Iako se često sa dolaskom jeseni, kišovitih dana najradije zavučemo pod dekicu i pijemo topli napitak, ove sezone odlučili smo da prije kreiranja cozy trenutaka, izdvojimo vrijeme za pripremu malenog vodiča organizacije i čišćenja doma na duži period.

Potražili smo metode koje provjereno daju dugoročni rezultat, a u nastavku otkrijte zbog čega trebate dati prioritet čišćenju-održavanju, drugim riječima, mogućnosti čišćenja vašeg kutka za 15 minuta dnevno.

Foto: unsplash.com

Ovaj zadatak, a posebice rezultat potaknut će bolje raspoloženje, iznova oslikati vaš karakter, a čišći dom dodatno će pridonijeti lijepom osjećaju.

DEFINIŠITE ŠTA ZA VAS ZNAČI "ČISTO"

Prvi korak je definisanje. Tačnije, šta izaziva najviše stresa: otisci prstiju na staklu... mrvice...tragovi cipela na podu?

I, možda i najvažnije, šta vam uopće nije toliko prioritetno: razbacana pošta? Posuđe u sudoperu?

Koje poslove volite, a koji vas potpuno opterećuju?

Koja je vaša osnovna tendencija: biti poput Monike iz Prijatelja sa savršeno uređenim domom ili ste više opušteniji tip gdje je dozvoljeno i malo nereda.

Razumijevanje vašeg općeg stava i pristupa čišćenju može vam pomoći da shvatite kako to učiniti prema vašim standardima.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Esra (@nachgestern)

PROVEDITE PO 5 MINUTA U 3 RAZLIČITE SOBE

Svrha održavanja čistog prostora u kojem boravite nije da se sve obavi odjednom, već da se postepeno sređuje kako bi duže ostalo čisto.

Tu pomaže pravilo 5-5-5: odaberite 3 sobe u kojima najviše provodite vrijeme (koje se i zbog toga najbrže razbacaju) postavite mjerač vremena na 5 minuta i brzinski uredite jednu sobu.

Ponovite postupak dva puta i gotovi ste.

Ključ ove strategije je brzo, lagano čišćenje. Tada jednostavno rješavate svakodnevnu prljavštinu, prašinu i nered koji se nakupljaju u jednoj prostoriji.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Marianne Sides | The MA Times (@mariannesides)

Na primjer, recimo da većinu svog vremena provodite u kuhinji, dnevnoj sobi i kupaonici.

Ove sobe su obično sobe sa prioritetom; osim toga, često funkcioniraju kao prostor gdje najviše provodite vremena.

Evo kako možete pristupiti ovim područjima:

5 minuta: Dnevna soba

Dnevne sobe su vjerovatno i najlakši dio za čišćenje. Vaš posao ovdje je jednostavno učiniti da izgleda bolje.

Obrišite sve prašnjave površine poput postolja za televizor, ormara ili stola.

Foto: pexels.com

Složite dekice i rasporedite jastuke tamo gdje bi trebali biti. Pometite ili usisajte pod.

Sklonite sve što ne treba biti u toj prostoriji poput knjiga, igračaka za pse ili bebe, nasumičnih džempera, papuča i slično.

Ovaj sistem možete primijeniti i u spavaćoj sobi.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by PLANTS | INTERIOR | LIFESTYLE (@alieselotte)

5 minuta: Kuhinja

Postoje dva trika kako biste održali kuhinju u redu: prazan sudoper i radne ploče bez dodataka i stvari koje nisu potrebne u kuhinji.

Stavite prljavo posuđe u mašinu za pranje sudova, ili ako ju nemate, posuđe operite i složite.

Foto: pexels.com

Savjet plus: očistite posuđe nakon svakog obroka i neće se gomilati.

Trudite se da ne ostavljate stvari na kuhinjskom prostoru.

Kada sve spremite i kuhinja izgleda #wow zavjetujte se da će vam kuhinja uvijek tako lijepa i ostati.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Mariana Machado / Fashion (@marianamachado____)

5 minuta: Kupatilo

Nanesite sredstva za čišćenje toaleta u umivaonik, wc šolju i ostavite da djeluje.

Za to vrijeme možete očistiti ogledalo i skupiti svu prljavu odjeću.

Stignete i upaliti jednu mašinu za pranje, a zatim očistite i mjesta na kojima ste nanijeli sredstva za čišćenje. Voilà!

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by @dokona_gospodjica

 Ako ste spremni za veliko čišćenje svoje oaze ovdje otkrivamo trikove za organizaciju i čišćenje po tehnici Marie Kondo.

***

Naslovna fotografija: @nziarko_
Tekst: Ilda Lihić-Isović

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba