U okviru društveno odgovorne kampanje {ZAJEDNO} za bolje sutra, dm drogerie markt BiH odabrao je 18 projekata u 15 mjesta koje će podržati s iznosom ukupne vrijednosti od gotovo 60.000 KM.

Fokus ove inicijative je unapređenje i očuvanje menstrualnog zdravlja žena.

Podržavat će se projekti koji imaju za cilj podizanje razine znanja o menstrualnom zdravlju, doprinos smanjenju menstrualnog siromaštva, te promjenu percepcije menstruacije u javnosti.
 

Koje su aktivnosti koje će biti obuhvaćene ovim projektom?
 

Stručna predavanja, radionice, savjetovanja te izradu edukativnih priručnika i slično.

Pravo učešća u inicijativi {ZAJEDNO} za bolje sutra imale su sve organizacije, udruženja, institucije i druga registrirana pravna lica bez obzira na osnovnu djelatnost, a koja su od 22.5.2024. do 5.7.2024. svoje projekte prijavili putem online formulara na platformi www.dm-zajedno.ba.

Koliko je bilo prijavljenih projekata i koji su bili osnovni kriteriji?
 

Prijavljeno je 85 projekata, te je na osnovu unaprijed definisanih kriterija odabrano njih 18. Osnovni kriteriji su bili fokusiranost na unapređenje i očuvanje menstrualnog zdravlja žena kao i podizanje nivoa znanja o menstrualnom zdravlju, promjenu percepcije menstruacije u javnosti, uključujući skidanje stigme i osjećaja stida te doprinos smanjenju menstrualnog siromaštva.

Koji su odabrani projekti i na koji način će dm podržati svaki od njih?

Odabrani projekti su:

1. Udruženje za razvoj obrazovanja, nauke i inovacija URONI iz Sarajeva s projektom „REDm“
2. PRONI omladinski centar za razvoj iz Brčko distrikta s projektom „Odupiranje menstrualnom siromaštvu“
3. Udruženje Centar pozitivne prakse Breza s projektom „Konferencija o zdravlju žena "Važna si"“
4. Udruženje "Nova generacija" iz Banja Luke s projektom „Zajedno bez rizika, sa djevojčicama i djevojkama“
5. Udruženje za razvoj i edukaciju mladih "Siguran korak" iz Bijeljine s projektom „Nauči, prenesi - širimo svijest o menstrualnom zdravlju“
6. Centar za sport i rekreaciju Goražde s projektom „Zdravlje žena: Harmonija tijela i uma“
7. Studentski centar Sveučilišta u Mostaru s projektom „Menstruacija i zdravlje žena NISU tabu tema“
8. Udruženje za razvoj i podršku planinarstva i sportskog turizma VEDRO Zenica s projektom „Unapređenje menstrualnog zdravlja kroz edukativne aktivnosti i boravak u prirodi“
9. Mješovita srednja škola Doboj Istok s projektom „Sanitarni ormarići u školskim ženskim toaletima“
10. Zavod za javno zdravstvo SBK iz Travnika s projektom „Menstrualna higijena nije luksuz, nego osnovna potreba i pravo svake žene“
11. Udruženje građana ABF Busovača s projektom „Moja promjena“
12. SOS Dječija sela u BiH iz Sarajeva „Moj ciklus - naš ciklus“
13. JU Druga gimnazija Mostar s projektom „(Osna)žena heroina“
14. Udruženje za psihosocijalnu podršku "Psihoart" Bihać s projektom „Za nju, za vas, menstrualno zdravlje za sve nas“
15. Asocijacija za aktivno društvo AZAD Donji Vakuf s projektom „Ciklus Podrške“
16. Javna zdravstvena ustanova Dom zdravlja Doboj s projektom „Bezbrižna menstruacija za svaku djevojčicu“
17. Klub borilačkih sportova "Tuzla" s projektom „Borim se kao djevojka“
18. Centar za psihološku podršku Sensus iz Mostara s projektom „Od "oni" do "svjesni dani u mjesecu"

Odabrane projekte dm će podržati finansiranjem usluga ili nabavkom materijala i opreme, donacijom dm proizvoda ili kombinacijom navedenih stavki, ovisno o aktivnostima koje su planirane u sklopu odabranih projekata. Ovo je druga godina kako dm provodi kampanju jačanja svijesti o važnosti ženskog zdravlja. U protekloj godini podržano je 14 projekata u okviru ove kampanje.

***
Naslovna fotografija: unsplash.com

Najteži umor često nije onaj koji se odmah vidi. Ne izgleda uvijek kao propušten rok, neodgovoren mail ili dan proveden u krevetu. Ponekad izgleda mnogo tiše. Sve stižete, ljudi se oslanjaju na vas, obaveze su pod kontrolom, a vi iznutra imate osjećaj da dan više gurate nego što ga zaista živite.

Za to se sve češće koristi termin high functioning burnout, odnosno visokofunkcionalno sagorijevanje. Nije riječ o formalnoj dijagnozi, niti o etiketi koju treba lijepiti na svaku fazu umora. Više je način da se opiše stanje u kojem osoba i dalje funkcioniše, ispunjava očekivanja i djeluje sposobno, dok iznutra sve manje osjeća stvarnu energiju, prisutnost i zadovoljstvo.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Hanna Schönberg (@hannaschonberg)

Burnout se u stručnom kontekstu najčešće veže za hronični stres na poslu, ali se ovaj izraz u svakodnevnom govoru koristi šire, za trenutak kada spolja sve izgleda pod kontrolom, a iznutra ste emocionalno, mentalno ili fizički potrošeni.

Ne mora svaka iscrpljenost biti burnout. Ipak, ako “dobro sam” sve češće zvuči kao rečenica koju izgovarate samo da ne biste objašnjavali kako ste stvarno, vrijedi zastati i provjeriti koliko vas svakodnevno funkcionisanje zapravo košta.
 
 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Alex Rivière-Sieber (@ariviere)

Zašto ga je tako teško prepoznati?

Burnout često zamišljamo kao potpuni kolaps. Trenutak u kojem više ne možete raditi, ustati, odgovoriti na poruku ili nastaviti kao da je sve u redu. Kod visokofunkcionalnog burnouta stvar je komplikovanija jer, barem izvana, još uvijek možete.

Možete završiti prezentaciju, odgovoriti na poruke, stići na sastanak, organizovati planove i usput nekome reći da ste dobro. Spolja to može izgledati kao stabilnost. Iznutra, međutim, može postojati osjećaj praznine, udaljenosti ili umora koji ne prolazi ni nakon prospavane noći.

Stres vas najčešće ubrzava. Misli su brze, tijelo je napeto, sve djeluje hitno i pomalo alarmantno. Burnout je drugačiji. On ne mora biti dramatičan. Često se osjeti kao tiho otupljenje.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Crop Shop Boutique (@csb)

Niste nužno tužni, ali se ne osjećate stvarno prisutno. Niste stalno ljuti, ali vas sitnice lakše izbace iz ravnoteže. Stvari koje su vam ranije donosile radost sada mogu djelovati kao još jedna obaveza, od druženja i treninga do večere, njege kože ili odmora.

Zato ga je lako previdjeti. Ne izgledate kao osoba kojoj treba pauza. Izgledate kao osoba koja zna šta radi. Samo što funkcionalnost ne znači uvijek da ste dobro.
 

Kako se vidi u svakodnevici?

Najčešće kroz male promjene koje prvo pokušavate objasniti lošim snom, napornom sedmicom, PMS-om ili običnim umorom.

Legnete da odmorite, ali se uhvatite kako već pola sata skrolate i osjećate se još praznije. Vikend više ne izgleda kao vrijeme za sebe, nego kao dva dana pokušaja da dođete sebi od svega što ste tokom sedmice nosili. Poruke ostavljate za kasnije, čak i kada vam je stalo do osobe koja ih šalje, jer ni za najjednostavniji odgovor više nemate kapaciteta.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Joseph Atelier (@joseph.atelier)

Onda i male odluke postanu previše. Šta jesti, šta obući, kome prvo odgovoriti, šta odgoditi, šta završiti odmah. Sve ono što je nekada išlo automatski sada traži napor.

Pogledajte slične teme

Cortisol face je novi TikTok strah. Kada stres stvarno mijenja lice?

Pročitaj više

Hot girl walk: Trik zbog kojeg ćete se osjećati bolje već nakon 30 minuta

Pročitaj više

Osjećate burnout na poslu? Razumijemo. Imamo 7 korisnih savjeta koji će vam pomoći.

Pročitaj više

Ambicija nije problem, ali stalno izdržavanje jeste

Ambicija može biti dobra stvar kada vam daje pravac, energiju i osjećaj rasta. Problem nastaje kada počne tražiti da stalno prelazite preko sebe kako bi sve izvana i dalje izgledalo uredno.

Posebno iscrpljuje mentalni teret koji se često ne vidi. Planiranje, pamćenje, predviđanje, organizovanje i emocionalno balansiranje drugih ljudi rijetko izgledaju kao rad, ali troše pažnju, fokus i energiju.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Franziska Nazarenus (@franziskanazarenus)

Zato se visokofunkcionalno sagorijevanje često ne prepozna na vrijeme. Osoba i dalje radi, odgovara, pojavljuje se, završava. Tek kasnije postane jasno da je cijena tog ritma bila previsoka.
 

Briga o sebi nije uvijek još jedna rutina

Jedna od čestih zabluda je da se svaki umor može popraviti boljom rutinom. Još jedan planer, još jedan trening, još jedna jutarnja navika, još jedan pokušaj da se dan posloži savršeno.

Rituali mogu pomoći, ali ako ste već preopterećeni, oporavak ne bi trebao postati dodatni zadatak koji morate odraditi pravilno.

Briga o sebi ponekad izgleda jednostavnije. Otkazati plan bez duge poruke objašnjenja. Otići na spavanje iako kuhinja nije sređena. Reći da nešto ne možete preuzeti. Ostaviti poruku za kasnije. Priznati sebi da ste umorni prije nego što vas tijelo na to natjera.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Alva Sperle (@alvasperle)

U nekim situacijama, briga o sebi više nije dovoljna i zahtijeva hitan razgovor sa stručnom osobom. Ako hronični umor traje, ako se javlja osjećaj beznađa ili ako primjećujete da više ne možete normalno funkcionisati, traženje profesionalne pomoći je jedini ispravan korak. Visoko-funkcionalno sagorijevanje nije stanje koje prolazi samo od sebe, a razgovor s psihoterapeutom ili ljekarom ključan je za siguran oporavak.

Za početak, dovoljno je postaviti jedno iskreno pitanje: šta me zaista odmara, a šta samo izgleda kao odmor?
 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Naslovna fotografija: @elliotjameskennedy