TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 4.6.2020.
Danni's Little Kitchen, zabavna i edukativna škola kuhanja za klince, odlučila se preseliti za vikend na Jaffa plantaže u srcu Hercegovine.
Kroz intervju sa Danirom Šabić, diplomiranom učiteljicom Montessori pedagogije, koja se krije iza profila Danni’s Little Kitchen, saznali smo sve o njenim edukativnim radionicama, o tome kako je nastala ideja o radionici u prirodi, a uspjeli smo zaviriti u u pripremni proces kuhanja koji mališani vole.
Naime, njena food radionica za najmlađe koja se održava ove nedjelje u Mostaru na Jaffa plantažama, a na koju vaše najmlađe možete prijaviti putem njenih društvenih mreža, bila nam je povod da s Danirom detaljnije razgovaramo o tome koji sadržaj očekuje najmlađe, koje to recepte dječica rado prave, a dobili smo i korisne savjete o tome kada su male ruke spremne za kulinarske aktivnosti.
Danira je s nama podijelila i nekoliko savjeta kako mališane potaknuti da zdravije jedu.
Danira na jednoj od food radionica u Sarajevu
***
Da li su vam nedostajala druženja sa mališanima nakon skoro tri mjeseca izolacije?
Itekako! Jedva čekam da mi se vrate dječica u kuhinju!
Čemu se posebno radujete?
Mnogo se radujem energiji koju djeca unesu u moju kuhinju i novim kulinarskim avanturama sa njima.
Kada je djecu najbolje uključiti u kuhanje?
Djeca od 18. mjeseca su već sposobna da nam pomognu u kuhinji i učestvuju u aktivnostima poput pranja namirnica, miješanja, gnječenja voća i povrća sa viljuškom, prebacivanje namirnica sa kašikom iz jedne zdjele u drugu i slično.
Šta mališani najviše vole raditi tokom radionice, koji im je omiljeni dio radionice?
Omiljeni dio im je kušanje i mirisanje namirnica koje koristimo za spremanje recepta. Uvijek moram da imam rezervu sastojaka jer se pola pojede tokom pripreme. Osim toga najviše vole da rendaju voće i povrće i da tope čokoladu.
Kakve recepte inače vole djeca? Ima li neki recept koji djeca posebno traže i koji je najpopularniji?
Slatki recepti itekako prednjače! Ja se trudim da izbalansiram radionice i da rotiram slatke i slane recepte, ali slatko je ipak više traženo. Palačinke su im jako drage i obožavaju da ih spremaju, pogotovo kada pravimo Pancake Lollipops - pravimo manje palačinke koje pečemo sa drvenim štapićima i izgledaju poput lizalica. Muffini i cupcakes su također jako popularni, a od slanih vole da spremaju sushi i šarenu tjesteninu sa povrćem.
Jesu li se mališanima ikad desile neke greškice, pogrešan sastojak ili previše začina?
O da! Bilo je par situacija sa preslanim muffinima, previše cimeta ili sode bikarbone, ali je to sastavni dio učenja i mi greške gledamo kao priliku da naučimo nešto novo i zanimljivo.
Događa li vam se da isti mališani upišu nekoliko različitih radionica?
Dešavalo se i to, najviše na kampovima kuhanja jer su teme različite svake sedmice pa se djeca vraćaju da nauče nove recepte.
Koje su vrijednosti zdrave ishrane za djecu, a koji su imperativi u odabiru sastojaka?
Djeci u razvoju potrebne su kvalitetne, nutritivno bogate namirnice koje će nahraniti njihova tijela i omogućiti im dovoljno energije za aktivne dječije dane. Kada biramo namirnice za djecu trebali bismo se potruditi da one velikim dijelom budu svježe, netretirane i neprerađene. Tu spadaju voće i povrće, orasi, sjemenke, cjelovite žitarice i slično.
Koliko su djeca svjesna važnosti zdrave prehrane i načina uzgoja povrća i voća?
Smatram da još uvijek nisu dovoljno svjesna jer donedavno nije bilo prilika da djeca nauče o uzgoju voća i povrća u obrazovnim ustanovama. Polako se to mijenja, u Sarajevu recimo postoji Montessori škola sa velikim vrtom u kojem djeca sade voće i povrće, prate njihov rast i učestvuju u berbi. Svoje proizvode zatim koriste u pripremi školskog ručka. Ovo je savršen primjer edukacije i nešto čemu i mi težimo sa našim radionicama i kolaboracijama sa plantažama i voćnjacima, kao i školama u BiH. Ista je stvar i sa zdravom prehranom, tek smo na početku mijenjanja svijesti o zdravoj prehrani u našoj zemlji, ali vjerujem da ćemo uz mnogo rada i učenja postići naše ciljeve.
Vjerujemo da je ključ rada sa djecom puno strpljenja. Imate li savjet za roditelje što napraviti ako dijete odbija zdravu hranu?
Djeca uče kroz primjer i najbitnija stvar koju roditelji trebaju da urade je da budu pozitivan uzor svojoj djeci kroz zdrav i aktivan način života. Naravno, uvijek bude izuzetaka i to nije magični trik da djeca zavole neku hranu, ali jeste baza od koje se kreće. Također je bitno ne insistirati previše jer na taj način dobijemo kontra efekat. Ukoliko dijete ne voli brokulu, na primjer, probajte je spremiti na drugačiji način, sa drugačijim začinima. Ono što sam ja mogla da primjetim u radu sa djecom i na časovima kuhanja je to da djeca vole teksturu i preferiraju hranu koja je hrskavija pa bih preporučila roditeljma da kada kuhaju povrće da isto ne prekuhaju. Ovim putem ne samo da čuvamo hranjive vrijednosti povrća već i povećavamo šansu da ga dijete ustvari i proba, odnosno pojede.
Kakav je feedback roditelja poslije radionice? Da li i oni nauče nešto novo?
Drago mi je što mogu da kažem da je feedback dosta pozitivan i da su roditelji jako zadovoljni idejom da je u školi kuhanja fokusirana na zdravoj hrani i namirnicama. Dosad su naučili mnogo jednostavnih recepata koje djeca rekreiraju kod kuće i neki su postali sastavni dio njihove trpeze.
Koje sastojke vi osobno preferirate i koji začini prevladavaju u vašem ormariću?
Sve namirnice koje ja koristim navela sam u 8. pitanju, na njima se uglavnom bazira moja prehrana. Što se začina tiče, ja mnogo volim indijsku, talijansku i meksičku kuhinju pa u mom ormariću prevladavaju začini tog tipa.
Koji su neki od načina za poticanje djece da zavole kuhanje?
Najbolji i najzanimljiviji način je dati im priliku da pomognu u kuhinji. Definitivno nije najjednostavniji i u današnjem ubrzanom životu vjerujem da mnogo roditelja nema vremena ni snage za ovakve aktivnosti, ali moj savjet je da probaju, barem jednom sedmično da kuhaju sa djecom. Nedjeljni doručak je savršena prilika za to.
Saznali smo da ste ideju o pokretanju radionica za djecu dobili tijekom studija u Londonu, a sada nas zanima kako je došla ideja da iz kuhinje dječije ručice posegnu na berbu voća na plantaži?
Voljela bih da mogu da preuzmem zasluge za ovu ideju, ali za nju je ipak najvećim dijelom zaslužna Elma, koja radi na razvoju turističke i edukativne ponude Jaffa Plantaža. Upoznale smo se tokom moje prve radionice kuhanja u Mostaru gdje mi je Elma predstavila rad Jaffa plantaža i iskazala želju da udružimo snage i organizujemo radionicu ovog tipa za dječicu. Ja sam naprosto oduševljena ovom idejom i nadam se da ćemo imati mnogo više ovakvih projekata širom Bosne i Hercegovine.
Možete li nam otkriti koje voće će biti zvijezda časa kuhanja na Jaffa plantažama?
Zvijezda ove radionice će biti sočne i ukusne breskve. :)
Kakvi su vam planovi nakon ove radionice?
Nakon ove radionice vraćamo se u Sarajevo gdje nastavljamo sa časovima i kampovima kuhanja. Život se polako vraća u normalu i svi smo jako uzbuđeni što možemo da se vratimo planiranim aktivnostima.
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
