Naša svakodnevica danas uvelike je formirana na osnovu društvenih mreža gdje je gotovo nemoguće komunicirati svakodnevno, raditi i planirati bez barem jedne društvene mreže.

Iako su nam one pomogle u povezivanju i otvorile vrata ka svijetu, nije tajna kako su društvene mreže često i glavni razlog nepovezanosti. Online komunikacija u brojnim je slučajevima zamijenila komunikaciju uživo što smanjuje količinu svakodnevnog ljudskog kontakta. Rad od kuće također je postao popularan, pa samim time nemamo ni svakodnevnu komunikaciju uživo u uredu.

 

Kako me ne biste shvatili pogrešno, rad od kuće i online komunikacija mogu biti istinsko blago novog doba, i sama ih rado koristim kao novinarka za Bonjour.ba. No, uvidjela sam da sa sve većim boravkom u online svijetu, zaboravljamo sve ono što nas veseli u offline svijetu. Zaboravljamo da trebamo biti na svježem zraku svakodnevno, da je potrebno da napravimo 5 000 koraka svaki dan i da nam treba svakodnevni kontakt s ljudima.

U želji da saznam kako bi se moja svakodnevica promijenila kad bih izbrisala društvene mreže na 7 dana, deinstalirala sam Instagram, Facebook i TikTok kao tri aplikacije koje najčešće koristim. WhatsApp sam zadržala radi svakodnevne komunikacije. Kako je ovo utjecalo na mene i koje promjene mi je donijelo, otkrijte u nastavku.

 

Uvidjela sam koliko sam često zapravo odlazila na društvene mreže
 

Bilo da upravo planiram kuhati ili gledam seriju na TV-u, uhvatila sam sebe kako tijekom reklama ili dok čekam da voda zavri, posežem za telefonom kako bih „ubila vrijeme“. Prvi dan sam barem 20-tak puta posegnula za mobitelom, otključala ga, prstom htjela dotaknuti mjesto na kojem inače stoje spomenute aplikacije i zaustavila se jer sam shvatila da sam ih deinstalirala.

 

Ovo naučeno ponašanje i navika koju nisam ni znala da sam imala osvijestilo me koliko sam zapravo dopustila da društvene mreže budu dio moje svakodnevice.

 

Odlazak na društvene mreže ranije mi je predstavljao pauzu
 

Tijekom radnog dana, ako mi je trebala malena pauza od kompjutera ili sam trebala dozu inspiracije, prije nego što sam ih deinstalirala, odlazila bih na društvene mreže. Jedan dinamičan elektronički uređaj sa mnoštvo sadržaja mijenjala sam za drugi manji elektronički uređaj sa mnoštvo sadržaja. Umjesto da sam napravila pauzu u kojoj ću posložiti misli, napraviti sebi snack ili jednostavno otići na balkon, ja sam se birala zasititi sa dosta novih informacija.

 

Kad sam deinstalirala društvene mreže, pauza od rada bilo mi je upravo to: odlazak na balkon, uživanje u voću ili jednostavno sjedenje uz razmišljanje. Nemjerljivo bolja navika za fokus u mom slučaju.

 

Višak slobodnog vremena me iznenadio
 

Prije nego što sam deinstalirala društvene mreže imala sam osjećaj kao da nemam baš toliko slobodnog vremena. Drugim riječima, vrijeme nakon posla nekako bi mi uvijek proletjelo, iako sam nastojala biti produktivna, izazovno mi je bilo dodati još jedan hobi. Tome ne pomaže činjenica da je broj sati koje sam provodila na društvenim mrežama tijekom dana premašivao 5 sati. No imajte na umu da sam osoba koja radi u online mediju i dobar dio tog vremena pripada i boravku na društvenim mrežama radi prirode mog posla.

 

Nakon što sam deinstalirala aplikacije, odjednom se stvorio višak vremena koji sam rado provodila vani, mijenjala vrijeme na TikToku za vrijeme uz knjigu, a i češće sam zvala ljude i uživala solo u druženjima vani.

 

Navike su postale drugačije
 

Kad sam ponovo instalirala društvene mreže nakon pauze od 7 dana, moje nove navike su ostale. Potrudila sam se i dalje više boraviti vani, ostaviti vrijeme za druženja u tjednu, a i češće ugasim mobitel kad uhvatim sebe da bespotrebno lutam društvenim mrežama.

 

Zaključak
 

Iako su društvene mreže odličan alat za komunikaciju i povezivanje, pa čak i rad i potragu za inspiracijom i novim idejama, važno je biti svjestan koliko često konzumiramo sadržaj. Boljim planiranjem vremena na društvenim mrežama možemo osjetiti brojne prednosti, iskoristiti bolje vrijeme i učiniti da društvene mreže rade za nas, a ne obrnuto. 

***
Foto: Pexels

Treće, jubilarno izdanje Alma Ras Industry Day pod motom GREEN DEAL donosi najambiciozniji program do sada i potvrđuje da ova platforma postaje jedno od ključnih mjesta profesionalnog razvoja dizajna i kreativne industrije u regiji.

Kroz povezivanje kreativnog sektora sa realnom industrijom, Alma Ras Industry Day gradi ekosistem u kojem dizajn postaje pokretač inovacija, održivosti i cirkularne ekonomije i to ne samo na konceptualnom nivou, već kroz konkretne poslovne i industrijske rezultate.




Upravo u tom kontekstu, ove godine publici se predstavlja i Slavimir Futro jedan od najznačajnijih dizajnera u regionu. On će 26.03.2026. na Industry Day nastupiti kroz tri međusobno povezane uloge: kao član žirija, predavač, te autor izložbe “Futro Posters”, stvarajući tako jedinstvenu cjelinu koja objedinjuje stručnost, viziju i dizajn kao kulturni i industrijski fenomen.

Razgovaramo sa njim o ulozi dizajna, održivosti, odgovornosti i kreativnoj moći vizuelnog jezika, baš u godini kada GREEN DEAL postaje temelj ove platforme.




Razgovor sa Slavimirom započinjemo u trenutku kada dizajn dobija novu ulogu, onu u kojoj je odgovornost jednako važna koliko i estetika. On dizajn vidi kao prostor u kojem se 'autentičnost pretvara u glavnu valutu', gdje mladi profesionalci moraju imati hrabrosti da pronađu svoju istinu i oblikuju je u nešto što traje.




U godini kada GREEN DEAL postaje temelj Industry Day-a, Futro nas podsjeća na jednostavnu, ali zahtjevnu činjenicu: 'Svi mi koji smo na poklon dobili kreativnost rođeni smo da bi drugima bilo bolje.' Upravo tu leži suština održivosti koju on zagovara, a to je dizajn kao alat za popravljanje svijeta oko nas.

Kao autor izložbe Futro Posters i član žirija, on ove godine donosi i vrlo jasnu poruku mladim dizajnerima: 'Bez grešaka nema napretka… greška je tračak života u savršeno površnom svijetu.' 




Razgovor sa Slavimirom Futrom potvrđuje da dizajn više nije samo vizuelna disciplina, već profesija od društvene, ekonomske i industrijske važnosti. 

Upravo zato Alma Ras Industry Day, kroz GREEN DEAL koncept, postaje prostor u kojem se kreativnost pretače u održiva rješenja, nove proizvodne modele i kulturni sadržaj koji mijenja percepciju dizajna u regiji.

Poziv svim dizajnerima ostaje otvoren do 7.12.2025: ako imate rješenje koje može unaprijediti industriju i doprinijeti održivoj transformaciji, sada je pravi trenutak da ga predstavite.

Foto: PR