Naša svakodnevica danas uvelike je formirana na osnovu društvenih mreža gdje je gotovo nemoguće komunicirati svakodnevno, raditi i planirati bez barem jedne društvene mreže.

Iako su nam one pomogle u povezivanju i otvorile vrata ka svijetu, nije tajna kako su društvene mreže često i glavni razlog nepovezanosti. Online komunikacija u brojnim je slučajevima zamijenila komunikaciju uživo što smanjuje količinu svakodnevnog ljudskog kontakta. Rad od kuće također je postao popularan, pa samim time nemamo ni svakodnevnu komunikaciju uživo u uredu.

 

Kako me ne biste shvatili pogrešno, rad od kuće i online komunikacija mogu biti istinsko blago novog doba, i sama ih rado koristim kao novinarka za Bonjour.ba. No, uvidjela sam da sa sve većim boravkom u online svijetu, zaboravljamo sve ono što nas veseli u offline svijetu. Zaboravljamo da trebamo biti na svježem zraku svakodnevno, da je potrebno da napravimo 5 000 koraka svaki dan i da nam treba svakodnevni kontakt s ljudima.

U želji da saznam kako bi se moja svakodnevica promijenila kad bih izbrisala društvene mreže na 7 dana, deinstalirala sam Instagram, Facebook i TikTok kao tri aplikacije koje najčešće koristim. WhatsApp sam zadržala radi svakodnevne komunikacije. Kako je ovo utjecalo na mene i koje promjene mi je donijelo, otkrijte u nastavku.

 

Uvidjela sam koliko sam često zapravo odlazila na društvene mreže
 

Bilo da upravo planiram kuhati ili gledam seriju na TV-u, uhvatila sam sebe kako tijekom reklama ili dok čekam da voda zavri, posežem za telefonom kako bih „ubila vrijeme“. Prvi dan sam barem 20-tak puta posegnula za mobitelom, otključala ga, prstom htjela dotaknuti mjesto na kojem inače stoje spomenute aplikacije i zaustavila se jer sam shvatila da sam ih deinstalirala.

 

Ovo naučeno ponašanje i navika koju nisam ni znala da sam imala osvijestilo me koliko sam zapravo dopustila da društvene mreže budu dio moje svakodnevice.

 

Odlazak na društvene mreže ranije mi je predstavljao pauzu
 

Tijekom radnog dana, ako mi je trebala malena pauza od kompjutera ili sam trebala dozu inspiracije, prije nego što sam ih deinstalirala, odlazila bih na društvene mreže. Jedan dinamičan elektronički uređaj sa mnoštvo sadržaja mijenjala sam za drugi manji elektronički uređaj sa mnoštvo sadržaja. Umjesto da sam napravila pauzu u kojoj ću posložiti misli, napraviti sebi snack ili jednostavno otići na balkon, ja sam se birala zasititi sa dosta novih informacija.

 

Kad sam deinstalirala društvene mreže, pauza od rada bilo mi je upravo to: odlazak na balkon, uživanje u voću ili jednostavno sjedenje uz razmišljanje. Nemjerljivo bolja navika za fokus u mom slučaju.

 

Višak slobodnog vremena me iznenadio
 

Prije nego što sam deinstalirala društvene mreže imala sam osjećaj kao da nemam baš toliko slobodnog vremena. Drugim riječima, vrijeme nakon posla nekako bi mi uvijek proletjelo, iako sam nastojala biti produktivna, izazovno mi je bilo dodati još jedan hobi. Tome ne pomaže činjenica da je broj sati koje sam provodila na društvenim mrežama tijekom dana premašivao 5 sati. No imajte na umu da sam osoba koja radi u online mediju i dobar dio tog vremena pripada i boravku na društvenim mrežama radi prirode mog posla.

 

Nakon što sam deinstalirala aplikacije, odjednom se stvorio višak vremena koji sam rado provodila vani, mijenjala vrijeme na TikToku za vrijeme uz knjigu, a i češće sam zvala ljude i uživala solo u druženjima vani.

 

Navike su postale drugačije
 

Kad sam ponovo instalirala društvene mreže nakon pauze od 7 dana, moje nove navike su ostale. Potrudila sam se i dalje više boraviti vani, ostaviti vrijeme za druženja u tjednu, a i češće ugasim mobitel kad uhvatim sebe da bespotrebno lutam društvenim mrežama.

 

Zaključak
 

Iako su društvene mreže odličan alat za komunikaciju i povezivanje, pa čak i rad i potragu za inspiracijom i novim idejama, važno je biti svjestan koliko često konzumiramo sadržaj. Boljim planiranjem vremena na društvenim mrežama možemo osjetiti brojne prednosti, iskoristiti bolje vrijeme i učiniti da društvene mreže rade za nas, a ne obrnuto. 

***
Foto: Pexels

Kompanija dm drogerie markt još jednom je potvrdila svoju lidersku poziciju na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, osvojivši titulu Najpoželjnijeg poslodavca po 12. put. 

Pored titule u ukupnom poretku, kompanija dm drogerie markt je proglašena Najpoželjnijim poslodavcem i u kategoriji maloprodaje.

Ovo priznanje potvrđuje dugoročnu i dosljednu posvećenost kompanije stvaranju radnog okruženja u kojem je čovjek u središtu svih poslovnih aktivnosti.
 

Kroz kontinuirano ulaganje u ljude i razvoj organizacijske kulture zasnovane na povjerenju i poštovanju, dm već godinama njeguje stabilan pristup upravljanju ljudskim resursima. 

Zaposlenicima su na raspolaganju različiti benefiti, poput konkurentnih primanja, 13. plate i regresa u visini plate, ulaganja u edukaciju i profesionalni razvoj, kao i programi usmjereni na očuvanje zdravlja i ravnoteže između privatnog i poslovnog života.
 

Emina Mušinović, članica Poslovodstva dm BiH  
 

„Biti najpoželjniji poslodavac 12. put, a deseti put zaredom, za nas je velika čast, ali još više motivacija i odgovornost. Ovo priznanje nam potvrđuje da idemo pravim putem te daje dodatni podstrek da budemo još bolji. 

Već 20 godina u Bosni i Hercegovini gradimo poslovno okruženje u kojem je čovjek u središtu svega: njegov razvoj, njegove potrebe i njegov potencijal. Posebno nam je važno da svaki zaposlenik osjeti da je dio zajednice, da njegov doprinos ima vrijednost i da je uključen u procese koji oblikuju naše poslovanje. 

Njegujemo kulturu međusobnog poštovanja, ravnopravnosti, zajedništva i trudimo se svaki poseban trenutak i priliku zajedno obilježiti, slaviti i podijeliti. Vjerujemo da samo zadovoljni i motivirani ljudi mogu stvarati pravu vrijednost kako za kompaniju, tako i za društvo u cjelini. 

Zahvaljujem svima koji su i ove godine glasali i tako doprinijeli da priznanje Najpoželjnijeg poslodavca i ove godine pripadne upravo dm-u“, izjavila je Emina Mušinović, članica Uprave i Poslovodstva i voditeljica resora Razvoj ljudskih resursa i Informatika dmBiH.

Istraživanje "Najpoželjniji poslodavac" provedeno je u periodu april - decembar 2025. godine metodologijom "Poslodavac prvog izbora".

 U istraživanju ispitanicima nisu ponuđeni nazivi kompanija, poslodavce su navodili samostalno prema vlastitoj percepciji, što pruža autentičan uvid u to koje kompanije smatraju najpoželjnijima za rad.

Foto: PR