Sutra počinje deveto dvodnevno izdanje najvećeg festivala za djecu i porodicu u BiH, Dječijeg sajma koji se tradicionalno održava u dvorani Mirza Delibašić na Skenderiji u Sarajevu, 9. i 10. 11. 2024., pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i sporta KS.

U susret sajmu, jučer 7.11. održana je panel diskusija na temu mentalnog zdravlja djece pod nazivom „Bez briga, samo igra“, a kojoj su prisustvovali roditelji i odgajatelji iz sarajevskih vrtića. Na održanom panelu predavanja o mentalnom zdravlju održali su prim. dr. Goran Čerkez, dr. med. i Irina Rizvan psihologica i psihoterapeutica, a dodatni doprinos panel diskusiji dale su odgajateljice i roditelji.

 

„Iz svega korisnog što smo danas mogli čuti na temu mentalnog zdravlja djece i porodice, ali i iz diskusije koja se razvila po završetku predavanja, jasno je da je samo mali broj roditelja zainteresiran za temu mentalnog zdravlja djece, da je potrebna pomoć odgajateljima i nastavnicima u vidu edukacije kako se nositi s izazovima pred kojim se nalaze u svakodnevnom radu s djecom i roditeljima ali i ozbiljna potreba da se uvede obvezna edukacija roditelja na ovu temu a sve s ciljem pružanja podrške mentalnom zdravlju djece i razvijanju njihove otpornosti na stres od najranije dobi. Djeca zaslužuju rasti u sigurnom i podržavajućem okruženju ali i biti zaštićena kroz sustav ranim intervencijama jer svako odstupanje u ponašanju koje se ne tretira na vrijeme prijetnja je mentalnoj stabilnosti djece u kasnijoj fazi razvoja.“ izjavila je Maja Graholski, predsjednica udruženja Moderno društvo i organizatorica panel diskusije „Bez briga, samo igra“.

 

Ovogodišnji sajam kroz razne aktivnosti i radionice ponudit će niz zabavnih i edukativnih sadržaja, osiguravajući da djeca uživaju i kroz igru uče o brizi za sebe i svoje emocije, ali i unaprijede kognitivne i motoričke sposobnosti koje će se realizirati u saradnji s odgajateljicama iz JU "Djeca Sarajeva" i Udruženjem za sport i rekreaciju Challenge.

 

Festivalski program 9. Dječijeg sajma koji počinje u 10 sati otvorit će amabasadorica sajma Džejla Glavović - Očuz sa mališanima.

 

Najmlađi posjetitelji će kao i svih godina do sada imati priliku za druženje sa saobraćajnim policajcima i specijalcima, ali i učiti o sigurnosti i kulturi življenja.

Pored toga, mališane očekuju druženja s omiljenim dječijim super junacima, zabavna takmičenja s nagradama, kao i kreativne radionice i druge sadržaje koje pripremaju izlagači i prijatelji sajma.

 

Kada smo već kod zabave, program festivala je zaista bogat i evo nekoliko stvari koje ne želite propustiti:

• U subotu u 15.00, lutkar Sabit Agić će nas sve razveseliti sa svojim nastupima. Tu su muzički performans „Medo i pčele,” lutkarski show „Dječija pjesmarica” i interaktivni skečevi koji će vas sigurno nasmijati.
  
   

• Nedjelja donosi još više uzbuđenja! U 11.45 svi posjetitelji će imati priliku pogledati dijelove iz mjuzikla „Ljepotica i zvijer” koje će izvesti mali talenti Basics school-a pod vodstvom producenta Đorđa Jovančića – pravo uživanje za cijelu porodicu.
• Odmah poslije, u 12.15, profesorica doktorica Lejla Šebić i njen tim će pokazati nekoliko korisnih vježbi za mame i tate pod nazivom "Zdrava leđa i lijepa postura."
  
   

Roditelji će također imati priliku učestvovati u plemenitoj akciji – darivanju krvi, koje će biti organizovano oba dana sajma u vremenu od 10 do 16 sati, u saradnji sa Zavodom za transfuziologiju FBiH. OVe godine na sajmu će biti moguće donirati novac za plemenite akcije koje provodi udruženje Pomozi.ba, ali se i upoznati s radom Fondacije Hastor.

 

Ove godine glavni sponzor sajma, Moja kravica, omogućit će djeci čokoladno druženje i priliku za upoznavanje s poznatom Selmom Krificom, priliku da se dobro zabave i osvoje lijepe poklone. Sponzori i partneri sajma Double care – Violeta, dm, Dukat, Pino Nature hotel, Baby centar i Pedia kid pripremili su bogate sajamske popuste, poklone, radionice i nezaboravnu zabavu, a više o svim sadržajima sajma pronađite na Facebook i Instagram stranici Dječijeg sajma – Kids Fair gdje su dostupne i sve informacije o zabavnim, edukativnim i sajamskim sadržajima kao i festivalski program i popis svih izlagača.

Ulaz na sajam je slobodan. Radno vrijeme je od 9.30 – 17.00 sati.

* * *
Foto: Promo

Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?

Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
 

Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
 

Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala

Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.

Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
 

„Spremno za dohranu“ ne znači isto za svaku bebu

Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.

Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?

Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane. 

Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
 

Majčino mlijeko ostaje temelj, a kašice su nova avantura

Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.

Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?

Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
 

Nedoumica broj 1.

Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?

Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.

Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.

Prva kašica: koju odabrati?

Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?

Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.

Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
 

Šta znači BIO oznaka?

Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva. 

Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
 

Kad kašice olakšaju svakodnevicu

Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…

Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?

Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
 

Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.

Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.

Kad prestanemo brojati zalogaje, počinjemo uživati    
 

Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.

Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
 

Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Podravka BiH

Bonjour.ba produkcija  
Voditeljica projekta: Semra Manjura  
Asistentica projekta: Inka Šehić  
Voditeljica: Emina Smaka  
Autorica članka: Ilda Lihić-Isović  
Foto i video: Marko Jovančić