TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 26.10.2021.
I ove jeseni naša će poslijepodneva biti obilježena čitanjem, uz miris svijeća, dekicu i pogled na jesenske prizore kroz prozor.
No, kad smo se upitali koje knjige čitati i koji naslovi bi se trebali naći na našoj listi, Bonjour.čitatelji brzo su nam ponudili svoje odgovore i preporuke.
Kroz malenu anketu na društvenim mrežama otkrili su nam sjajne naslove domaćih i stranih pisaca među kojima ćete i vi sigurno prepoznati svoju narednu knjigu za čitanje.
Prelistajte dalje i otkrijte njihove preporuke.
Crveni adresar (Sofia Lundberj)
Ovaj roman privlači čitatelje životnom avanturom u kojoj Doris sa svojih 96 i dalje čuva svoj posebni adresar – bisernu ogrlicu sačinjenu od uspomena na ljude koje je voljela i poznavala. Nažalost, kako je zapisano u njenoj crvenoj knjižici, tih ljudi više nema, ali kako kreće zapisivati svoje uspomene, otkriva kako njena ljubavna priča možda ima svoj nastavak.
***
Ljudi bez grobova (Enes Halilović)
Ova priča govori o potjeri za mladićem koja je trajala 47 dana. Otac djevojke u koju se zaljubio dogovarao je druge prosce, a kad je to saznao, mladić je htio uzeti pravdu u svoje ruke. Kad je to napravio, morao se odmetnuti.
***
Gonič zmajeva (Khaled Hosseini)
Kroz ovaj roman upoznati ćete Hasana i Amira, dva najbliža prijatelja u Afganistanu koji zajednički prolaze svoje prve dječačke dane i izazove. Hasan je ostao zapamćen kao dječak koji može predosjetiti na koje će točno mjesto sletjeti papirnati zmaj. Nadalje priču priča upravo Amir, njegov prijatelj, koji nas vodi od Kabula do Pakistana pa sve do San Francisca, no kasnije će se ipak htjeti vratiti u Afganistan kojeg je razorio talibanski režim kako bi pronašao Hasanovo siroče. I tu kreće istinski zaplet.
***
Traži i bit će ti dano (Esther Hicks i Jerry Hicks)
Jedan od bestsellera autora Esther i Jerrya upravo je ova knjiga koja priča o Zakonu privlačenju i kako biti, raditi i ostvariti sve ono što nam daje zadovoljstvo.

Foto: @ana.peic.3114
***
Papa Jovana (Dona Vulfolk Kros)
U teškom vremenu rađa se nova junakinja koja u potrazi za svojom slobodom postaje rimski papa. U međuvremenu pokušava probuditi i svoju dugo traženu ljubavnu priču.
***
Djevojka, žena, drugo (Bernardine Evaristo)
Kroz priče dvanaest likova u periodu od 100 godina upoznati ćete novu Veliku Britaniju o kakvoj ranije niste čitali. Svaki od ovih likova traži nešto drugo: ljubav, dom, pripadnost, prošlost, budućnost… U preporukama se navodi da je ovo roman koji svatko treba barem jednom pročitati.
***
Svetlost u avgustvu (Vilijam Folkner)
Tragični lik u ovoj priči budi mržnju prema sebi radi saznanja da su možda njegovi preci bili crnci te se priča razvija i u smjeru šokantne ljubavne priče.

Foto: @books_and_lilies
***
Šapat kaldrme (Amina Isović Buković)
Ovo je knjiga u kojoj Amina priča o „autentičnom životu sarajevskih mahala.“.
***
Otok nestalih stabala (Elif Shafak)
Zabranjena ljubav u ovom romanu obilježena je stablom smokve u Konobi Sretna smokva koje je svjedočilo brojnim susretima i rastancima nesuđenog para. Ova smokva svjedočiti će i ratnim razaranjima kao i razdvajanju para, a priča će se nastaviti kada desetljećima kasnije 16-godišnja Ada želi istražiti više o zemlji iz koje dolazi njena obitelj, a počinje kod smokve koja raste u njenom dvorištu.

Foto: @knjigozeljkaa
***
Sjene vjetra (Carlos Ruiz Zafon)
Odlazak u tajnu knjižaru u Barceloni za jednog dječaka značiti će pronalazak knjige „Sjene vjetra“ koja će označiti dječakovu potragu za tajnovitim autorom knjige u građanskim ratom pogođenoj Barceloni.

Foto: @pauza_za_knjigu
***
40 pravila ljubavi (Elif Shafak)
Nadahnjujuća priča o ljubavi u ovom romanu je ispričana kroz dvije usporedne radnje. Jedna govori o američkoj kućanici Elli Rubinstein koja čita roman „Slatko bogohulje“ od čovjeka po imenu Aziz Z. Zahara, a druga govori o sufijskom pjesniku Rumiju i njegovom susretu sa Šemsom iz Tabriza i njihovom zajedničkom otkrivanju poruka ljubavi.

Foto: @pauza_za_knjigu
***
Normalni ljudi (Sally Rooney)
Knjiga po kojoj je nedavno i snimljena serija donosi priču o ljubavi dvoje mladih ljudi koja otkriva zamršenost ljudskih odnosa i izazove koje u ljubavi budi moderno doba.
***
Jedi, moli, voli (Elizabeth Gilbert)
Nakon rastave, Elizabeth odlazi na putovanje koje započinje u Italiji, seli se u Indiju, a zatim na Bali. Ovo putovanje pomaže joj da ponovo potraži svoj mir i sebe.

Foto: @bookmarker_rs
***
Na putu prema sebi (Katarina Marjanović)
Neke od nama svih poznatih emocija možemo osjetiti kroz istinite i često duhovite priče iz života autorice.
***
Ptice umiru pjevajući (Colleen McCullough)
Cijela priča se isprepleće između Maggie i katoličkog svećenika u nedopustivoj velikoj ljubavi koja zbog talentiranog pripovijedanja autorice čini da ovu knjigu čitatelji pročitaju u jednom dahu.
***
21 lekcija za 21. stoljeće (Yuval Harari)
Važna pitanja današnjice preispitana su u ovom trećem djelu izraelskog pisca koji oduševljava čitatelje svojim inovativnim razmišljanjima.
TEKST: Ada Ćeremida
Najbolji način da upoznate festival nije kroz program, nego kroz jedan dobro isplaniran dan.
Zato smo odlučili uraditi upravo to. Tokom proteklih dana Sarajevo Photography Festival pretvorio je različite dijelove grada u mjesta susreta fotografije, razgovora i novih perspektiva.
Od izložbi koje vas zadrže mnogo duže nego što ste planirali, preko arhivskih fotografija koje vraćaju kolektivna sjećanja, pa sve do razgovora o kreativnosti i radionica koje otkrivaju procese iza fotografije, SPF se ove godine najbolje doživljava hodajući od jedne lokacije do druge. 


Tema ovogodišnjeg izdanja, „Under Pressure“, istražuje različite oblike pritiska koji oblikuju savremeni život, od ličnih i emocionalnih do društvenih i političkih. Upravo zbog toga mnoge izložbe ne traže samo da ih pogledate, nego i da zastanete, promislite i vratite im se još jednom.
Ako se pitate kako izgleda jedan dan na festivalu, vodimo vas kroz naš. 
Nekoliko koraka dalje čeka potpuno drugačija vrsta iskustva. Izložba „25 Years of No Man's Land“ Danisa Tanovića vraća publiku iza kulisa filma koji je obilježio jednu generaciju.
Neviđene fotografije sa snimanja ne funkcioniraju samo kao arhivski materijal. One otvaraju prostor za nova čitanja filma, vremena u kojem je nastao i načina na koji danas pamtimo rat, humor i apsurd koji je Tanovićev film tako precizno prikazao.
Za posjetioce koji su odrasli uz „No Man's Land“, ova postavka nosi dodatnu emocionalnu težinu. Za mlađe generacije ona je zanimljiv ulazak u proces nastanka jednog od najvažnijih filmova regionalne kinematografije.


Jedna od izložbi kojoj smo se najduže zadržali bila je „Carmina, Carlota: Retail Ritual“ španske umjetnice Carlote Guerrero. Kroz seriju fotografija nastalih nakon iskustva majčinstva, Carlota koristi luksuzne prodajne prostore i kabine za presvlačenje kao pozornicu za promišljanje identiteta, ženskog tijela i očekivanja koja društvo postavlja pred žene.

Fotografije djeluju gotovo filmski. Na prvi pogled su suzdržane i tihe, ali što ih duže posmatrate, više primjećujete slojeve značenja. Upravo zato ova izložba savršeno odgovara festivalskoj temi, jer govori o pritiscima koji nisu uvijek vidljivi, ali su stalno prisutni. Izložba se posebno izdvaja načinom na koji koristi prostor galerije i ostavlja dovoljno mjesta za vlastitu interpretaciju.

Dok velike izložbe privlače najviše pažnje, radionice su vjerovatno mjesto gdje se najbolje osjeti festivalska zajednica.

U prostoru Kawe svratili smo na dio programa posvećen analognom procesu fotografije koji je vodio Adil Sokolović tokom protehlih dana festivala.
Zidovi prekriveni probnim printovima, fotografijama u nastajanju, bilješkama i razgovorima među učesnicima djelovali su kao podsjetnik da fotografija nije samo gotova slika na zidu. Ona je proces, eksperiment i često niz pokušaja prije konačnog rezultata.
Zbog toga radionice djeluju kao svojevrsna festivalska pozadina koju publika ne vidi uvijek, a koja zapravo pokreće veliki dio programa.


Dan smo nastavili na artist talku Mislava Mironovića, autora kojeg smo nedavno ugostili i na Bonjour.ba. Njegovo predavanje „POV“ nije bilo klasično kreativno predavanje, nego priča o tome kako neočekivani putevi često vode do najzanimljivijih karijera.

Od profesionalnog MTB freeride sportiste do kreativnog direktora i osnivača studija, Mironović je kroz lična iskustva govorio o riziku, promjeni perspektive i važnosti vlastitog pogleda na svijet. 

Publika je ostala dugo nakon završetka predavanja, što je možda najbolji pokazatelj koliko su ovakvi razgovori važan dio festivalskog programa. A ako želite saznati više o njegovom putu, intervju s Mislavom već vas čeka na Bonjour.ba.

Prvu stanicu napravili smo u Umjetničkoj galeriji BiH, gdje je otvorena izložba finalista i pobjednika ovogodišnjeg festivala. Radovi pristigli iz više od 70 zemalja svijeta okupljeni su oko teme „Under Pressure“, ali svaki joj pristupa iz potpuno drugačije perspektive.


Dok prolazite kroz galerijske sale, smjenjuju se intimni portreti, dokumentarne priče, konceptualni eksperimenti i prizori koji vas tjeraju da zastanete nekoliko koraka unazad kako biste ih sagledali u cijelosti. Upravo ta raznolikost jedna je od najvećih vrijednosti ovogodišnje postavke. Nije riječ o jednoj temi, nego o desetinama različitih odgovora na isto pitanje.

Posebnu pažnju privukli su radovi ovogodišnjih pobjednika koje smo nekoliko dana ranije imali priliku upoznati i na ceremoniji dodjele nagrada u Narodnom pozorištu. Grand Prix osvojila je ukrajinska fotografkinja Anya Tsaruk, koja je ujedno odnijela pobjedu i u kategoriji dokumentarne fotografije, postavši prva žena koja je u pet godina festivala osvojila ovu titulu.


Na toj večeri i Bonjour je imao posebnu ulogu. Naša glavna urednica Emina Smaka uručila je nagradu u kategoriji modne fotografije, čiji je laureat bila Solène Richard iz Francuske. 

Ono što nam je ostalo nakon cijelog dana nije samo lista izložbi koje smo pogledali. Ostao je osjećaj da je festival ove godine uspješno povezao različite dijelove grada, različite generacije autora i potpuno različite fotografske pristupe.
Između Umjetničke galerije, artist talkova, radionica i susreta s autorima, SPF se pokazao kao mnogo više od mjesta na kojem gledate fotografije.
To je prostor u kojem se fotografija koristi kao početak razgovora. A upravo takvi razgovori najčešće ostanu s vama i nakon što napustite galeriju.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!