TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 25.10.2022.
Naša svakodnevica danas uvelike je formirana na osnovu društvenih mreža gdje je gotovo nemoguće komunicirati svakodnevno, raditi i planirati bez barem jedne društvene mreže.
Iako su nam one pomogle u povezivanju i otvorile vrata ka svijetu, nije tajna kako su društvene mreže često i glavni razlog nepovezanosti. Online komunikacija u brojnim je slučajevima zamijenila komunikaciju uživo što smanjuje količinu svakodnevnog ljudskog kontakta. Rad od kuće također je postao popularan, pa samim time nemamo ni svakodnevnu komunikaciju uživo u uredu.
Kako me ne biste shvatili pogrešno, rad od kuće i online komunikacija mogu biti istinsko blago novog doba, i sama ih rado koristim kao novinarka za Bonjour.ba. No, uvidjela sam da sa sve većim boravkom u online svijetu, zaboravljamo sve ono što nas veseli u offline svijetu. Zaboravljamo da trebamo biti na svježem zraku svakodnevno, da je potrebno da napravimo 5 000 koraka svaki dan i da nam treba svakodnevni kontakt s ljudima.
U želji da saznam kako bi se moja svakodnevica promijenila kad bih izbrisala društvene mreže na 7 dana, deinstalirala sam Instagram, Facebook i TikTok kao tri aplikacije koje najčešće koristim. WhatsApp sam zadržala radi svakodnevne komunikacije. Kako je ovo utjecalo na mene i koje promjene mi je donijelo, otkrijte u nastavku.
Uvidjela sam koliko sam često zapravo odlazila na društvene mreže
Bilo da upravo planiram kuhati ili gledam seriju na TV-u, uhvatila sam sebe kako tijekom reklama ili dok čekam da voda zavri, posežem za telefonom kako bih „ubila vrijeme“. Prvi dan sam barem 20-tak puta posegnula za mobitelom, otključala ga, prstom htjela dotaknuti mjesto na kojem inače stoje spomenute aplikacije i zaustavila se jer sam shvatila da sam ih deinstalirala.
Ovo naučeno ponašanje i navika koju nisam ni znala da sam imala osvijestilo me koliko sam zapravo dopustila da društvene mreže budu dio moje svakodnevice.
Odlazak na društvene mreže ranije mi je predstavljao pauzu
Tijekom radnog dana, ako mi je trebala malena pauza od kompjutera ili sam trebala dozu inspiracije, prije nego što sam ih deinstalirala, odlazila bih na društvene mreže. Jedan dinamičan elektronički uređaj sa mnoštvo sadržaja mijenjala sam za drugi manji elektronički uređaj sa mnoštvo sadržaja. Umjesto da sam napravila pauzu u kojoj ću posložiti misli, napraviti sebi snack ili jednostavno otići na balkon, ja sam se birala zasititi sa dosta novih informacija.
Kad sam deinstalirala društvene mreže, pauza od rada bilo mi je upravo to: odlazak na balkon, uživanje u voću ili jednostavno sjedenje uz razmišljanje. Nemjerljivo bolja navika za fokus u mom slučaju.
Višak slobodnog vremena me iznenadio
Prije nego što sam deinstalirala društvene mreže imala sam osjećaj kao da nemam baš toliko slobodnog vremena. Drugim riječima, vrijeme nakon posla nekako bi mi uvijek proletjelo, iako sam nastojala biti produktivna, izazovno mi je bilo dodati još jedan hobi. Tome ne pomaže činjenica da je broj sati koje sam provodila na društvenim mrežama tijekom dana premašivao 5 sati. No imajte na umu da sam osoba koja radi u online mediju i dobar dio tog vremena pripada i boravku na društvenim mrežama radi prirode mog posla.
Nakon što sam deinstalirala aplikacije, odjednom se stvorio višak vremena koji sam rado provodila vani, mijenjala vrijeme na TikToku za vrijeme uz knjigu, a i češće sam zvala ljude i uživala solo u druženjima vani.
Navike su postale drugačije
Kad sam ponovo instalirala društvene mreže nakon pauze od 7 dana, moje nove navike su ostale. Potrudila sam se i dalje više boraviti vani, ostaviti vrijeme za druženja u tjednu, a i češće ugasim mobitel kad uhvatim sebe da bespotrebno lutam društvenim mrežama.
Zaključak
Iako su društvene mreže odličan alat za komunikaciju i povezivanje, pa čak i rad i potragu za inspiracijom i novim idejama, važno je biti svjestan koliko često konzumiramo sadržaj. Boljim planiranjem vremena na društvenim mrežama možemo osjetiti brojne prednosti, iskoristiti bolje vrijeme i učiniti da društvene mreže rade za nas, a ne obrnuto.
***
Foto: Pexels
TEKST: Adelisa Mašić
Neke priče ne počinju velikim planom, već osjećajem da nešto ne štima.
Iz tog osjećaja krenula je priča Goce i Danke, psihološkinja i psihoterapeutkinja iz Banja Luke koje su odlučile da mentalno zdravlje prestane biti tema rezervisana za 'četiri zida' i stručne termine.
Njihov rad ne pokušava biti 'lak za konzumiranje'. Nije tu da vam bude ugodno u svakom trenutku, nego da vas zadrži dovoljno dugo da se desi nešto stvarno i to se osjeti već u načinu na koji govore o svojim počecima.
‘Narativ je nastao iz čistog bunta prema površnosti’, kažu, prisjećajući se trenutka kada su shvatile da mnogi ljudi nakon edukacija odlaze sa još većim osjećajem nedovoljnosti nego prije. Umjesto stvarne promjene, ostajala bi samo kratkotrajna inspiracija koja se izgubi čim se vratimo u realnost.
‘Inspiracija je jeftina droga’, dodaju, bez potrebe da ublaže poruku, jer njihov fokus nikada nije bio na tome kako da se osjećamo bolje na kratko, nego kako da izdržimo ono što stvarno jesmo, bez uljepšavanja.
Kad psihoterapija prestane biti privatna stvar
Ono što Gordanu i Danku izdvaja nije samo znanje, nego način na koji ga dijele. Umjesto da ostane u okviru individualnog rada, psihoterapiju su odlučile iznijeti među ljude, u prostor gdje se lične teme ne skrivaju nego prepoznaju.
I tu dolazi do zanimljivog pomaka. Kada sjedite u sali i slušate tuđe priče, shvatite da ono što ste smatrali isključivo svojim nije ni rijetko ni neobično.
‘Vidjeti tuđu ranjivost uživo, bez filtera, je najbrži način da prestaneš mrziti sopstvenu’, objašnjavaju. U toj rečenici je možda najpreciznije objašnjeno zašto njihov pristup funkcioniše.
Ponekad nije dovoljno razumjeti sebe. Nekad je potrebno vidjeti sebe u drugima da bi stvari konačno sjele na svoje mjesto.
Odnosi nisu problem nego ogledalo
Ako postoji tema kojoj se uvijek vraćaju, to su odnosi. Ne kao nešto što treba ‘popraviti’, nego kao prostor u kojem se najjasnije vidi ko smo zapravo.
Partnerstvo, roditeljstvo, porodica… sve su to situacije u kojima izlazi na površinu ono što inače uspijevamo sakriti i tu nastaje ona poznata iscrpljenost.
Ne zato što su odnosi sami po sebi teški, nego zato što u njih unosimo sve ono što ne želimo nositi sami.
Kako kažu, ‘ne učimo kako da više voliš, nego kako da prestaneš koristiti druge da bi pobjegla od sopstvene praznine’. Nije najugodnija rečenica koju ćete čuti, ali je vjerovatno jedna od onih koje ostanu.
‘U trenutku kada prestanemo očekivati da nas drugi ‘spase’ od nas samih, odnosi počinju izgledati drugačije’, dodale su Gordana i Danka.
Onaj osjećaj da si ‘previše’
Ako postoji nešto što gotovo svi prepoznajemo, to je osjećaj da tražimo previše. Previše pažnje, previše razumijevanja, previše sigurnosti.
Goca i Danka taj osjećaj ne vide kao problem, nego kao posljedicu načina na koji smo naučeni da funkcionišemo. U svijetu u kojem se cijeni prilagodljivost, biti ‘lagan’ postaje ideal, a sve što odstupa od toga počinje izgledati kao višak.
Zato njihov pristup ide u potpuno drugom smjeru. ‘Ne učimo kako da tražiš manje da bi te lakše voljeli, nego kako da podneseš to što si nekome previše', kažu.
Ta promjena perspektive možda nije najlakša, ali nosi jedno tiho olakšanje, jer u trenutku kada prestanete smanjivati sebe, prestaje i potreba da stalno tražite potvrdu izvana.
Narativ kao logičan nastavak njihove priče
Iz svega što rade kroz svoj Terapeutov kutak, prostor u kojem godinama otvaraju teške, ali važne teme, prirodno je nastao i Narativ. Ne kao izdvojen projekat, nego kao produžetak njihovog rada, samo u formatu koji se doživljava uživo, među ljudima.
Narativ danas funkcioniše kao jednodnevno iskustvo koje okuplja učesnike oko tema koje svi živimo, ali ih rijetko izgovaramo naglas. Kako i same najavljuju, riječ je o ‘događaju koji mijenja odnose’ i ove godine održava se 16. maja u Banja Luci, a karte možete kupiti na njihovoj stranici.
Kroz predavanja, panel diskusije i pažljivo oblikovan prostor za razmjenu, Narativ ne nudi gotove odgovore, nego otvara pitanja koja ostaju i nakon što se dan završi.
Ne doživljava se kao klasičan event, nego kao prostor u kojem se razgovori o odnosima nastavljaju, ovaj put u prostoriji punoj ljudi spremnih da ga čuju i da se u njemu prepoznaju.
Foto: @terapeutov.kutak
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
