstruacije, žene u Bosni i Hercegovini (njih 52 posto) biraju poznate i pouzdane proizvode. Bosna i Hercegovina ima najveći procent žena koje koriste higijenske uloške tokom menstruacije – njih 94 posto, dok je prosjek svih ostalih zemalja 74 posto. Svi ostali proizvodi kod korisnica, poput tampona, menstrualnih čašica i dr. prema upitniku, izazivaju nelagodu.
Najvažniji aspekt prilikom odabira menstrualnih proizvoda prema 66 posto ispitanih žena u Bosni i Hercegovini jeste sastav proizvoda (dakle, da ne sadrži hemikalije i sintetičke aditive). Potom slijedi cijena – za 37 posto ispitanih žena.
Aktivnosti dm - a u Bosni i Hercegovini s ciljem unapređenja i očuvanja menstrualnog zdravlja žena
Rezultati upitnika za kompaniju dm dodatni su motivator da nastave u svojim aktivnostima u okviru kampanje za žensko zdravlje. Podsjetimo, kompanija dm je već početkom drugog mjeseca snizila Jessa higijenske proizvode širom regije: U Bosni i Hercegovini higijenski i dnevni ulošci, tamponi i perive gaćice brenda Jessa sniženi su za 15%. Navedeno bilo je uvod u ovogodišnju kampanju koja za cilj ima unapređenje i očuvanje ženskog zdravlja, a koju je kompanija nedavno ozvaničila eventom za predstavnice medija, influenserice i studentice medicine i psihologije u Kamernom teatru 55. Kampanja će biti zaokružena nizom aktivnosti s tokom ljeta.
Jedna od njih je i poziv za prijavu projekata ciljem unapređenja i očuvanja menstrualnog zdravlja žena pod krovom društveno odgovorne kampanje {ZAJEDNO} za bolje sutra. Prijave su otvorene do 5.7.2024, a prijaviti se mogu sva udruženja, ustanove, jedinice lokalne i područne samouprave te neprofitne pravne osobe (udruženja i fondacije) čiji projekti za cilj imaju podizanje nivoa znanja o menstrualnom zdravlju, promjenu percepcije menstruacije u javnosti, što podrazumijeva skidanje stigme s menstruacije i uklanjanja osjećaja stida koji se nerijetko s njome vezuje te doprinos smanjenju menstrualnog siromaštva.
* * *
Foto: PR
TEKST: Lamija Muratagić
Najteži umor često nije onaj koji se odmah vidi. Ne izgleda uvijek kao propušten rok, neodgovoren mail ili dan proveden u krevetu. Ponekad izgleda mnogo tiše. Sve stižete, ljudi se oslanjaju na vas, obaveze su pod kontrolom, a vi iznutra imate osjećaj da dan više gurate nego što ga zaista živite.
Za to se sve češće koristi termin high functioning burnout, odnosno visokofunkcionalno sagorijevanje. Nije riječ o formalnoj dijagnozi, niti o etiketi koju treba lijepiti na svaku fazu umora. Više je način da se opiše stanje u kojem osoba i dalje funkcioniše, ispunjava očekivanja i djeluje sposobno, dok iznutra sve manje osjeća stvarnu energiju, prisutnost i zadovoljstvo.
Burnout se u stručnom kontekstu najčešće veže za hronični stres na poslu, ali se ovaj izraz u svakodnevnom govoru koristi šire, za trenutak kada spolja sve izgleda pod kontrolom, a iznutra ste emocionalno, mentalno ili fizički potrošeni.
Ne mora svaka iscrpljenost biti burnout. Ipak, ako “dobro sam” sve češće zvuči kao rečenica koju izgovarate samo da ne biste objašnjavali kako ste stvarno, vrijedi zastati i provjeriti koliko vas svakodnevno funkcionisanje zapravo košta.
Burnout često zamišljamo kao potpuni kolaps. Trenutak u kojem više ne možete raditi, ustati, odgovoriti na poruku ili nastaviti kao da je sve u redu. Kod visokofunkcionalnog burnouta stvar je komplikovanija jer, barem izvana, još uvijek možete.
Možete završiti prezentaciju, odgovoriti na poruke, stići na sastanak, organizovati planove i usput nekome reći da ste dobro. Spolja to može izgledati kao stabilnost. Iznutra, međutim, može postojati osjećaj praznine, udaljenosti ili umora koji ne prolazi ni nakon prospavane noći.
Stres vas najčešće ubrzava. Misli su brze, tijelo je napeto, sve djeluje hitno i pomalo alarmantno. Burnout je drugačiji. On ne mora biti dramatičan. Često se osjeti kao tiho otupljenje.
Niste nužno tužni, ali se ne osjećate stvarno prisutno. Niste stalno ljuti, ali vas sitnice lakše izbace iz ravnoteže. Stvari koje su vam ranije donosile radost sada mogu djelovati kao još jedna obaveza, od druženja i treninga do večere, njege kože ili odmora.
Zato ga je lako previdjeti. Ne izgledate kao osoba kojoj treba pauza. Izgledate kao osoba koja zna šta radi. Samo što funkcionalnost ne znači uvijek da ste dobro.
Najčešće kroz male promjene koje prvo pokušavate objasniti lošim snom, napornom sedmicom, PMS-om ili običnim umorom.
Legnete da odmorite, ali se uhvatite kako već pola sata skrolate i osjećate se još praznije. Vikend više ne izgleda kao vrijeme za sebe, nego kao dva dana pokušaja da dođete sebi od svega što ste tokom sedmice nosili. Poruke ostavljate za kasnije, čak i kada vam je stalo do osobe koja ih šalje, jer ni za najjednostavniji odgovor više nemate kapaciteta.
Onda i male odluke postanu previše. Šta jesti, šta obući, kome prvo odgovoriti, šta odgoditi, šta završiti odmah. Sve ono što je nekada išlo automatski sada traži napor.
Ambicija može biti dobra stvar kada vam daje pravac, energiju i osjećaj rasta. Problem nastaje kada počne tražiti da stalno prelazite preko sebe kako bi sve izvana i dalje izgledalo uredno.
Posebno iscrpljuje mentalni teret koji se često ne vidi. Planiranje, pamćenje, predviđanje, organizovanje i emocionalno balansiranje drugih ljudi rijetko izgledaju kao rad, ali troše pažnju, fokus i energiju.
Zato se visokofunkcionalno sagorijevanje često ne prepozna na vrijeme. Osoba i dalje radi, odgovara, pojavljuje se, završava. Tek kasnije postane jasno da je cijena tog ritma bila previsoka.
Jedna od čestih zabluda je da se svaki umor može popraviti boljom rutinom. Još jedan planer, još jedan trening, još jedna jutarnja navika, još jedan pokušaj da se dan posloži savršeno.
Rituali mogu pomoći, ali ako ste već preopterećeni, oporavak ne bi trebao postati dodatni zadatak koji morate odraditi pravilno.
Briga o sebi ponekad izgleda jednostavnije. Otkazati plan bez duge poruke objašnjenja. Otići na spavanje iako kuhinja nije sređena. Reći da nešto ne možete preuzeti. Ostaviti poruku za kasnije. Priznati sebi da ste umorni prije nego što vas tijelo na to natjera.
U nekim situacijama, briga o sebi više nije dovoljna i zahtijeva hitan razgovor sa stručnom osobom. Ako hronični umor traje, ako se javlja osjećaj beznađa ili ako primjećujete da više ne možete normalno funkcionisati, traženje profesionalne pomoći je jedini ispravan korak. Visoko-funkcionalno sagorijevanje nije stanje koje prolazi samo od sebe, a razgovor s psihoterapeutom ili ljekarom ključan je za siguran oporavak.
Za početak, dovoljno je postaviti jedno iskreno pitanje: šta me zaista odmara, a šta samo izgleda kao odmor?
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @elliotjameskennedy
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
