TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 4.6.2020.
Danni's Little Kitchen, zabavna i edukativna škola kuhanja za klince, odlučila se preseliti za vikend na Jaffa plantaže u srcu Hercegovine.
Kroz intervju sa Danirom Šabić, diplomiranom učiteljicom Montessori pedagogije, koja se krije iza profila Danni’s Little Kitchen, saznali smo sve o njenim edukativnim radionicama, o tome kako je nastala ideja o radionici u prirodi, a uspjeli smo zaviriti u u pripremni proces kuhanja koji mališani vole.
Naime, njena food radionica za najmlađe koja se održava ove nedjelje u Mostaru na Jaffa plantažama, a na koju vaše najmlađe možete prijaviti putem njenih društvenih mreža, bila nam je povod da s Danirom detaljnije razgovaramo o tome koji sadržaj očekuje najmlađe, koje to recepte dječica rado prave, a dobili smo i korisne savjete o tome kada su male ruke spremne za kulinarske aktivnosti.
Danira je s nama podijelila i nekoliko savjeta kako mališane potaknuti da zdravije jedu.
Danira na jednoj od food radionica u Sarajevu
***
Da li su vam nedostajala druženja sa mališanima nakon skoro tri mjeseca izolacije?
Itekako! Jedva čekam da mi se vrate dječica u kuhinju!
Čemu se posebno radujete?
Mnogo se radujem energiji koju djeca unesu u moju kuhinju i novim kulinarskim avanturama sa njima.
Kada je djecu najbolje uključiti u kuhanje?
Djeca od 18. mjeseca su već sposobna da nam pomognu u kuhinji i učestvuju u aktivnostima poput pranja namirnica, miješanja, gnječenja voća i povrća sa viljuškom, prebacivanje namirnica sa kašikom iz jedne zdjele u drugu i slično.
Šta mališani najviše vole raditi tokom radionice, koji im je omiljeni dio radionice?
Omiljeni dio im je kušanje i mirisanje namirnica koje koristimo za spremanje recepta. Uvijek moram da imam rezervu sastojaka jer se pola pojede tokom pripreme. Osim toga najviše vole da rendaju voće i povrće i da tope čokoladu.
Kakve recepte inače vole djeca? Ima li neki recept koji djeca posebno traže i koji je najpopularniji?
Slatki recepti itekako prednjače! Ja se trudim da izbalansiram radionice i da rotiram slatke i slane recepte, ali slatko je ipak više traženo. Palačinke su im jako drage i obožavaju da ih spremaju, pogotovo kada pravimo Pancake Lollipops - pravimo manje palačinke koje pečemo sa drvenim štapićima i izgledaju poput lizalica. Muffini i cupcakes su također jako popularni, a od slanih vole da spremaju sushi i šarenu tjesteninu sa povrćem.
Jesu li se mališanima ikad desile neke greškice, pogrešan sastojak ili previše začina?
O da! Bilo je par situacija sa preslanim muffinima, previše cimeta ili sode bikarbone, ali je to sastavni dio učenja i mi greške gledamo kao priliku da naučimo nešto novo i zanimljivo.
Događa li vam se da isti mališani upišu nekoliko različitih radionica?
Dešavalo se i to, najviše na kampovima kuhanja jer su teme različite svake sedmice pa se djeca vraćaju da nauče nove recepte.
Koje su vrijednosti zdrave ishrane za djecu, a koji su imperativi u odabiru sastojaka?
Djeci u razvoju potrebne su kvalitetne, nutritivno bogate namirnice koje će nahraniti njihova tijela i omogućiti im dovoljno energije za aktivne dječije dane. Kada biramo namirnice za djecu trebali bismo se potruditi da one velikim dijelom budu svježe, netretirane i neprerađene. Tu spadaju voće i povrće, orasi, sjemenke, cjelovite žitarice i slično.
Koliko su djeca svjesna važnosti zdrave prehrane i načina uzgoja povrća i voća?
Smatram da još uvijek nisu dovoljno svjesna jer donedavno nije bilo prilika da djeca nauče o uzgoju voća i povrća u obrazovnim ustanovama. Polako se to mijenja, u Sarajevu recimo postoji Montessori škola sa velikim vrtom u kojem djeca sade voće i povrće, prate njihov rast i učestvuju u berbi. Svoje proizvode zatim koriste u pripremi školskog ručka. Ovo je savršen primjer edukacije i nešto čemu i mi težimo sa našim radionicama i kolaboracijama sa plantažama i voćnjacima, kao i školama u BiH. Ista je stvar i sa zdravom prehranom, tek smo na početku mijenjanja svijesti o zdravoj prehrani u našoj zemlji, ali vjerujem da ćemo uz mnogo rada i učenja postići naše ciljeve.
Vjerujemo da je ključ rada sa djecom puno strpljenja. Imate li savjet za roditelje što napraviti ako dijete odbija zdravu hranu?
Djeca uče kroz primjer i najbitnija stvar koju roditelji trebaju da urade je da budu pozitivan uzor svojoj djeci kroz zdrav i aktivan način života. Naravno, uvijek bude izuzetaka i to nije magični trik da djeca zavole neku hranu, ali jeste baza od koje se kreće. Također je bitno ne insistirati previše jer na taj način dobijemo kontra efekat. Ukoliko dijete ne voli brokulu, na primjer, probajte je spremiti na drugačiji način, sa drugačijim začinima. Ono što sam ja mogla da primjetim u radu sa djecom i na časovima kuhanja je to da djeca vole teksturu i preferiraju hranu koja je hrskavija pa bih preporučila roditeljma da kada kuhaju povrće da isto ne prekuhaju. Ovim putem ne samo da čuvamo hranjive vrijednosti povrća već i povećavamo šansu da ga dijete ustvari i proba, odnosno pojede.
Kakav je feedback roditelja poslije radionice? Da li i oni nauče nešto novo?
Drago mi je što mogu da kažem da je feedback dosta pozitivan i da su roditelji jako zadovoljni idejom da je u školi kuhanja fokusirana na zdravoj hrani i namirnicama. Dosad su naučili mnogo jednostavnih recepata koje djeca rekreiraju kod kuće i neki su postali sastavni dio njihove trpeze.
Koje sastojke vi osobno preferirate i koji začini prevladavaju u vašem ormariću?
Sve namirnice koje ja koristim navela sam u 8. pitanju, na njima se uglavnom bazira moja prehrana. Što se začina tiče, ja mnogo volim indijsku, talijansku i meksičku kuhinju pa u mom ormariću prevladavaju začini tog tipa.
Koji su neki od načina za poticanje djece da zavole kuhanje?
Najbolji i najzanimljiviji način je dati im priliku da pomognu u kuhinji. Definitivno nije najjednostavniji i u današnjem ubrzanom životu vjerujem da mnogo roditelja nema vremena ni snage za ovakve aktivnosti, ali moj savjet je da probaju, barem jednom sedmično da kuhaju sa djecom. Nedjeljni doručak je savršena prilika za to.
Saznali smo da ste ideju o pokretanju radionica za djecu dobili tijekom studija u Londonu, a sada nas zanima kako je došla ideja da iz kuhinje dječije ručice posegnu na berbu voća na plantaži?
Voljela bih da mogu da preuzmem zasluge za ovu ideju, ali za nju je ipak najvećim dijelom zaslužna Elma, koja radi na razvoju turističke i edukativne ponude Jaffa Plantaža. Upoznale smo se tokom moje prve radionice kuhanja u Mostaru gdje mi je Elma predstavila rad Jaffa plantaža i iskazala želju da udružimo snage i organizujemo radionicu ovog tipa za dječicu. Ja sam naprosto oduševljena ovom idejom i nadam se da ćemo imati mnogo više ovakvih projekata širom Bosne i Hercegovine.
Možete li nam otkriti koje voće će biti zvijezda časa kuhanja na Jaffa plantažama?
Zvijezda ove radionice će biti sočne i ukusne breskve. :)
Kakvi su vam planovi nakon ove radionice?
Nakon ove radionice vraćamo se u Sarajevo gdje nastavljamo sa časovima i kampovima kuhanja. Život se polako vraća u normalu i svi smo jako uzbuđeni što možemo da se vratimo planiranim aktivnostima.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Bonjour.ba/PR
Radoznalost je vjerovatno najprirodniji ulaz u nauku, a djeci ponekad treba samo prostor u kojem je mogu pratiti dovoljno daleko. Evropska noć istraživača 25. septembra donosi eksperimente, radionice i susrete s istraživačima u 13 bh. gradova.
U školskom rasporedu nauka dolazi pod različitim imenima. Jednom je fizika, drugi put biologija ili hemija, a mnogo prije toga priroda i društvo. Dječija radoznalost, srećom, ne poznaje takve podjele.
Pitanje zašto nebo mijenja boju lako završi razgovorom o svjetlosti, jedno „kako avion ostaje u zraku?“ otvori fiziku, a fascinacija dinosaurima, ljudskim tijelom ili svemirom vrlo brzo preraste u sate istraživanja. Djeca često dođu do nauke mnogo prije nego što znaju kojoj disciplini pripada ono što ih zanima.
Tu vrijedi sačuvati njihovu potrebu da pitaju. Ne zato što svako dijete treba odgajati kao budućeg naučnika, već zato što su radoznalost, sposobnost povezivanja informacija i navika da se odgovor provjeri neke od najvrjednijih vještina koje mogu ponijeti dalje, bez obzira na to čime će se jednog dana baviti.
Škola im daje pojmove i temelje, ali susret sa stvarnim eksperimentom, istraživačem ili problemom koji se pokušava riješiti može učiniti nešto drugo: pokazati im kako znanje izgleda kada izađe iz udžbenika.
Zato nam je Evropska noć istraživača jedan od zanimljivijih septembarskih planova za roditelje i djecu. 25. septembra više od 80 aktivnosti stiže u 13 gradova širom Bosne i Hercegovine, kroz eksperimente, radionice, demonstracije i razgovore s ljudima koji se istraživanjem zaista bave.
Evropska noć istraživača ove godine u Bosni i Hercegovini obilježava svoju 13. godišnjicu, dok se paralelno odvija u 25 evropskih zemalja i više od 400 gradova širom kontinenta. Tokom prethodnih izdanja okupila je hiljade djece i mladih, škole, nastavnike, studente, istraživače, univerzitete, organizacije i porodice.
Vrijednost takvog formata najlakše se vidi u neposrednom iskustvu. Jedno je pročitati kako nešto funkcionira, a sasvim drugo gledati proces, pokušati ga ponoviti i imati osobu kojoj odmah možete postaviti sljedeće pitanje.
Događaj je upravo tako i zamišljen, kao prostor u kojem znanje cirkuliše između istraživača, učenika, studenata, profesionalaca, institucija i građana. Nauka se iz laboratorija i akademskih prostora seli među ljude, tamo gdje pitanje može nastati sasvim spontano.
Program će se 25. septembra održavati u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Goraždu, Jajcu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Travniku, Trebinju, Tuzli i Zenici.
Jedan od centralnih dijelova programa je Naukatorium, Sajam nauke i inovacija, zamišljen kao susret javnosti s istraživanjem iz prve ruke.
Otvoreni poziv namijenjen je osnovnim i srednjim školama, fakultetima, istraživačkim institutima, kompanijama, startupima, nevladinim organizacijama i javnim ustanovama iz svih 13 gradova, koji svoj rad mogu predstaviti kroz štand, radionicu ili oba formata. Prijave se podnose putem forme na zvaničnoj stranici događaja.
Za dijete takav prostor ima jednu veliku prednost: ne mora unaprijed znati šta ga zanima.
Može ga zaustaviti eksperiment koji ne razumije, demonstracija koju želi ponoviti ili tema za koju do tog trenutka nije znalo da postoji. Neko će imati dvadeset pitanja, neko će samo pažljivo gledati, a neko će tek na posljednjem štandu pronaći ono zbog čega želi ostati duže.
Sve su to sasvim dobri počeci.
Stariji učenici ove godine mogu otići korak dalje kroz ScienceFormers, takmičenje namijenjeno srednjoškolskim timovima.
Timovi od po tri učenika ili učenice, uz podršku jednog mentora ili mentorice, pozvani su da istraže naučni odgovor na stvaran problem iz svoje zajednice. Teme obuhvataju klimatske promjene i biodiverzitet, vještačku inteligenciju, obrazovanje i gradove budućnosti, a najbolji projekti bit će predstavljeni i nagrađeni tokom Evropske noći istraživača.
Za tinejdžere koji tek počinju ozbiljnije razmišljati o vlastitim interesovanjima ovo otvara drugačiji odnos prema znanju. Problem iz grada, škole ili svakodnevice postaje nešto što se može precizno postaviti, istražiti i pokušati riješiti.
Djeca ne moraju doći s jasnim interesovanjem za fiziku, biologiju, tehnologiju ili neku buduću naučnu karijeru. Dovoljno je da postoji tema zbog koje žele pitati još jednom.
Vrijednost ovakvih susreta upravo je u tome što ostavljaju prostor za istraživanje bez obaveze da se interesovanje odmah pretvori u veliku odluku. Pitanje, pokušaj, pogrešna pretpostavka i novi odgovor dio su istog procesa.
Uz učenike i škole, organizatori su otvorili i poziv volonterima i volonterkama, bez obzira na godine i prethodno znanje, koji žele učestvovati u realizaciji događaja u svom gradu.
Ovogodišnji program realizira se uz podršku Marie Skłodowska-Curie Actions u okviru Horizon Europe.
Prijave za učešće trenutno su otvorene, a učešće u Evropskoj noći istraživača je besplatno i otvoreno za sve. Više informacija o programu i prijavama dostupno je na zvaničnoj stranici događaja, nocistrazivaca.ba, kao i na njihovim Instagram i Facebook kanalima.
Nakon 13 godina, osnovna ideja ostaje ista: približiti nauku ljudima i ostaviti dovoljno prostora za radoznalost, pitanje i eksperiment. Generacije djece i mladih već su odrastale uz ovaj događaj, a 25. septembra nova generacija dobiva priliku da istražuje, eksperimentiše i možda napravi svoj prvi korak prema nauci.
Za roditelje to može biti jedan dobar plan za septembarsko poslijepodne. Za dijete, prilika da nešto što ga već dugo zanima prvi put vidi izbliza, pokuša vlastitim rukama ili o tome razgovara s nekim ko se istraživanjem zaista bavi.
Ne mora iz te večeri nastati velika odluka o budućnosti. Dovoljno je da se kući vrati s novom fascinacijom, željom da nešto ponovo pokuša ili s još jednim pitanjem.
Možda upravo tako počinje prvi ozbiljniji korak prema nauci.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
