Ženski ciklus tema je koja se u društvu često povezuje sa stigmom.

Upravo je Dan menstrualne higijene, koji se u svijetu obilježava 28. maja, dodatni povod koji si je kompanija dm uzela da govori temi menstrualno zdravlje. „Želimo ukazati na važnost razgovora o menstrualnom zdravlju žena. Stoga ćemo u ovogodišnjoj kampanji o ženskom zdravlju poseban fokus staviti upravo na ovu, za cijelo društvo, važnu temu“, kazala je Ajla Hadžić, menadžerica marketinga u dm drogerie markt d.o.o.


Upitnik o menstrualnom zdravlju žena

Upravo zbog toga je kompanija dm u saradnji s istraživačkim institutom Spectra početkom godine ispitala više od 6.000 žena dobi između 16 i 50 godina na temu menstrualnog zdravlja i to u zemljama: Austriji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji. 60 posto ispitanih žena iskazalo je kako menstruaciju smatra izazovnom temom – posebno, jer se o njoj ne govori dovoljno, čime se od jednog prirodnog procesa stvara tabu. Kao takav čini da se posebno djevojčice osjećaju nesigurno, što značajno utiče na njihovu percepciju o svome tijelu.

Iz kompanije dm smatraju da „samo“ dovoljna ponuda proizvoda u drogerijama i prodavnicama nije rješenje. Razgovor i osvještavanje je ključ promjena, jer, prema rezultatima upitnika, svaka treća žena osjeća se nedovoljno neinformisano o prvoj menstruaciji – i to unatoč činjenici da žena u toku života provede u prosjeku 2.000 dana u menstrualnom krvarenju.




Ograničavajući faktori

Samo dva posto ispitanih žena kazalo je da tokom menstruacije nema nikakvih tegoba. Sve ostale ispitanice svoje menstrualne dane provode u bolovima u donjem dijelu stomaka (72 posto), promjenama raspoloženja (58 posto) i umoru (53 posto). Kako bi to prevenirali, većina se koristi lijekovima protiv bolova, ali i kroz opuštanje i mir. Iako mnogi stručnjaci preporučuju sportske aktivnosti tokom menstruacije, svaka treća žena svjesno se ne bavi sportom u tom periodu mjeseca.

Njih čak 35 posto izbjegava socijalne kontakte. To se posebno odnosi na mlađe generacije. Većina ispitanica se informiše i savjetuje sa svojim majkama ili prijateljicama, ali sve češće i u školama, zbog čega su stručnjaci na ovu temu u obrazovnim ustanovama od ključne važnosti na putu ka destigmatizaciji.




Rezultati upitnika u Bosni i Hercegovini

Sa stanovišta žena ispitanih u Bosni i Hercegovini, žensko zdravlje kao tema ima potencijal da bude prisutnija u društvu. U poređenju sa svim drugim dm zemljama, žene u Bosni i Hercegovini najviše smatraju da je ovoj temi potrebno posvetiti više pažnje (njih 66 posto). Posebno mlade žene iskazale su kako se suočavaju s ograničenjima u obrazovanju, marginalizacijom/stidom i finansijskim opterećenjima kada je tema menstrualno zdravlje u pitanju. U poređenju s drugim zemljama, primjetno je da veliki broj žena u Bosni i Hercegovini (njih 13 posto, a time svaka osma žena) nikada nije posjetila ginekologa.

Tokom menstruacije, žene u Bosni i Hercegovini (njih 52 posto) biraju poznate i pouzdane proizvode. Bosna i Hercegovina ima najveći procent žena koje koriste higijenske uloške tokom menstruacije – njih 94 posto, dok je prosjek svih ostalih zemalja 74 posto. Svi ostali proizvodi kod korisnica, poput tampona, menstrualnih čašica i dr. prema upitniku, izazivaju nelagodu.

Najvažniji aspekt prilikom odabira menstrualnih proizvoda prema 66 posto ispitanih žena u Bosni i Hercegovini jeste sastav proizvoda (dakle, da ne sadrži hemikalije i sintetičke aditive). Potom slijedi cijena – za 37 posto ispitanih žena.


Aktivnosti dm - a u Bosni i Hercegovini s ciljem unapređenja i očuvanja menstrualnog zdravlja žena

Rezultati upitnika za kompaniju dm dodatni su motivator da nastave u svojim aktivnostima u okviru kampanje za žensko zdravlje. Podsjetimo, kompanija dm je već početkom drugog mjeseca snizila Jessa higijenske proizvode širom regije: U Bosni i Hercegovini higijenski i dnevni ulošci, tamponi i perive gaćice brenda Jessa sniženi su za 15%. Navedeno bilo je uvod u ovogodišnju kampanju koja za cilj ima unapređenje i očuvanje ženskog zdravlja, a koju je kompanija nedavno ozvaničila eventom za predstavnice medija, influenserice i studentice medicine i psihologije u Kamernom teatru 55. Kampanja će biti zaokružena nizom aktivnosti s tokom ljeta.

Jedna od njih je i poziv za prijavu projekata ciljem unapređenja i očuvanja menstrualnog zdravlja žena pod krovom društveno odgovorne kampanje {ZAJEDNO} za bolje sutra. Prijave su otvorene do 5.7.2024, a prijaviti se mogu sva udruženja, ustanove, jedinice lokalne i područne samouprave te neprofitne pravne osobe (udruženja i fondacije) čiji projekti za cilj imaju podizanje nivoa znanja o menstrualnom zdravlju, promjenu percepcije menstruacije u javnosti, što podrazumijeva skidanje stigme s menstruacije i uklanjanja osjećaja stida koji se nerijetko s njome vezuje te doprinos smanjenju menstrualnog siromaštva.

* * *
Foto: PR

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com