Dalal Midhat Talakić je kantautorica pred kojoj se nalazi usitinu izazovan zadatak – kao dio tima koji predstavlja Bosnu i Hercegovinu na ovogodišnjem Eurosongu, Dalal ima odgovornu ulogu izvesti stihove pjesme 'Ljubav je' pred cijelom Europom. Dalal je davno prikupila simpatije bh.publike kao članica grupe Erato svojim sjajnim vokalnim sposobnostima, ali i komunikacijom s publikom.

Njen raspored je ovih dana ispunjen i pripremama za njen solo album, a budući da se kalendarski približava početak Eurosonga (svakako si zabilježite u rokovnik datum 10. 5.), nismo mogli odoljeti da ne saznamo više o tome kako teku probe Dalal, Deena, Ane i Jasmina, čiji dizajn će nositi tijekom nastupa, ali i da saznamo koje bh.dizajnere Dalal privatno voli, te koji nastup s Eurosonga je ukrao njene simaptije.

Već neko vrijeme djelujete kao solo izvođačica. Što ste naučili o glazbi kroz taj period? Koji je najveći izazov, a koji strah s kojim ste se suočili?

Glazba je ostala ista, ali se sve ostalo promijenilo, a tome su najviše doprinijele društvene mreže koje su se u BiH tek pojavile kada se grupa Erato povukla sa scene. Također cijeli svijet se promijenio, masovna muzička produkcija i internet su proizveli instant zvijezde i sve se počelo svoditi na nekoliko minuta slave. Pjesme ne stignete zapamtiti, ne ostaju da traju niti možete razlikovati autore i pjevače jer svi zvuče isto. Za to je kriv pretjerani konzumerizam i to se odrazilo i na muzičku industriju. Mišljenja sam da kvalitet uvijek ispliva što nam je nedavno dokazala Adele sa svojim povratničkim singlom, a prije nje i Amy Winehouse, Jessie J, Emeli Sande, Sam Smith. Ne osjećam strah jer radim bez ikakvih kalkulacija, i jer me vodi ljubav prema glazbi i publika koja voli slušati moje pjesme. Najveći izazov mi je opstati na sceni, a trajem već 16 godina, i na tome sam jako zahvalna.

Mnogi vas često uspoređuju i s Adele. Koje emocije vi želite prenijeti i dočarati kroz vaše pjesme?

Adele je autor svojih pjesama i proslavila se baladama, pa moguće da je to poveznica, što mi jako laska jer Adele iznimno cijenim, pratim njen rad i redovito čitam njene intervjue u kojima nekad i pronađem malo sebe. Moje pjesme su iskrene – voljela bih da mogu samo pisati o sreći, ali život je puno više bol i tuga, a to moja publika savršeno osjeti.

Koju pjesmu najradije izvodite?

Moj prvi solo single „Gdje sam ja?“.

Pred vama je jedan od najvećih profesionalnih izazova, Eurosong. Okupili ste zanimljiv tim ljudi. Kako teku vaše probe? Imate li već podijeljene poslove? Tko je najsmiješniji, a tko se najbolje nosi  s pritiskom?

Ono što je bitno istaći da smo mi u projekat Eurosong ušli srcem, a to je jako teško kada su vam iznad glave rokovi za plaćanje, a tako jednostavno stvari danas funkcionišu u Evropi. Tim ljudi koji je okupljen su ljudi s kojima smo prije surađivali i Deen i ja i naši dragi prijatelji koji nam žele pomoći u vraćanju naše zastave na ovaj prestižni evropski događaj. Naše vokalne i koreografske probe prolaze uvijek u super atmosferi i smijehu, ali kad radimo, radimo i tako će biti svih 14 dana u Stockholmu.

Snimljen je i spot za pjesmu koju ćete izvesti na Eurosongu, Ljubav je, a javnost ima samo pozitivne kritike na vaš nastup i izvedbu. Kako se nosite s izazovom da predstavljate Bosnu i Hercegovinu na prestižnom europskom pjevačkom natjecanju?

Spot je radio moj dragi prijatelj Vedad Jašarević s kojim sam dosad surađivala na reklamnim spotovima, te na spotu „Putujemo snovima“ s Jacquesom Houdekom i mom singlu „Bombon“, i znala sam da je on prava osoba za ekranizaciju pjesme u koju svi toliko vjeruju. Kula Ostrožac je mene oduvijek podsjećala na Game of Thrones, seriju koju obožavam, i ako su oni mogli snimati u Dubrovniku, pa mogu doći i do Cazina u novoj sezoni. (smijeh)
Spot je već oduševio evropsku publiku, pa se nadamo da će neko znati prepoznati ljepote naše države i investirati u obnovu objekta koji je čaroban. Oduvijek sam sanjala o Eurosongu, a na onome što će javnost da vidi u tri minute, mi radimo već 6 mjeseci, tako da se zaista nadam da će se svima svidjeti naš nastup. Na oficijelnom videu iz Vijećnice imamo preko 2 miliona pregleda i među 5 smo najgledanijih spotova od 43 zemlje koje učestvuju, a dosta dugo smo držali prvo mjesto, uradili smo bezbroj intervjua za strane medije, američki Huffington post nas je proglasio favoritima, podržao nas je Metro(UK), BBC je došao u Sarajevo da radi reportažu o nama, gostovali smo u Amsterdamu na Eurovision in concert gdje su se mediji i fanovi otimali za nas, na najpoznatijim portalima i blogovima sjajno kotiramo, a i držimo odlično mjesto na kladionicama - mislim da smo uradili dobar posao, kakav god finalni ishod bio. Ono što je zanimljivo je da po prvi put BiH ima redatelja nastupa – Harisa Pašovića koji je osmislio sjajan koncept i užitak je surađivati s njim.

Koji je vaš omiljeni nastup s Eurosonga? A tko vas je od bh. izvođača najviše oduševio svojim nastupom na Eurosongu?

Molitva – Marije Šerifović, a od naših predstavnika Hari – Lejla.

Vjerujemo da već radite i na pripremi same kostimografije za nastup. Možete li nam otkriti nešto više o tom dijelu vašeg nastupa? Nosite li bh.dizajn?

S obzirom da je Deen studirao na prestižnom Marangoni Istituto, dizajner koji je zadužen za muški dio ekipe je Tom Rebl, Deenov prijatelj iz Milana i jedan od najpoznatijih evropskih dizajnera za muškarce, a kako u ekipi imamo Anu Rucner iz susjedne Hrvatske, odlučili smo da ženski dio ekipe oblači njen prijatelj i omiljeni dizajner Juraj Zigman. Na spotu za „Ljubav je“ nosim kreaciju Selme Berisalić – Starfinger, A.I design i nakit Werkstatt studio, a za šminku je zadužen Sanjin Egon, koji s nama putuje i u Stockholm. BH dizajneri su za mene pripremili jako puno kreacija koje ću promovirati na oficijelnim partijima i Bosanskoj Noći u Stockholmu, a za odabir svega što nosim u emisijama, na nastupima, i svih 14 dana boravka u Švedskoj zadužena je kreatorka i stilistica Adela Hodžić.

A koji komadi su najzastupljeniji u vašem ormaru? Koje bh.dizajnere privatno nosite? 

Za svakodnevne kombinacije i emisije nosim Lindex u koji sam se davno zaljubila a od bh dizajnera to su A.I design(Adela Hodžić i Irma Mirvić), Selma Berisalić – Starfinger, Ana Lukenda(MOA Baggeek), Nina Varga, Neira Sinanbašić (She:You), nakit Werkstatt studio i Tribal accesories, torbe Coco pat i Madam Jolie.

Dalal nosi A.I design by Adela Hodžić haljinu, make-up potpisuje Sanjin Egon, a frizuru Ensar Dervišbegović

Rad i karijeru kojeg bh.glazbenika osobno cijenite?

One and only – Dino Merlin.

A koji su planovi na polju solo karijere Dalal Midhat-Talakić? Možemo li uskoro očekivati i vaš album?

Eurosong je sad prioritet, a ja vrijedno radim na novim pjesmama koje će se naći na mom prvom solo albumu.

Vjerujemo da u vašem radu veliku ulogu ima i podrška obitelji. Kako spajate privatne i poslovne obveze?

Zasad je sve funkcioniralo izvrsno, mnogo je teže otkad često putujem i ne mogu se posvetiti kćerki May onoliko koliko sam nekad mogla, ali srećom ostavljam je u dobrim rukama – njenog tate, njegove ili moje mame, i naše drage babysitterke Samire koju smatram članom obitelji. Ovih dana aktuelan je upis u školu i jako smo uzbuđeni oko toga.

Gdje pronalazite inspiraciju? Što vas motivira?

Motivira me moja porodica koja mi je ogromna podrška čak i kad stvari izgledaju najgore, a i kad su sjajne da me spuste na zemlju i publika koja me prati sve ove godine.

^{Foto: Armin Čolo, Vanja Lisac}

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com