TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 25.10.2022.
Naša svakodnevica danas uvelike je formirana na osnovu društvenih mreža gdje je gotovo nemoguće komunicirati svakodnevno, raditi i planirati bez barem jedne društvene mreže.
Iako su nam one pomogle u povezivanju i otvorile vrata ka svijetu, nije tajna kako su društvene mreže često i glavni razlog nepovezanosti. Online komunikacija u brojnim je slučajevima zamijenila komunikaciju uživo što smanjuje količinu svakodnevnog ljudskog kontakta. Rad od kuće također je postao popularan, pa samim time nemamo ni svakodnevnu komunikaciju uživo u uredu.
Kako me ne biste shvatili pogrešno, rad od kuće i online komunikacija mogu biti istinsko blago novog doba, i sama ih rado koristim kao novinarka za Bonjour.ba. No, uvidjela sam da sa sve većim boravkom u online svijetu, zaboravljamo sve ono što nas veseli u offline svijetu. Zaboravljamo da trebamo biti na svježem zraku svakodnevno, da je potrebno da napravimo 5 000 koraka svaki dan i da nam treba svakodnevni kontakt s ljudima.
U želji da saznam kako bi se moja svakodnevica promijenila kad bih izbrisala društvene mreže na 7 dana, deinstalirala sam Instagram, Facebook i TikTok kao tri aplikacije koje najčešće koristim. WhatsApp sam zadržala radi svakodnevne komunikacije. Kako je ovo utjecalo na mene i koje promjene mi je donijelo, otkrijte u nastavku.
Uvidjela sam koliko sam često zapravo odlazila na društvene mreže
Bilo da upravo planiram kuhati ili gledam seriju na TV-u, uhvatila sam sebe kako tijekom reklama ili dok čekam da voda zavri, posežem za telefonom kako bih „ubila vrijeme“. Prvi dan sam barem 20-tak puta posegnula za mobitelom, otključala ga, prstom htjela dotaknuti mjesto na kojem inače stoje spomenute aplikacije i zaustavila se jer sam shvatila da sam ih deinstalirala.
Ovo naučeno ponašanje i navika koju nisam ni znala da sam imala osvijestilo me koliko sam zapravo dopustila da društvene mreže budu dio moje svakodnevice.
Odlazak na društvene mreže ranije mi je predstavljao pauzu
Tijekom radnog dana, ako mi je trebala malena pauza od kompjutera ili sam trebala dozu inspiracije, prije nego što sam ih deinstalirala, odlazila bih na društvene mreže. Jedan dinamičan elektronički uređaj sa mnoštvo sadržaja mijenjala sam za drugi manji elektronički uređaj sa mnoštvo sadržaja. Umjesto da sam napravila pauzu u kojoj ću posložiti misli, napraviti sebi snack ili jednostavno otići na balkon, ja sam se birala zasititi sa dosta novih informacija.
Kad sam deinstalirala društvene mreže, pauza od rada bilo mi je upravo to: odlazak na balkon, uživanje u voću ili jednostavno sjedenje uz razmišljanje. Nemjerljivo bolja navika za fokus u mom slučaju.
Višak slobodnog vremena me iznenadio
Prije nego što sam deinstalirala društvene mreže imala sam osjećaj kao da nemam baš toliko slobodnog vremena. Drugim riječima, vrijeme nakon posla nekako bi mi uvijek proletjelo, iako sam nastojala biti produktivna, izazovno mi je bilo dodati još jedan hobi. Tome ne pomaže činjenica da je broj sati koje sam provodila na društvenim mrežama tijekom dana premašivao 5 sati. No imajte na umu da sam osoba koja radi u online mediju i dobar dio tog vremena pripada i boravku na društvenim mrežama radi prirode mog posla.
Nakon što sam deinstalirala aplikacije, odjednom se stvorio višak vremena koji sam rado provodila vani, mijenjala vrijeme na TikToku za vrijeme uz knjigu, a i češće sam zvala ljude i uživala solo u druženjima vani.
Navike su postale drugačije
Kad sam ponovo instalirala društvene mreže nakon pauze od 7 dana, moje nove navike su ostale. Potrudila sam se i dalje više boraviti vani, ostaviti vrijeme za druženja u tjednu, a i češće ugasim mobitel kad uhvatim sebe da bespotrebno lutam društvenim mrežama.
Zaključak
Iako su društvene mreže odličan alat za komunikaciju i povezivanje, pa čak i rad i potragu za inspiracijom i novim idejama, važno je biti svjestan koliko često konzumiramo sadržaj. Boljim planiranjem vremena na društvenim mrežama možemo osjetiti brojne prednosti, iskoristiti bolje vrijeme i učiniti da društvene mreže rade za nas, a ne obrnuto.
***
Foto: Pexels
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Pokrenuti biznis u BiH samo po sebi nosi niz neizvjesnosti. Kada si žena, taj put često dolazi s još više pitanja, sumnji i nevidljivih prepreka. Od toga da li je pravi trenutak, preko toga da li znaš dovoljno pa do onog osjećaja da svi drugi djeluju sigurnije i spremnije od tebe.
Ako postoji jedna zajednička tačka među ženama koje danas vode ozbiljne projekte i timove u BiH, onda je to ova: nisu čekale da se sve posloži. Nisu čekale savršen plan, savršene okolnosti ni savršenu sigurnost. Krenule su dok je još bilo nejasno i usput naučile ono što se ne može pročitati u vodičima.
Na akademiji dm x Bonjour.ba, upravo su takve lekcije bile najglasnije jer dolaze iz konkretnih iskustava žena koje svakodnevno donose odluke, vode ljude i grade sisteme koji funkcionišu.
Zato smo iskoristili priliku da im postavimo pitanja koja svako od nas sebi postavi kada razmišlja o poslu, odlukama i sljedećem koraku.
REELS
Kod pokretanja biznisa ili donošenja većih odluka, mnoge žene ostanu zaglavljene u toj ideji da još treba “malo vremena”. Upravo to pitanje, osjećaj da još nisi spremna, jedno je od najčešćih koje žene sebi postavljaju na početku.
Emina Mušinović, članica Poslovodstva dm BiH
Emina Mušinović, članica Poslovodstva dm BiH, kaže vrlo direktno:
“Nikada nećeš biti spremna. Bitno je da učiniš prvi korak. Kada učiniš prvi korak, počet će ti se dešavati stvari. Kako se stvari budu dešavale, ti ćeš učiti, razvijati se i napredovati i tako ćeš doći do svog cilja.”
U praksi, problem rijetko leži u manjku znanja ili iskustva. Mnogo češće je u tome kako žene gledaju na ono što već znaju i rade. Prije nego što se uopće dođe do pitanja cijene, ključno je kako žene percipiraju vrijednost vlastitog rada.
Ena Fejzović, menadžerica asortimana u nabavi dm BiH
Kako to izgleda iz ugla svakodnevnog poslovanja, objašnjava Ena Fejzović, menadžerica asortimana u nabavi dm BiH:
“Žene često pretpostavljaju da vještine koje su gradile godinama nisu ništa posebno. To dovodi do potčinjavanja njihove stručnosti. Vrijednost nije samo u uloženom radu i trudu, nego i onome što dodatno pružamo.”
Na pitanje o novcu, njen odgovor ostaje jasan: “Novac je važan, ali ne i presudan. To što određuje tvoju vrijednost nije cijena.”
Marketing se često posmatra kao lijepa ideja i dobra kampanja. U stvarnosti, iza njega stoji niz odluka koje se donose svaki dan, bez velike buke.
Ajla Hadžić, marketing menadžerica dm drogerie markt BiH
Upravo takvi uvidi često se najjasnije vide tokom rada na akademiji, kada teorija vrlo brzo postane praksa. Na to podsjeća Ajla Hadžić, marketing menadžerica dm drogerie markt BiH.
“Često se misli da je marketing samo jedna lijepa reklama i da je potrebno biti jako kreativan da bi se radilo u marketingu. Naravno da je potrebno, međutim ono što se iza pojma marketing krije jesu dinamika, volja za radom, želja za radom, upornost. Dakle, to je mnogo više od samo kreative i lijepe reklame.”
Ponekad nije problem u tome što ne znamo šta dalje, nego u tome što predugo čekamo da odluka postane lakša.
Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba
Na pitanje koji je jedan mali korak koji svaka žena može napraviti već danas, a koji dugoročno mijenja profesionalni put, objašnjava Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba: “Ono što bih savjetovala jeste da jednostavno započnu. Ujutru kad se probude, prva stavka na to-do listi da bude jednostavno početi.”
Zajedničko svim ovim iskustvima nije savršen put, niti univerzalna formula. Ono što se jasno vidi jeste spremnost da se krene i da se odluke donose i onda kada nisu lagane. Bez čekanja idealnih okolnosti, bez umanjivanja vlastite vrijednosti i bez oslanjanja na spoljašnju potvrdu.
A ako se u nekom od ovih trenutaka prepoznaješ, pitanje je jednostavno: šta je ono što ti već dugo odgađaš?
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
