TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 4.6.2020.
Danni's Little Kitchen, zabavna i edukativna škola kuhanja za klince, odlučila se preseliti za vikend na Jaffa plantaže u srcu Hercegovine.
Kroz intervju sa Danirom Šabić, diplomiranom učiteljicom Montessori pedagogije, koja se krije iza profila Danni’s Little Kitchen, saznali smo sve o njenim edukativnim radionicama, o tome kako je nastala ideja o radionici u prirodi, a uspjeli smo zaviriti u u pripremni proces kuhanja koji mališani vole.
Naime, njena food radionica za najmlađe koja se održava ove nedjelje u Mostaru na Jaffa plantažama, a na koju vaše najmlađe možete prijaviti putem njenih društvenih mreža, bila nam je povod da s Danirom detaljnije razgovaramo o tome koji sadržaj očekuje najmlađe, koje to recepte dječica rado prave, a dobili smo i korisne savjete o tome kada su male ruke spremne za kulinarske aktivnosti.
Danira je s nama podijelila i nekoliko savjeta kako mališane potaknuti da zdravije jedu.
Danira na jednoj od food radionica u Sarajevu
***
Da li su vam nedostajala druženja sa mališanima nakon skoro tri mjeseca izolacije?
Itekako! Jedva čekam da mi se vrate dječica u kuhinju!
Čemu se posebno radujete?
Mnogo se radujem energiji koju djeca unesu u moju kuhinju i novim kulinarskim avanturama sa njima.
Kada je djecu najbolje uključiti u kuhanje?
Djeca od 18. mjeseca su već sposobna da nam pomognu u kuhinji i učestvuju u aktivnostima poput pranja namirnica, miješanja, gnječenja voća i povrća sa viljuškom, prebacivanje namirnica sa kašikom iz jedne zdjele u drugu i slično.
Šta mališani najviše vole raditi tokom radionice, koji im je omiljeni dio radionice?
Omiljeni dio im je kušanje i mirisanje namirnica koje koristimo za spremanje recepta. Uvijek moram da imam rezervu sastojaka jer se pola pojede tokom pripreme. Osim toga najviše vole da rendaju voće i povrće i da tope čokoladu.
Kakve recepte inače vole djeca? Ima li neki recept koji djeca posebno traže i koji je najpopularniji?
Slatki recepti itekako prednjače! Ja se trudim da izbalansiram radionice i da rotiram slatke i slane recepte, ali slatko je ipak više traženo. Palačinke su im jako drage i obožavaju da ih spremaju, pogotovo kada pravimo Pancake Lollipops - pravimo manje palačinke koje pečemo sa drvenim štapićima i izgledaju poput lizalica. Muffini i cupcakes su također jako popularni, a od slanih vole da spremaju sushi i šarenu tjesteninu sa povrćem.
Jesu li se mališanima ikad desile neke greškice, pogrešan sastojak ili previše začina?
O da! Bilo je par situacija sa preslanim muffinima, previše cimeta ili sode bikarbone, ali je to sastavni dio učenja i mi greške gledamo kao priliku da naučimo nešto novo i zanimljivo.
Događa li vam se da isti mališani upišu nekoliko različitih radionica?
Dešavalo se i to, najviše na kampovima kuhanja jer su teme različite svake sedmice pa se djeca vraćaju da nauče nove recepte.
Koje su vrijednosti zdrave ishrane za djecu, a koji su imperativi u odabiru sastojaka?
Djeci u razvoju potrebne su kvalitetne, nutritivno bogate namirnice koje će nahraniti njihova tijela i omogućiti im dovoljno energije za aktivne dječije dane. Kada biramo namirnice za djecu trebali bismo se potruditi da one velikim dijelom budu svježe, netretirane i neprerađene. Tu spadaju voće i povrće, orasi, sjemenke, cjelovite žitarice i slično.
Koliko su djeca svjesna važnosti zdrave prehrane i načina uzgoja povrća i voća?
Smatram da još uvijek nisu dovoljno svjesna jer donedavno nije bilo prilika da djeca nauče o uzgoju voća i povrća u obrazovnim ustanovama. Polako se to mijenja, u Sarajevu recimo postoji Montessori škola sa velikim vrtom u kojem djeca sade voće i povrće, prate njihov rast i učestvuju u berbi. Svoje proizvode zatim koriste u pripremi školskog ručka. Ovo je savršen primjer edukacije i nešto čemu i mi težimo sa našim radionicama i kolaboracijama sa plantažama i voćnjacima, kao i školama u BiH. Ista je stvar i sa zdravom prehranom, tek smo na početku mijenjanja svijesti o zdravoj prehrani u našoj zemlji, ali vjerujem da ćemo uz mnogo rada i učenja postići naše ciljeve.
Vjerujemo da je ključ rada sa djecom puno strpljenja. Imate li savjet za roditelje što napraviti ako dijete odbija zdravu hranu?
Djeca uče kroz primjer i najbitnija stvar koju roditelji trebaju da urade je da budu pozitivan uzor svojoj djeci kroz zdrav i aktivan način života. Naravno, uvijek bude izuzetaka i to nije magični trik da djeca zavole neku hranu, ali jeste baza od koje se kreće. Također je bitno ne insistirati previše jer na taj način dobijemo kontra efekat. Ukoliko dijete ne voli brokulu, na primjer, probajte je spremiti na drugačiji način, sa drugačijim začinima. Ono što sam ja mogla da primjetim u radu sa djecom i na časovima kuhanja je to da djeca vole teksturu i preferiraju hranu koja je hrskavija pa bih preporučila roditeljma da kada kuhaju povrće da isto ne prekuhaju. Ovim putem ne samo da čuvamo hranjive vrijednosti povrća već i povećavamo šansu da ga dijete ustvari i proba, odnosno pojede.
Kakav je feedback roditelja poslije radionice? Da li i oni nauče nešto novo?
Drago mi je što mogu da kažem da je feedback dosta pozitivan i da su roditelji jako zadovoljni idejom da je u školi kuhanja fokusirana na zdravoj hrani i namirnicama. Dosad su naučili mnogo jednostavnih recepata koje djeca rekreiraju kod kuće i neki su postali sastavni dio njihove trpeze.
Koje sastojke vi osobno preferirate i koji začini prevladavaju u vašem ormariću?
Sve namirnice koje ja koristim navela sam u 8. pitanju, na njima se uglavnom bazira moja prehrana. Što se začina tiče, ja mnogo volim indijsku, talijansku i meksičku kuhinju pa u mom ormariću prevladavaju začini tog tipa.
Koji su neki od načina za poticanje djece da zavole kuhanje?
Najbolji i najzanimljiviji način je dati im priliku da pomognu u kuhinji. Definitivno nije najjednostavniji i u današnjem ubrzanom životu vjerujem da mnogo roditelja nema vremena ni snage za ovakve aktivnosti, ali moj savjet je da probaju, barem jednom sedmično da kuhaju sa djecom. Nedjeljni doručak je savršena prilika za to.
Saznali smo da ste ideju o pokretanju radionica za djecu dobili tijekom studija u Londonu, a sada nas zanima kako je došla ideja da iz kuhinje dječije ručice posegnu na berbu voća na plantaži?
Voljela bih da mogu da preuzmem zasluge za ovu ideju, ali za nju je ipak najvećim dijelom zaslužna Elma, koja radi na razvoju turističke i edukativne ponude Jaffa Plantaža. Upoznale smo se tokom moje prve radionice kuhanja u Mostaru gdje mi je Elma predstavila rad Jaffa plantaža i iskazala želju da udružimo snage i organizujemo radionicu ovog tipa za dječicu. Ja sam naprosto oduševljena ovom idejom i nadam se da ćemo imati mnogo više ovakvih projekata širom Bosne i Hercegovine.
Možete li nam otkriti koje voće će biti zvijezda časa kuhanja na Jaffa plantažama?
Zvijezda ove radionice će biti sočne i ukusne breskve. :)
Kakvi su vam planovi nakon ove radionice?
Nakon ove radionice vraćamo se u Sarajevo gdje nastavljamo sa časovima i kampovima kuhanja. Život se polako vraća u normalu i svi smo jako uzbuđeni što možemo da se vratimo planiranim aktivnostima.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?
Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.
Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.
Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.
Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.
Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?
„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale.
Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“
Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?
Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“
Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete
Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“
Kada dijete treba prvi pregled?
Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“
Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?
Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“
Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice
Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“
Najveći mit? Da naočale kvare vid
Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“
Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?
Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“
Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida
Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“
Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.
Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.
Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.
Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.
Foto: @dr_ajla
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
