Našli smo se u svijetu kojim poprilično vladaju društvene mreže i često, svjesno ili podsvjesno, formiraju naše mišljenje o raznim proizvodima.

Influenceri/ce, kako im i samo ime kaže, šire utjecaj na mase preko svojih profila i većina njihovoj recenziji vjeruje više nego samom brendu. Međutim, kako živimo u eri konzumerizma i želje za brzom zaradom, mnogi će reći sve najbolje o proizvodu za koji su plaćeni, bez obzira na to što u svoja četiri zida nikada ne bi poklonili ni trenutak pažnje onome što nama „prodaju“.




To nas dovodi do trenda pod imenom deinfluencing. Idilična ideja o tome kako nam na svojim profilima poznati influenceri/ce zapravo govore samo istinu i daju svoje iskreno mišljenje o proizvodima. Trend je zaživio na Tik Toku, ali često možemo vidjeti da je prešao u običnu borbu za pet minuta slave pa na kraju dana nismo više sigurni koliko trebamo vjerovati i ovome pokretu.

Ipak, nekada pod hashtagom #deinfluencing možete pronaći zaista korisne informacije poput onih u kojima će vam iskreno reći koji proizvodi su loše kvalitete i kako ne vrijedi ulagati u njih.

 

@cloudsjoo Replying to @raaaccchhelll it’s time to de-influence! #deinfluencing #productsiregretbuying #thingsiregretbuying #deinfluencingproducts #deinfluencergang ♬ original sound - Music table

Donosimo par primjera koji su se nama učinili iskreni i podsjetili nas na to da ne trebamo trčati kupiti baš sve što vidimo na društvenim mrežama. Prilikom kupovine stavite kvalitetu ispred kvantitete i potražite više različitih recenzija prije konačne odluke.  

 

@mei_yap

Deinfluencing is pretty much just anti-consumerism for Millennials & Gen Z ??‍♀️ Is anyone else bugged by some of these things? ?

♬ original sound - Mei?ProfessionalPerfectionist

@christina.mychas Things i stopped buying when I decided to change my life - I used to be a shopaholic impulse buyer to my core. When I stopped buying these things, changed my money habits, and increased my income - I changed my financial future and my life. Who knew? #deinfluencing #shopaholic #impulsebuyer #buyersremorsemuch ♬ original sound - Christina

* * *
Foto: Pexels

Sigurnost je riječ koju svi volimo čuti, bilo da je riječ o poslu, porodici ili finansijama, ali koliko je zapravo realna? Da li sigurnost zaista postoji ili je samo osjećaj koji gradimo povjerenjem u ljude i sisteme oko sebe?

Upravo u tom prostoru između očekivanja i stvarnosti nastaje uloga upravljanja rizicima.

O tome šta znači biti čuvar stabilnosti u svijetu punom promjena, razgovarali smo s Arnelom Alagić, Direktoricom Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci.
 

 Arnela Alagić, Direktorica Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci  

Vidjeti ono što drugi ne vide

Vi ste zaduženi za sve ono što treba spriječiti da se ne desi. Kada znate da je rizik realan, a da ga tim još ne vidi?

“Upravljanje rizicima u svakodnevnom radu ne možemo i ne trebamo posmatrati izolovano. Rizici predstavljaju sastavni dio poslovnog modela banke. Sagledavamo tržišna kretanja i regulatorni okvir. Za mene, snažan tim predstavlja ključnu ulogu u uspješnom upravljanju rizicima," objašnjava Arnela.
 

Ona dodaje da timski rad omogućava razmjenu znanja, transparentnu i jasnu komunikaciju, razumijevanje, ali i jednako važno poštovanje, čime rizici predstavljaju prilike za unapređenje poslovnih procesa, a nikako prijetnju u poslu.

Moć odluke koja nije popularna

Kako izgleda kada lider mora reći “ne”, iako zna da to niko ne želi čuti?

Arnela: Vrlo često kada dođe ‘ne’, to je izazov kojeg zajedno pretvaramo u prilike. U mojoj ulozi reći ‘ne’ posmatram u širem kontekstu, odnosno u interesu cijele organizacije, na način da nas rizik ne ograničava, nego u svakodnevnom poslu pomaže ka kvalitetnijim i razumnijim donošenjem odluka.

Sigurna opcija… postoji li uopće?

Postoji li u životu “sigurna opcija” ili je to samo osjećaj koji sebi kupimo?

Dotakli smo se i teme koja se rijetko postavlja naglas, a to je da li postoji u životu uopće sigurna opcija ili samo iluzija kontrole koju gradimo planiranjem i odlukama.

“Sigurna opcija u životu jeste osjećaj, a ne činjenica. Ono što nas čini sigurnim u svakodnevnom radu jesu analize različitih podataka, kontrola koju uspostavljamo u određenom poslovnom okruženju. Upravljanje rizicima jeste činjenica gdje svakodnevnim donošenjem odluka sprečavamo da se nešto desi”, objašnjava Arnela.
 

Povjerenje i nepovjerenje u bankarstvu

Za kraj, razgovor smo usmjerili ka temi koja najviše povezuje banke i ljude, a to je povjerenje. 

Zašto neki korisnici osjećaju nepovjerenje prema bankama?

Arnela jasno ističe da se povjerenje ne podrazumijeva, ono se gradi i to svakodnevno: "Transparentna i jasna komunikacija prema klijentima je ključ da banka postane strateški partner sa svojim klijentima. Takav pristup upravo imamo u ASA Banci. Taj pristup dovodi do zadovoljstva klijenata, a u konačnici to je ključni pokazatelj dugoročnog povjerenja i dvosmjerne komunikacije s klijentima koju smo uspostavili.“
 

Razgovor s Arnelom Alagić pokazuje da sigurnost nije stanje, već proces koji se svakodnevno gradi znanjem, odgovornošću i povjerenjem. U njenom poslu, iskustvo i analitika idu ruku pod ruku s empatijom i razumijevanjem ljudi jer iza svake brojke stoji odluka, a iza svake odluke čovjek.
 

Upravo takav pristup čini ASA Banku mjestom gdje se odluke ne donose samo racionalno, nego i s dubokim osjećajem odgovornosti prema ljudima, a žene poput Arnele pokazuju da liderstvo nije samo u donošenju odluka, već i u načinu na koji se one žive. 
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa ASA Bankom

Bonjour.ba produkcija  
Foto i video za Bonjour.ba: Marko Jovančić