Naše druženje s Tomislavom započelo je prije nekoliko godina, kada je bio jedan od ambasadora naše humanitarne kampanje Zagrli za ljubav, koju smo pokrenuli s kompanijom Bingo.

Već tada smo mogli uvidjeti da je Tomislav izuzetno organiziran, spreman za suradnju i rado podržava priče koje imaju jasan cilj i pozitivan utjecaj na okolinu.

Kada smo razmišljali o kreiranju BONJOUR.men rubrike znali smo da želimo kreirati sadržaj kroz koji će muškarci koji zavire na portal pronaći edukativne i inspirativne odgovore kada je u pitanju organizacija vremena, karijera, ali i moda i ljepota. Uz to, u razgovoru s uspješnim muškarcima iz različitih sfera želimo pričati o tome kako se oni nose s pojedinim izazovima, stresom, neuspjehom, ali i kako kreiraju ispunjenu svakodnevicu za sebe i svoje najmilije.

Kao prvog gosta naše rubrike pozvali smo Tomislava Cvitanušića koji za sebe kaže da je uporan, posvećen ciljevima i vječiti putnik. Čitajući odgovore koje je Tomislav dao u razgovoru s našom urednicom Dijanom, uvjerit ćete se da je uistinu tako, ali i pronaći dodatnu dozu inspiracije za češći izlazak iz zone komfora. Naše druženje rezervirali smo za jedan dan u Sarajevu u modernom & cozy interijeru restorana Monarch u Sarajevu te uz šoljicu čaja razgovarali o sportu, kulturi, modi i uspjehu.

Tomislav Cvitanušić i Dijana Ćavar, urednica BONJOUR.ba 

***

Koje su tri stvari koje uvijek napraviš ujutro kada se probudiš?

• Operem zube.
• Provjerim vremensku prognozu.
• Izvedem ljubimca, zlatnog retrivera Sparky-ja.

Kako izgleda jedan tvoj radni dan? Koji je trik kojim se služiš kada ti jednostavno nedostaje motivacije za rad?

Radni dan je uglavnom miks uredskog posla i sastanaka, s tim da su sastanci u vrijeme pandemije na digitalnim platformama, što je uvjetovalo i ovladavanje novim tehnologijama, tako da nije dosadno jer se nešto novo i naučilo. Nemam trik za nedostatak motivacije, nekada treba samo slušati sebe i signale koje nam tijelo šalje, u redu je i odmoriti se ili pustiti misli da otputuju negdje daleko.

Koje su tri stvari koje uvijek napraviš nakon radnog vremena?

Pogledam kalendar i isplaniram obaveze i zadatke koje nisam stigao obaviti taj dan, idem na trening i obavezno čitam.

U svojoj sportskoj karijeri upisao si brojne uspjehe, od titule Ironmana do pohoda na planinu Denali. Koje su najvažnije lekcije koje si naučio tijekom ovih fizičkih i psihički zahtjevnih avantura?

Najvažnija lekcija koju sam naučio je da smo sposobni za mnogo više od onoga što mislimo da možemo ili da su naši limiti. Također sam naučio da budem zahvalan na malim stvarima, pogotovo nakon povratka s ekspedicija i boravka u malom šatoru u surovom okruženju visokih i hladnih planina.

Što te motivira da iz godine u godinu izlaziš iz zone ugode kada je u pitanju karijera ili sport?

Nažalost, svi ćemo mi jednog dana doći do kraja našeg Putovanja koje se zove život. Želim ispuniti to Putovanje izazovima, avanturama, dobrim djelima, naučiti nešto novo, upoznati druge ljude, zemlje, kulture...

Dio tvoje svakodnevnice su razni projekti i obveze. Što ti pomaže da ostaneš organiziran?

Još od pojave prvih džepnih organizatora, služim se kalendarom i pažljivo planiram svoje vrijeme, sada je to razvojem tehnologija puno lakše jer u svakom trenutku imam sve potrebne podatke na pametnom telefonu. Vrijeme je jedini resurs koji se ne obnavlja, trebamo ga mudro koristiti.

Otkrio si nam da za Sarajevski polumaraton imate i velike ciljeve u 2021.godini. Možeš li nam reći nešto više o tome?

Za 2020. smo bili postavili visoke ciljeve, nažalost pandemija je to odgodila, ali mi smo u udruženju NGO Marathon Sarajevo to vrijeme iskoristili da se što bolje pripremimo za naredne izazove. Najveća novina je svakako spajanje dvije najveće organizacije i trke u BiH, Sarajevskog polumaratona i RMC Banja Luka polumaratona. U vremenu kada se svi dijele, mi smo odlučili da se udružimo i da svim rekreativcima ponudimo velike trke i zabavne događaje u naša dva grada.

Što ti smatraš da je ključno kako bi sportaši dobili zasluženo mjesto na medijskoj sceni, ali i podršku institucija? Upravo PR koji ih prati može biti odličan put ka sponzorima uz koje će i oni lakše ostvariti razne profesionalne ciljeve.

Sve je više naših sportaša koji koriste usluge profesionalaca kada se radi o PR-u i medijskom predstavljanju. U današnje vrijeme to više nije luksuz nego potreba.

Sve više čitamo i o sjajnim uspjesima bh.sportašica poput Lane Pudar. Koliko pratiš ženske sportove u BiH?

Pratim apsolutno sva događanja u sportu u BiH i fascinantno je koliko naše sportašice i sportaši postižu s tako malom ili nikakvom podrškom sistema. Rezultat Lane Pudar je odličan pokazatelj da moramo tim mladim ljudima omogućiti da razviju svoj maksimalni potencijal i mislim da trebamo na tome neumorno raditi. Talente imamo, trebamo im stvoriti pretpostavke za vrhunske sportske rezultate.

Vjerujemo da se u dugogodišnjoj karijeri upisalo i par neuspjeha. Kako se nosiš s njima?

Neuspjeh je sastavni dio sporta. Još nisam upoznao nekoga ko je uvijek pobjeđivao ili bio uspješan. Neuspjeh je također i važna lekcija, život se ne sastoji samo od uspjeha, sunčanih dana ili smijeha.

Kako bi ti definirao uspjeh?

Često citiram Winston Churchilla i njegovu definiciju uspjeha: “Ići iz neuspjeha u neuspjeh, a pri tom ne gubiti entuzijazam, je definicija uspjeha.“

A što misliš da je ključno kako bi se osoba osjećala samopouzdano?

Konstantan rad na sebi i cjeloživotno učenje je odlična formula za visoko samopouzdanje. Samopouzdanje samo po sebi dolazi iz kompetentnosti i napornog rada te otkrivanjem i usvajanjem novih vještina.

Što tebi pripomaže da zadržiš pozivan vibe, posebice u godini kada smo se svi susreli sa izazovima koje nosi globalna pandemija?

Kada se nađem u nekim teškim situacijama, uvijek se prisjetim sta je naš proslavljeni pisac i Nobelovac Ivo Andrić napisao, da parafraziram Ivo Andrić je rekao da na stvari koje nam se dešavaju u životu možemo da utječemo vrlo malo ili gotovo nikako, ali način na koji ćemo se nositi s tim situacijama je isključivo stvar našeg izbora. Niko nije planirao pandemiju niti je bio spreman za nju, ali kada se takve stvari dogode, onda se uzdignute glave suočimo s njima i pokušamo da uradimo sve što možemo i na najbolji mogući način se nosimo s tim. Ja sam pandemiju doživio kao jedan „time out“ za planetu Zemlju i priliku da malo usporimo te sebi postavimo važna životna pitanja kamo se odnosimo prema prirodi, sebi i drugima.

Naredne četiri godine obavljat ćeš dužnost predsjednika Nadzornog odbora Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine. Što ova titula znači za tebe?

Imenovanje za predsjednika Nadzornog odbora Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine je čast ali i obaveza da se u svim svojim kapacitetima stavim na raspolaganje mladim sportistima i onima koji dolaze, a preko sportskih saveza te da u narednom periodu osvojimo dugo čekanu olimpijsku medalju za Bosnu i Hercegovinu. S ovakvim mladim sportskim talentima, stručnim i dobronamjernim ljudima i kolegama u OK BiH, mislim da smo na pravom putu.

Što uvijek nosiš sa sobom kada izlaziš iz kuće?

Novčanik i telefon.

Što se treba naći u ormaru svakog muškarca?

Bijela košulja.

Što trenutno slušaš?

Rade Šerbedžija, album „Ne okreći se sine“.

Omiljena knjiga?

CA Blues, Milan Oklopdžić.

Omiljeni film?

Iskupljenje u Shawshanku (eng. The Shawshank Redemption).

Omiljena lokacija u Sarajevu?

Velika aleja, Vrelo Bosne .

Drago nam je da si upravo ti gost naše nove BONJOUR.Men rubrike. Koliko je ovakav sadržaj po tebi zanimljiv muškarcima i koje su teme o kojima trebamo više čitati kada govorimo o lifestyle sadržaju za muškarce?

Mislim da je ova rubrika odlična prilika da govorimo o sadržajima i temama koje zanimaju muškarce, ali sam siguran da će biti zanimljiva i vašim čitateljicama. Za svaku je pohvalu vaša ideja da obogatite sadržaj vašeg magazina i da date priliku muškarcima da govore o lifestyle temama, te da učimo kako da budemo bolji u svakom segmentu života, posao, umjetnost, obrazovanje, moda, sport, ima toliko toga o čemu se treba i može razgovarati. Želim vam od srca da nastavite sa sjajnim člancima te se radujem vašim narednim izdanjima i uspjesima.

Savjet koji bi poručio BONJOUR.čitateljima?

Budite zdravi, veseli i ljubazni prema svakom. Uradite stvari koje nikada niste uradili i posjetite mjesta na kojima niste bili, uživajte u Putovanju.

***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Marko Jovančić

           

Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.

Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.

Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 





Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.

Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.

Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.

Dobre ideje rijetko dolaze s garancijom  

Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.

„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“

Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.

„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“




Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.

„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“



 

Povjerenje počinje tamo gdje kampanja završava

Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.

„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“



 

Šta danas znači imati ili nemati kontrolu nad brendom?

Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.

„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“




Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.

„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“




A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.

„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“




Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.

Algoritam može prepoznati obrazac.

Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek.  







 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom

Bonjour.ba produkcija 

Voditeljica projekta: Semra Manjura 
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović
Foto i video: Marko Jovančić