Naša svakodnevica danas uvelike je formirana na osnovu društvenih mreža gdje je gotovo nemoguće komunicirati svakodnevno, raditi i planirati bez barem jedne društvene mreže.

Iako su nam one pomogle u povezivanju i otvorile vrata ka svijetu, nije tajna kako su društvene mreže često i glavni razlog nepovezanosti. Online komunikacija u brojnim je slučajevima zamijenila komunikaciju uživo što smanjuje količinu svakodnevnog ljudskog kontakta. Rad od kuće također je postao popularan, pa samim time nemamo ni svakodnevnu komunikaciju uživo u uredu.

 

Kako me ne biste shvatili pogrešno, rad od kuće i online komunikacija mogu biti istinsko blago novog doba, i sama ih rado koristim kao novinarka za Bonjour.ba. No, uvidjela sam da sa sve većim boravkom u online svijetu, zaboravljamo sve ono što nas veseli u offline svijetu. Zaboravljamo da trebamo biti na svježem zraku svakodnevno, da je potrebno da napravimo 5 000 koraka svaki dan i da nam treba svakodnevni kontakt s ljudima.

U želji da saznam kako bi se moja svakodnevica promijenila kad bih izbrisala društvene mreže na 7 dana, deinstalirala sam Instagram, Facebook i TikTok kao tri aplikacije koje najčešće koristim. WhatsApp sam zadržala radi svakodnevne komunikacije. Kako je ovo utjecalo na mene i koje promjene mi je donijelo, otkrijte u nastavku.

 

Uvidjela sam koliko sam često zapravo odlazila na društvene mreže
 

Bilo da upravo planiram kuhati ili gledam seriju na TV-u, uhvatila sam sebe kako tijekom reklama ili dok čekam da voda zavri, posežem za telefonom kako bih „ubila vrijeme“. Prvi dan sam barem 20-tak puta posegnula za mobitelom, otključala ga, prstom htjela dotaknuti mjesto na kojem inače stoje spomenute aplikacije i zaustavila se jer sam shvatila da sam ih deinstalirala.

 

Ovo naučeno ponašanje i navika koju nisam ni znala da sam imala osvijestilo me koliko sam zapravo dopustila da društvene mreže budu dio moje svakodnevice.

 

Odlazak na društvene mreže ranije mi je predstavljao pauzu
 

Tijekom radnog dana, ako mi je trebala malena pauza od kompjutera ili sam trebala dozu inspiracije, prije nego što sam ih deinstalirala, odlazila bih na društvene mreže. Jedan dinamičan elektronički uređaj sa mnoštvo sadržaja mijenjala sam za drugi manji elektronički uređaj sa mnoštvo sadržaja. Umjesto da sam napravila pauzu u kojoj ću posložiti misli, napraviti sebi snack ili jednostavno otići na balkon, ja sam se birala zasititi sa dosta novih informacija.

 

Kad sam deinstalirala društvene mreže, pauza od rada bilo mi je upravo to: odlazak na balkon, uživanje u voću ili jednostavno sjedenje uz razmišljanje. Nemjerljivo bolja navika za fokus u mom slučaju.

 

Višak slobodnog vremena me iznenadio
 

Prije nego što sam deinstalirala društvene mreže imala sam osjećaj kao da nemam baš toliko slobodnog vremena. Drugim riječima, vrijeme nakon posla nekako bi mi uvijek proletjelo, iako sam nastojala biti produktivna, izazovno mi je bilo dodati još jedan hobi. Tome ne pomaže činjenica da je broj sati koje sam provodila na društvenim mrežama tijekom dana premašivao 5 sati. No imajte na umu da sam osoba koja radi u online mediju i dobar dio tog vremena pripada i boravku na društvenim mrežama radi prirode mog posla.

 

Nakon što sam deinstalirala aplikacije, odjednom se stvorio višak vremena koji sam rado provodila vani, mijenjala vrijeme na TikToku za vrijeme uz knjigu, a i češće sam zvala ljude i uživala solo u druženjima vani.

 

Navike su postale drugačije
 

Kad sam ponovo instalirala društvene mreže nakon pauze od 7 dana, moje nove navike su ostale. Potrudila sam se i dalje više boraviti vani, ostaviti vrijeme za druženja u tjednu, a i češće ugasim mobitel kad uhvatim sebe da bespotrebno lutam društvenim mrežama.

 

Zaključak
 

Iako su društvene mreže odličan alat za komunikaciju i povezivanje, pa čak i rad i potragu za inspiracijom i novim idejama, važno je biti svjestan koliko često konzumiramo sadržaj. Boljim planiranjem vremena na društvenim mrežama možemo osjetiti brojne prednosti, iskoristiti bolje vrijeme i učiniti da društvene mreže rade za nas, a ne obrnuto. 

***
Foto: Pexels

Bjelašnica nas je ove zime, osim snijegom i suncem počastila i Štinji Do Festom 2026., četvrtim izdanjem snowboard i freeski festivala koji je ovog januara planinu pretvorio u pravu freestyle zonu.

Festival je organizovao Snowboard klub Freestyle, a sva dešavanja odvijala su se u popularnom Snowparku 5A Olimpijskog centra Bjelašnica i Igman.

Ovogodišnji Štinji Do Fest bio je posvećen učenju, napretku i dijeljenju znanja, od najmlađih vozača do iskusnih takmičara i sudija.




Program je otvoren Junior Snowboard Campom, na kojem je 18 djece uzrasta od 10 do 15 godina tokom pet dana treniralo, savladavalo nove trikove i gradilo samopouzdanje na snijegu, uz podršku domaćih trenera i aktivnih snowboardera.

Sredinom januara Bjelašnica je dobila i međunarodni freestyle akcenat. U okviru SES Development Campa, planina je ugostila snowboard ekipe iz sedam zemalja: Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore, Gruzije, Grčke i Portugala. 




Treninzi su se odvijali pod vodstvom belgijskog snowboardera i trenera Joewena Frijnsa, a atmosfera je, uz ozbiljan rad, bila i više nego motivirajuća.

Poseban fokus stavljen je i na edukaciju sudija kroz Judge Clinic, koji je okupio predstavnike pet zemalja, pod mentorstvom iskusnog međunarodnog sudije Iztoka Šumatića iz Slovenije, što je predstavljalo još jedan korak prema  jačanju freestyle scene u regionu.




Veliko finale festivala donijelo je SES FIS CUP 2026, snowboard i freeski takmičenje u disciplinama Slopestyle i Big Air, koje je publici ponudilo atraktivne vožnje, dobru energiju i pravi zimski sportski spektakl.

Titule najboljih ove godine odnijeli su:

• Afan Biogradlić (BiH)
• Asja Užičanin (BiH)
• Georgios Almpanidis (Grčka)
• Mariami Mamniashvili (Gruzija)

Osim sportskih rezultata, Štinji Do Fest potvrđuje koliko su ovakvi događaji važni za aktivniji boravak građana na planini, razvoj sportskog duha kod mladih i dodatno obogaćivanje zimske turističke ponude Bjelašnice. 




Festival iz godine u godinu spaja sport, prirodu i dobru energiju i pokazuje da je Bjelašnica mnogo više od skijališta.

Foto: PR