TEKST: Marija Perić

DATUM OBJAVE: 26.10.2021.

I ove jeseni naša će poslijepodneva biti obilježena čitanjem, uz miris svijeća, dekicu i pogled na jesenske prizore kroz prozor.

No, kad smo se upitali koje knjige čitati i koji naslovi bi se trebali naći na našoj listi, Bonjour.čitatelji brzo su nam ponudili svoje odgovore i preporuke.

Kroz malenu anketu na društvenim mrežama otkrili su nam sjajne naslove domaćih i stranih pisaca među kojima ćete i vi sigurno prepoznati svoju narednu knjigu za čitanje.

Prelistajte dalje i otkrijte njihove preporuke.

Crveni adresar (Sofia Lundberj)

Ovaj roman privlači čitatelje životnom avanturom u kojoj Doris sa svojih 96 i dalje čuva svoj posebni adresar – bisernu ogrlicu sačinjenu od uspomena na ljude koje je voljela i poznavala. Nažalost, kako je zapisano u njenoj crvenoj knjižici, tih ljudi više nema, ali kako kreće zapisivati svoje uspomene, otkriva kako njena ljubavna priča možda ima svoj nastavak.

***

Ljudi bez grobova (Enes Halilović)

Ova priča govori o potjeri za mladićem koja je trajala 47 dana. Otac djevojke u koju se zaljubio dogovarao je druge prosce, a kad je to saznao, mladić je htio uzeti pravdu u svoje ruke. Kad je to napravio, morao se odmetnuti.

 ***

Gonič zmajeva (Khaled Hosseini)

Kroz ovaj roman upoznati ćete Hasana i Amira, dva najbliža prijatelja u Afganistanu koji zajednički prolaze svoje prve dječačke dane i izazove. Hasan je ostao zapamćen kao dječak koji može predosjetiti na koje će točno mjesto sletjeti papirnati zmaj. Nadalje priču priča upravo Amir, njegov prijatelj, koji nas vodi od Kabula do Pakistana pa sve do San Francisca, no kasnije će se ipak htjeti vratiti u Afganistan kojeg je razorio talibanski režim kako bi pronašao Hasanovo siroče. I tu kreće istinski zaplet.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by @valentinastoryx

 ***

Traži i bit će ti dano (Esther Hicks i Jerry Hicks)

Jedan od bestsellera autora Esther i Jerrya upravo je ova knjiga koja priča o Zakonu privlačenju i kako biti, raditi i ostvariti sve ono što nam daje zadovoljstvo.

Foto: @ana.peic.3114

 ***

Papa Jovana (Dona Vulfolk Kros)

U teškom vremenu rađa se nova junakinja koja u potrazi za svojom slobodom postaje rimski papa. U međuvremenu pokušava probuditi i svoju dugo traženu ljubavnu priču.

 ***

Djevojka, žena, drugo (Bernardine Evaristo)

Kroz priče dvanaest likova u periodu od 100 godina upoznati ćete novu Veliku Britaniju o kakvoj ranije niste čitali. Svaki od ovih likova traži nešto drugo: ljubav, dom, pripadnost, prošlost, budućnost… U preporukama se navodi da je ovo roman koji svatko treba barem jednom pročitati.

 ***

Svetlost u avgustvu (Vilijam Folkner)

Tragični lik u ovoj priči budi mržnju prema sebi radi saznanja da su možda njegovi preci bili crnci te se priča razvija i u smjeru šokantne ljubavne priče.

Foto: @books_and_lilies

***

Šapat kaldrme (Amina Isović Buković)

Ovo je knjiga u kojoj Amina priča o „autentičnom životu sarajevskih mahala.“.

***

Otok nestalih stabala (Elif Shafak)

Zabranjena ljubav u ovom romanu obilježena je stablom smokve u Konobi Sretna smokva koje je svjedočilo brojnim susretima i rastancima nesuđenog para. Ova smokva svjedočiti će i ratnim razaranjima kao i razdvajanju para, a priča će se nastaviti kada desetljećima kasnije 16-godišnja Ada želi istražiti više o zemlji iz koje dolazi njena obitelj, a počinje kod smokve koja raste u njenom dvorištu.

Foto: @knjigozeljkaa

***

Sjene vjetra (Carlos Ruiz Zafon)

Odlazak u tajnu knjižaru u Barceloni za jednog dječaka značiti će pronalazak knjige „Sjene vjetra“ koja će označiti dječakovu potragu za tajnovitim autorom knjige u građanskim ratom pogođenoj Barceloni.

Foto: @pauza_za_knjigu

***

40 pravila ljubavi (Elif Shafak)

Nadahnjujuća priča o ljubavi u ovom romanu je ispričana kroz dvije usporedne radnje. Jedna govori o američkoj kućanici Elli Rubinstein koja čita roman „Slatko bogohulje“ od čovjeka po imenu Aziz Z. Zahara, a druga govori o sufijskom pjesniku Rumiju i njegovom susretu sa Šemsom iz Tabriza i njihovom zajedničkom otkrivanju poruka ljubavi.

Foto: @pauza_za_knjigu

***

Normalni ljudi (Sally Rooney)

Knjiga po kojoj je nedavno i snimljena serija donosi priču o ljubavi dvoje mladih ljudi koja otkriva zamršenost ljudskih odnosa i izazove koje u ljubavi budi moderno doba.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Erin (@beetleandbooks)

***

Jedi, moli, voli (Elizabeth Gilbert)

Nakon rastave, Elizabeth odlazi na putovanje koje započinje u Italiji, seli se u Indiju, a zatim na Bali. Ovo putovanje pomaže joj da ponovo potraži svoj mir i sebe.

Foto: @bookmarker_rs

***

Na putu prema sebi (Katarina Marjanović)

Neke od nama svih poznatih emocija možemo osjetiti kroz istinite i često duhovite priče iz života autorice.

***

Ptice umiru pjevajući (Colleen McCullough)

Cijela priča se isprepleće između Maggie i katoličkog svećenika u nedopustivoj velikoj ljubavi koja zbog talentiranog pripovijedanja autorice čini da ovu knjigu čitatelji pročitaju u jednom dahu.

***

21 lekcija za 21. stoljeće (Yuval Harari)

Važna pitanja današnjice preispitana su u ovom trećem djelu izraelskog pisca koji oduševljava čitatelje svojim inovativnim razmišljanjima. 


Bonjour

Nostalgija djetinstva: Kako nas je Hanna Dujmović vratila u sobe u kojima smo prvi put maštali

TEKST: Ada Ćeremida

Nostalgija djetinstva: Kako nas je Hanna Dujmović vratila u sobe u kojima smo prvi put maštali Nostalgija djetinstva: Kako nas je Hanna Dujmović vratila u sobe u kojima smo prvi put maštali

U Historijskom muzeju, umjetnost je na trenutak vratila mirise i boje koje smo mislili da smo prerasli.

U večeri prvog sarajevskog snijega onog tihog, usporenog, što grad na tren pretvori u vlastitu nostalgiju zakoračili smo u Crnu sobu i ušli u svijet Hanne Dujmović. Sve je djelovalo poznato, ali drugačije kao da su uspomene samo čekale da ih neko pozove nazad.

U galeriji ispunjenom ljudima, bojama i tihim uzdasima prepoznavanja, Hanna Dujmović je otvorila  svoju novu izložbu „Nostalgija djetinjstva“, a za sve koji nisu stigli na otvaranje, postavka ostaje otvorena do 29. novembra.

Umjesto klasičnog otvaranja, publika je dobila scensku večer: figure iz Hanninog imaginarnog svijeta kretale su se kroz prostor, VR projekcije otvarale skrivene slojeve slika, a fasada muzeja postala svjetlosna pozornica. Sve je djelovalo kao da je neko na trenutak spojio umjetnost, performans i animaciju u jedan polifoni doživljaj.

hanna_dujmovic_nostalgija_djetinstva_izlozba_sarajevo_bonjour_ba_2
hanna_dujmovic_nostalgija_djetinstva_izlozba_sarajevo_bonjour_ba_14

I baš tu, u toj pažljivo režiranoj mješavini umjetnosti i intime, počinje priča o ciklusu koji ne prikazuje samo djetinjstvo nego osjećaj povratka sebi.

Prije nego što se prepustimo bojama, simbolima i malim ritualima koji čine ovaj ciklus, razgovarali smo s Hannom o tome šta je „Nostalgija djetinjstva“ zaista otključala u njoj i zašto se činilo da je sinoć cijela galerija disala tim istim osjećajem.

hanna_dujmovic_nostalgija_djetinstva_izlozba_sarajevo_bonjour_ba_11

Nostalgija djetinjstva“ je naziv koji odmah otvara vrata u vrlo intiman, gotovo scenski prostor.   

Šta taj pojam znači za vas i kakvu ste ideju željeli da publika ponese iz ovog ciklusa?  

Naziv “Nostalgija djetinjstva” došao je vrlo prirodno, gotovo spontano, dok sam radila na ovim formatima i vraćala se prizorima koji su godinama bili potisnuti negdje u tišini mog sjećanja. 

Djetinjstvo je za mene bilo razigrano, puno topline, bezbrižnosti i maštovitih svjetova koje sam tada smatrala stvarnim. Ovaj ciklus je zapravo moj pokušaj da ponovo dotaknem te fragmente, da ih izvučem na svjetlo i dam im novu formu.

hanna_dujmovic_nostalgija_djetinstva_izlozba_sarajevo_bonjour_ba_9
hanna_dujmovic_nostalgija_djetinstva_izlozba_sarajevo_bonjour_ba_13
 

Naziv nosi sa sobom i određenu nježnost, ali i blagu tugu, tugu za vremenom koje ne možemo vratiti, ali koje i dalje živi u nama kroz mirise, predmete i osjećaje koji se iznenada jave. 

Željela bih da publika, bez obzira na to odakle dolazi, kroz ove slike pronađe svoje uspomene: kroz neki predmet iz kuće svojih roditelja, zvuk iz ulice, igru koju su davno zaboravili.

Ako publika izađe iz prostora izložbe s toplinom u grudima, s osmijehom i možda nekom malom uspomenom koja im se iznenada vratila onda je ciklus ispunio svoj zadatak.

hanna_dujmovic_nostalgija_djetinstva_izlozba_sarajevo_bonjour_ba_12

Svaka izložba ima onaj jedan trenutak koji vas “zaključa” u temu, kada sve što je do tada bilo rasuto odjednom dobije jasnu putanju.

Sjećate li se šta je kod ove postavke bila ta iskra onaj emocionalni impuls od kojeg je sve krenulo?    

Rekla bih da oduvijek u sebi nosim određenu dozu čežnje za nekim prošlim vremenima kao stara duša koja putuje modernim svijetom koji se ubrzano razvija. 

U ovom ciklusu sam misli i emocije spojila u jedan impuls koji je doveo do realizacije na platnima. Vjerujem da ću ovaj ciklus kroz vrijeme nastaviti razvijati, jer smatram da ima perspektivu da potakne kolektivnu emociju i da održi vizuelni, fizički prikaz fragmenata koje polako zaboravljamo.

hanna_dujmovic_nostalgija_djetinstva_izlozba_sarajevo_bonjour_ba_7
hanna_dujmovic_nostalgija_djetinstva_izlozba_sarajevo_bonjour_ba_8

Vaše slike već godinama vode dijalog sa snovima, mitovima, sjećanjima kao da se više glasova prepliće u jednom kadru.

Koje ste nove glasove pozvali u ovaj ciklus i zašto mislite da su se pojavili baš sada?  

Tako je. Pored simbolike, tema mojih slika navodi me da se mnogo bavim introspekcijom, a tako dolazim do novih odaja unutar svog bića i preplićem ih s onim što stvaram. 

Kao što sam rekla ranije ubrzano i površno doba u kojem živimo potiče me da se vraćam starim vrijednostima, koje kroz ovaj ciklus želim sačuvati i veličati.

hanna_dujmovic_nostalgija_djetinstva_izlozba_sarajevo_bonjour_ba_4

Ženska figura je u vašem radu dugo bila nositeljica energije, simbolike i unutrašnje dinamike.  

Kako se ženska figura pojavljuje u ovoj postavci kao lik, kao energija, kao arhetip ili nešto treće?  

Ženska figura je u većini mojih slika nositeljica kompozicije. Na taj način odajem poštovanje ženama, koje su mnogo više od fizičke pojave što vrlo često zaboravljamo.

U ovom ciklusu fokus na žensku figuru je nešto manji, više odlazim u intimu prostora i razradu dječjih figura, obzirom da je koncept ciklusa to zahtijevao.

hanna_dujmovic_nostalgija_djetinstva_izlozba_sarajevo_bonjour_ba_3

Kada se približimo vašim platnima, uvijek postoji jedan detalj koji nas emocionalno uhvati.

Ako biste morali izdvojiti jedan kadar iz nove postavke koji najtačnije govori o vašem trenutnom unutarnjem pejzažu, šta bi to bilo?  

Svaka od slika nosi mnoštvo simbolike, a kako smo svi individue za sebe, tako i isti motivi bude različite emocije kod različitih ljudi.
Konkretno iz ovog ciklusa, za mene posebnu emotivnu težinu nosi simbol Kinderlada zdjelice, posude iz koje sam tokom djetinjstva jela Čokolino i gledala crtane filmove. 

Danas se tom ritualu vraćam kroz sjećanje, kao trenutku u kojem sam istinski osjećala nešto što nam je danas tako strano: mir.

hanna_dujmovic_nostalgija_djetinstva_izlozba_sarajevo_bonjour_ba_18
hanna_dujmovic_nostalgija_djetinstva_izlozba_sarajevo_bonjour_ba_19

Foto: Monika Andrić


Šta vas, u ovom trenutku, najviše zaokuplja kao umjetnicu pitanje, ideja ili osjećaj kojem se stalno vraćate dok razmišljate o svojim narednim radovima?  

Publika gleda završni rezultat bez jasnog uvida u to kako je do njega došlo i koje su se unutrašnje faze odvile. Kako sve moje slike nastaju bez prethodnih skica, često se desi da određeni detalji nisu dovedeni do savršenstva, ali upravo u tome leži autentičnost rukopisa kojim se koristim.

U ovom trenutku, kao i tokom rada na ovom ciklusu, emocija koja me najviše prožimala bila je upravo: nostalgija.

hanna_dujmovic_nostalgija_djetinstva_sarajevo_bonjour_ba_5
hanna_dujmovic_nostalgija_djetinstva_sarajevo_bonjour_ba_4

Foto: Amna Geljo  
 

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Monika Andrić, Amna Geljo


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!