TEKST: Marija Perić

DATUM OBJAVE: 26.10.2021.

I ove jeseni naša će poslijepodneva biti obilježena čitanjem, uz miris svijeća, dekicu i pogled na jesenske prizore kroz prozor.

No, kad smo se upitali koje knjige čitati i koji naslovi bi se trebali naći na našoj listi, Bonjour.čitatelji brzo su nam ponudili svoje odgovore i preporuke.

Kroz malenu anketu na društvenim mrežama otkrili su nam sjajne naslove domaćih i stranih pisaca među kojima ćete i vi sigurno prepoznati svoju narednu knjigu za čitanje.

Prelistajte dalje i otkrijte njihove preporuke.

Crveni adresar (Sofia Lundberj)

Ovaj roman privlači čitatelje životnom avanturom u kojoj Doris sa svojih 96 i dalje čuva svoj posebni adresar – bisernu ogrlicu sačinjenu od uspomena na ljude koje je voljela i poznavala. Nažalost, kako je zapisano u njenoj crvenoj knjižici, tih ljudi više nema, ali kako kreće zapisivati svoje uspomene, otkriva kako njena ljubavna priča možda ima svoj nastavak.

***

Ljudi bez grobova (Enes Halilović)

Ova priča govori o potjeri za mladićem koja je trajala 47 dana. Otac djevojke u koju se zaljubio dogovarao je druge prosce, a kad je to saznao, mladić je htio uzeti pravdu u svoje ruke. Kad je to napravio, morao se odmetnuti.

 ***

Gonič zmajeva (Khaled Hosseini)

Kroz ovaj roman upoznati ćete Hasana i Amira, dva najbliža prijatelja u Afganistanu koji zajednički prolaze svoje prve dječačke dane i izazove. Hasan je ostao zapamćen kao dječak koji može predosjetiti na koje će točno mjesto sletjeti papirnati zmaj. Nadalje priču priča upravo Amir, njegov prijatelj, koji nas vodi od Kabula do Pakistana pa sve do San Francisca, no kasnije će se ipak htjeti vratiti u Afganistan kojeg je razorio talibanski režim kako bi pronašao Hasanovo siroče. I tu kreće istinski zaplet.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by @valentinastoryx

 ***

Traži i bit će ti dano (Esther Hicks i Jerry Hicks)

Jedan od bestsellera autora Esther i Jerrya upravo je ova knjiga koja priča o Zakonu privlačenju i kako biti, raditi i ostvariti sve ono što nam daje zadovoljstvo.

Foto: @ana.peic.3114

 ***

Papa Jovana (Dona Vulfolk Kros)

U teškom vremenu rađa se nova junakinja koja u potrazi za svojom slobodom postaje rimski papa. U međuvremenu pokušava probuditi i svoju dugo traženu ljubavnu priču.

 ***

Djevojka, žena, drugo (Bernardine Evaristo)

Kroz priče dvanaest likova u periodu od 100 godina upoznati ćete novu Veliku Britaniju o kakvoj ranije niste čitali. Svaki od ovih likova traži nešto drugo: ljubav, dom, pripadnost, prošlost, budućnost… U preporukama se navodi da je ovo roman koji svatko treba barem jednom pročitati.

 ***

Svetlost u avgustvu (Vilijam Folkner)

Tragični lik u ovoj priči budi mržnju prema sebi radi saznanja da su možda njegovi preci bili crnci te se priča razvija i u smjeru šokantne ljubavne priče.

Foto: @books_and_lilies

***

Šapat kaldrme (Amina Isović Buković)

Ovo je knjiga u kojoj Amina priča o „autentičnom životu sarajevskih mahala.“.

***

Otok nestalih stabala (Elif Shafak)

Zabranjena ljubav u ovom romanu obilježena je stablom smokve u Konobi Sretna smokva koje je svjedočilo brojnim susretima i rastancima nesuđenog para. Ova smokva svjedočiti će i ratnim razaranjima kao i razdvajanju para, a priča će se nastaviti kada desetljećima kasnije 16-godišnja Ada želi istražiti više o zemlji iz koje dolazi njena obitelj, a počinje kod smokve koja raste u njenom dvorištu.

Foto: @knjigozeljkaa

***

Sjene vjetra (Carlos Ruiz Zafon)

Odlazak u tajnu knjižaru u Barceloni za jednog dječaka značiti će pronalazak knjige „Sjene vjetra“ koja će označiti dječakovu potragu za tajnovitim autorom knjige u građanskim ratom pogođenoj Barceloni.

Foto: @pauza_za_knjigu

***

40 pravila ljubavi (Elif Shafak)

Nadahnjujuća priča o ljubavi u ovom romanu je ispričana kroz dvije usporedne radnje. Jedna govori o američkoj kućanici Elli Rubinstein koja čita roman „Slatko bogohulje“ od čovjeka po imenu Aziz Z. Zahara, a druga govori o sufijskom pjesniku Rumiju i njegovom susretu sa Šemsom iz Tabriza i njihovom zajedničkom otkrivanju poruka ljubavi.

Foto: @pauza_za_knjigu

***

Normalni ljudi (Sally Rooney)

Knjiga po kojoj je nedavno i snimljena serija donosi priču o ljubavi dvoje mladih ljudi koja otkriva zamršenost ljudskih odnosa i izazove koje u ljubavi budi moderno doba.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Erin (@beetleandbooks)

***

Jedi, moli, voli (Elizabeth Gilbert)

Nakon rastave, Elizabeth odlazi na putovanje koje započinje u Italiji, seli se u Indiju, a zatim na Bali. Ovo putovanje pomaže joj da ponovo potraži svoj mir i sebe.

Foto: @bookmarker_rs

***

Na putu prema sebi (Katarina Marjanović)

Neke od nama svih poznatih emocija možemo osjetiti kroz istinite i često duhovite priče iz života autorice.

***

Ptice umiru pjevajući (Colleen McCullough)

Cijela priča se isprepleće između Maggie i katoličkog svećenika u nedopustivoj velikoj ljubavi koja zbog talentiranog pripovijedanja autorice čini da ovu knjigu čitatelji pročitaju u jednom dahu.

***

21 lekcija za 21. stoljeće (Yuval Harari)

Važna pitanja današnjice preispitana su u ovom trećem djelu izraelskog pisca koji oduševljava čitatelje svojim inovativnim razmišljanjima. 


Bonjour

Murali kao manifest: Pričali smo s Benjaminom i Adnom o Sarajevu u bojama

TEKST: Ada Ćeremida

Murali kao manifest: Pričali smo s Benjaminom i Adnom o Sarajevu u bojama Murali kao manifest: Pričali smo s Benjaminom i Adnom o Sarajevu u bojama

Sarajevske ulice ovih dana nisu samo prometne arterije one su platna koja pričaju priče grada. FASADA festival, koji od 2021. godine spaja umjetnost, zajednicu i ekologiju, mijenja lice Sarajeva, pretvarajući fasade u galerije pod vedrim nebom. 

Više od 3.000 m² javnih površina, 29 murala i dvije otvorene galerije ulične umjetnosti sada svjedoče transformaciji grada i zajednice, dok svaka boja i lik postaje dio trajnog dijaloga sa publikom. 

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_010

Tokom užurbanih dana FASADA festivala, razgovarali smo s Benjaminom Čengićem i Adnom Muslijom u Galeriji Manifesto, prostoru koji je odavno prerastao samo zidove i postao zajednica. 

Benjamin dijeli kako street art transformiše grad, kako umjetnici komuniciraju sa zajednicom i kako svaki mural postaje odraz duha Sarajeva, koji istovremeno diše i raste kroz boje. Adna Muslija, umjetnica, kustosica i suosnivačica Manifesto galerije, vodi nas kroz ove ulice i murale, otkrivajući male trenutke iza kulisa festivala koji rijetko ko vidi, a koji uvijek inspirišu. 

Od odabira lokacija i umjetnika do rituala koji festival svake godine čine posebnim, njen ženski pogled oblikuje energiju projekta i umjetničke scene Sarajeva.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_G

Nakon susreta, odlučili smo prošetati i pogledati radove ovogodišnjih umjetnika na sarajevskim fasadama. Posjetili smo lokacije gdje su murali nastajali i one gdje se tek crtaju, i saznajemo detalje koji rijetko izlaze izvan ateljea i galerija.

Dok prolazimo Prusačkovom ulicom, Sarajevo izgleda kao da diše kroz boje. Svaki zid, svaka linija i svaki ton pričaju priču i Benjamin i Adna nas vode kroz priču iza festivala ovog šarenog grada.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_adna_muslija_010


 Svaki festival ima svoje rituale i male tradicije.   

Adna, postoji li neki ritual, trenutak ili običaj koji se uvijek ponavlja i daje posebnu energiju FASADA festivalu?

Druženje tima i gostiju poslije napornog festivalskog dana uvijek je činilo FASADA festival posebnim, zato što na taj način kolege postaju prijatelji koji postaju šira porodica. Benjamin često o FASADA-i govori kao o “porodičnom festivalu”. Ja iskreno osjećam da je to tako. 

Umjetnici i umjetnice kao što su Endo, Zmaja, ThisOne, Nush, Tizer, Simian ili Bahek i Lina svake godine dolaze na festival, bez obzira na to da li učestvuju u nekim od aktivnosti ili ne. U okolnostima kada su i vrijeme i novac za takve “izlete” veliki luksuz, njihov dolazak ukazuje na vrijednost povezanosti koja se uspostavila.


bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_06
 

Još jedan ritual, a koji prati takva druženja, jeste hrana! Svake godine barem jednu večer uživamo u kulinarskoj umjetnosti našeg druga Nede u restoranu Grappa. 

Drugi neizostavni kulinarski ritual je večera na vikendici naših prijatelja, a koju “kulinarski kurira” i priprema naš drug, profesionalni kuhar s iskustvom u Michelinovim restoranima, Amor. Znate kako kažu, ljubav ide kroz stomak.


bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_adna_muslija_04


Benjamine, kako bi opisao energiju FASADA festivala jednom emocijom koju bi svako prolaznik mogao osjetiti?  

Zadovoljstvo je zasigurno emocija koja koja preovladava ovogodišnjim festivalom. Umjetnici su zadovoljni, komšije su zadovoljne, prolaznici su zadovoljni, publika također. Tim je zadovoljan, a zasad sam, za promjenu, i ja zadovoljan.


 bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_011

Postavljanje izložbi nije uvijek savršeno.   

Koji ti je bio najneobičniji ili najizazovniji zahtjev umjetnika tokom postavki izložbi?

Adna: Kvalitetna savremena umjetnost ne suzdržava se od formalnih i tehničkih izazova. To znači da i ono što će se naći na spisku produkcijskih potreba varira u spektru “od igle do lokomotive”. 

Za potrebe izložbi u Galeriji Manifesto nabavljali smo i vreće pijeska i medicinske zavoje i dim mašine i zaleđene teleće mozgove. 

Imali smo čak i tu čast da produciramo rad Kemila Bektešija, a koji je podrazumijevao stomatološke zahvate i ugradnju zlatnog zuba. 

Srećom, uvijek postoje osobe poput dr. stomatologije Azre Pirović i ordinacije Pirović koje prihvate izazov sa istim uzbuđenjem kao i mi. 

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_adna_muslija_09

Ipak, moram naglasiti da mnoge izazove prihvatam zato što znam koliko i šta sve može izvesti Manifesto tim, ali i moj suprug i naš drug Erol, koji nerijetko nastave tamo gdje smo mi zapeli. 

Puno je drugarica i drugova, članova naših porodica koji nam pomažu i čiji je rad u Manifestu publici nevidljiv.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_017

Da li postoji trenutak kada si shvatio da Manifesto galerija znači više od prostora za umjetnost, da je postala zajednica?   

Benjamin: Nikad nisam smatrao Manifesto samo prostorom. Manifesto je stvorila zajednica i bez nje on nikad nije postojao.

Energija, svjetlo i pokret pretvaraju ulice u galeriju kada padne mrak. 


bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_adna_muslija_012

Dok šetamo Prusačkovom, lako je zaboraviti da su ovi murali nekada bili obični zidovi.  

Benjamine, šta je kod ovogodišnje lokacije učinilo da osjetiš da je savršeno mjesto za FASADA festival?  

Originalna lokacija FASADA festivala za ovu godinu bila je ulica Tina Ujevića zbog neposredne blizine Velikog parka. Upravo zbog toga sam mislio da je idealna za ovo izdanje Festivala, koje se bavi ugroženim životinjskim i biljnim vrstama. 

 bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_G_1

Prušćakova ulica je alternativa kojoj smo se okrenuli uslijed nemogućnosti dobijanja dozvola za četiri murala. Iskreno, mislim da je savršena ulica jer je i ona u blizini Parka, a i sama ima dosta zelenila.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_020

Svaka galerija, svaki mural nosi neispričane priče.   

Kada gledaš kroz prozor galerije Manifesto ili šetaš gradom, koji trenutak ti najviše snagu ulične umjetnosti i njen uticaj na Sarajevo?

Adna: Nekada je izuzetno teško, gotovo nemoguće vidjeti, osjetiti, ili spoznati stvarni uticaj onoga što radite. Mislim da svi vrlo često, a pogotovo radnice i radnici u kulturi, pokazatelje uticaja tražimo na pogrešnim mjestima. 

Sarajevo svaki godine postaje “šarenije” – iako se inače ježim od takve patronizacije ulične umjetnosti, ali smatram da se stvarni uticaj umjetnosti u javnom prostoru ne ogleda u vizuri grada, već u ljudima koji u tom gradu žive. 

Zbog toga sam mišljenja da naš uticaj na Sarajevo nije vidljiv koliko se on da osjetiti, te da je upravo u tom osjećaju snaga umjetnosti.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_04

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_09

Gledajući FASADU kroz prethodne četiri godine, koje promjene u urbanom kulturološkom pejzažu Sarajeva ti se najviše ističu?  

Benjamin: Ne mogu baš odgovoriti na to pitanje onako kako mislim da biste voljeli. Najviše mi se ističu promjene na Višnjiku i Mejtašu i smatram da je odluka da svake godine oslikavamo murale u novom naselju bila ispravna i sjajna. 

Promjena koju stvaramo tim pristupom i uticaj koji ona ima na lokalno stanovništvo, te lakoća kojom posjetioci Sarajeva mogu da istražuju manje popularne dijelove grada je baš ono što je trebalo našem gradu.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_013

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_012

U timovima gdje žene oblikuju kreativni proces, često se rađaju posebni trenuci, a murali mogu nositi snažne poruke.   

Koji trenutak ili mural ti je pokazao koliko je važno da ženski pogled bude prisutan i prepoznatljiv u kolektivu?

Adna: FASADA festival uvijek je nastojao da u selekciji insistira na rodnoj ravnopravnosti. Bez obzira na uvjete grantovskih shema, a nekada i unatoč njima, uspijevali smo da osiguramo prostor za umjetnice. 

Njihovi pogledi i glasovi uvijek su nam bili važni. U kvalitet i relevantnost ženskih praksi ulične umjetnosti se uvjerimo svake godine.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_07
 

Mlade umjetnice stalno traže svoj glas i prostor za izražavanje, a festival FASADA ove godine u Manifesto galeriji prikazuje i film Girl Power, koji prati žene u uličnoj umjetnosti.   

Koju poruku bi poslala mladim ženama koje žele ući u kreativnu industriju i izražavati svoj pogled?

Adna: Da nauče odmarati. Borba s mizoginim okruženjem je neminovna, bez obzira na polje djelovanja. Nema uspješne borbe bez odmora. Ovo govorim i kao poruku samoj sebi, jer ja uporno padam na istom ispitu.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_026

Ulična umjetnost postoji na raskrsnici ličnog izraza i javnog dijaloga. Zašto smatraš da je street art danas važan za kulturni pejzaž Sarajeva?   

 Benjamin: Osim što bukvalno mijenja pejzaž, street art je vrsta umjetnosti koja ne bira publiku i koju publika ne bira. Samim tim stvara novu dimenziju u kulturnom pejzažu. 

Ljudi koji ne posjećuju galerije, imaju priliku da iskuse umjetnička djela u svakodnevnom životu i to besplatno. 

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_014

Ta promjena dešava se godinama. Ipak, postoji promjena koja puno brže dolazi. Sve više turista putuje kako bi vidjelo uličnu umjetnost u razlicitim gradovima, a oni su ti posjećuju i druge muzeje, galerije i kulturne sadržaje. 

Na taj način, stimuliše i rad državnih institucija kulture. Naravno, ljudi će jesti i lokalni hranu, piti lokalna pića, kupovati lokalne suvenire i proizvode malih biznisa i na taj način se dalje upoznavati s našom kulturom. 

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_016

Svake godine nam se javi otprilike pedesetak umjetnika/ca iz svih dijelova svijeta. Većina njih su zapravo jako dobri umjetnici/ce koji su od svojih kolega koje su učestvovale u FASADA Festivalu čuli da radimo jedan od najboljih festivala na svijetu i žele da dođu i stvaraju ovdje. 

Kad bismo imali više sredstava, ugošćavali bi više umjetnika/ca, onda bi street art u našem gradu još više mijenjao kulturni pejzaž raznovrsnošću kultura i stilova koje oni donose.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_015

Sarajevo je bogato umjetničkom scenom koja traži više vidljivosti.   

Kako vidiš trenutno stanje savremene umjetnosti u gradu, i na koji način FASADA doprinosi njenom rastu i prepoznatljivosti?

Adna: Mislim da FASADA Festival pruža divnu priliku da se prevaziđe izvjesna distanca između savremene i ulične umjetnosti. 

Kako ulična umjetnosti nikada nije u potpunosti institucionalizirana, te zahvaljujući svojoj prirodi, vrlo vjerovatno nikada i neće biti, mislim da ono što radimo kroz uspostavljanje veze između Festivala i Galerije Manifesto jeste omogućavanje prostora za rekontekstualizaciju kojom se pak mnoge zanemarene vrijednosti i jednoga i drugoga čine vidljivijima. 


bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_adna_muslija_017

Volim da vjerujem da je FASADA uticala na to da se u našem društvu i na našoj sceni ulična umjetnost prihvati kao legitiman domen savremene kulture, te da je Manifesto zajedno s njom učinio savremenu umjetničku scenu potentnijom i produktivnijom.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_adna_muslija_01


 
Festivali imaju svoje nevidljive trenutke, haos iza smirenosti. Možeš li podijeliti trenutak iz organizacije FASADA festivala kada si pomislio „ovo je nemoguće“ i kako si to prevazišao?  

Benjamin: Ja vrlo često govorim da živimo u državi u kojoj logika nema smisla.

Na dnevnoj bazi nam se dogodi bar pet takvih situacija a prevaziđem ih razmišljanjem, konsultacijama s timom i saradnicima i mojom super moći prevazilaženja.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_016

Publika može potpuno promijeniti energiju murala kroz svoj doživljaj.   

Kako doživljavaš ulogu publike u festivalu i šta ti najviše znači u interakciji s prolaznicima i posjetiocima?

Adna: Festival nastaje zbog naše publike. Ako ih niko ne vidi i ne doživljava, murali kao i da ne postoje. Murali nastaju kroz inkluziju zajednice u proces umjetničkog oblikovanja. 

Za svaku dozvolu za oslikavanje potrebna je saglasnost stanara, ne samo za oslikavanje, već i za skicu samog murala. 

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_adna_muslija_05


Interakcija sa sugrađanima koji žive na lokacijama oslikvanja ima izuzetnu vrijednost, jer nam daje uvid u kulturne potrebe naše zajednice, ali i njeno razumijevanje i doživljaj umjetnosti. 

Komunikacija sa publikom koja posjećuje festivalske događaje otkriva prava mjerila našeg uspjeha ili neuspjeha. Zadovoljstvo publike ključna je validacija našeg rada.


bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_012


Ako bi mogao prenijeti jednu energiju ili ritual iz Medellína u Sarajevo, šta bi to bilo i zašto?  

Benjamin: Lakoća stvaranja i javnom prostoru. Ljudi nose merdevine pod rukom i crtaju grafite na sprat. Imao sam osjećaj kao da je u cijelom gradu ne samo dozvoljeno, već i poželjno crtati.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_023

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_025

FASADA je projekat koji spaja urbanu scenu, galeriju i mlade umjetnike.   

Kako vidiš njegov uticaj na Sarajevo i njegovu sposobnost da poveže različite dijelove kreativne zajednice?

Adna: Jedan segment mota Festivala kaže “we collaborate”. Suradnja sa organizacijama koje djeluju na polju savremene, ulične ili bilo koje druge umjetnosti uvijek je bila dio naše strategije rasta. 

Mi nastojimo povezati ne samo različite dijelove kreativne zajednice, već i lokalnu zajednicu u kojoj radimo. Niko nije naučio hodati sam. Nijedna velika priča nema samo jednog lika.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_03


Javni zidovi pričaju priče koje privatne galerije ne mogu. Ako bi mogao stvoriti jedan mural koji govori o budućnosti Sarajeva, koju bi priču ispričao?   
Benjamin: Mit o Sizifu. Šalim se, naravno. Moj pristup muralima nije pričanje priče, već motivisanje publike na razmišljanje, ali bih vjerovatno pokušao nagovoriti ljude da se zapitaju “Šta mogu uraditi da doprinesem ovom društvu i na neki način ga popravim?”

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_023
 
Festivali ostavljaju tragove na grad i umjetnike koji ih stvaraju. Možeš li se sjetiti trenutka kada je neki mural ili projekat promijenio način na koji gledaš vlastiti rad?  

Pokušao sam, ali u glavi mi je hiljadu takvih trenutaka i mislim da je svaki od njih jednako bitan. Nažalost, nemam baš često mogućnost da stvaram u posljednje vrijeme, pa vlastiti rad rijetko gledam.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_020

Svaki grad ima svoj ritam, a umjetnici su njegovi tumači. Kako osjećaš da ulice Sarajeva komuniciraju drugačije nego u drugim gradovima u kojima si radio?  

Benjamin: Sarajevo je poseban grad. Za mene je to najljepši grad na svijetu, ali još uvijek se u njemu osjeti bol, patnja i tegoba.
 

 

Produkcija: Bonjour.ba

Lokacija: Galerija Manifesto


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!