TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 2.11.2022.

U sklopu naše rubrike Bonjour.men ovaj mjesec ugostili smo Senada Alibegovića, kreativnog, iskrenog i entuzijastičnog zaljubljenika u životinje i menadžera koji kroz svoj rad iznova motivira da pomičemo granice te kreiramo priče vrijedne dijeljenja.

Družili smo se zajedno na TEDx konferenciji u 4.mjesecu, a za samo tri dana, u Sarajevo, zajedno sa Authority Partners i TEDxSarajevo organizira prvu ali itekako inspirativnu TEDxWomen konferenciju. Rezervirali smo vrijeme sa Senadom kako bismo saznali kako izgleda jedan radni dan global employer brand managera u Authority Partners, kako se nosi sa stresom, koja iskustva nosi sa TEDx konferencije, ali i što bi preporučio mlađem sebi.

Udobno se smjestite i uživajte uz topli napitak u bonjourastičnom razgovoru sa Senadom Alibegovićem.

Kako izgleda jedan vaš radni dan?


Ja sam jedan od onih ljudi koji istinski vjeruju u energije i frekvencije, stoga, počinjanje svakog dana sa najboljom mogućom vibracijom radi što produktivnijeg i zdravog kreiranja, izuzetno mi je važno. Psi, meditacija i kafa, tri su stvari kojima počinjem dan.
Lava, Mooji, Kensho, Rosa i Chia, naša preslatka Shiba Inu porodica, su prioritet cijele kuće, tako da, čim otvorim oči oni traže pažnju.
Nakon toga petnaestominutna meditacija i dupla doza kofeina. Tek tada sve ostalo može da počne.


 

Sa druge strane, nijedan radni dan nije isti. Kada je posao u pitanju, ja sam zaista sretnik jer radim u sjajnom i motivirajućem radnom okruženju, u dinamičnoj industriji i sa najboljim ljudima, tako da, ukoliko izuzmemo dnevne sastanke sa kolegama i kolegicama u svim vremenskim zonama, svaki dan je uglavnom fokusiran na kreiranje, lični i kolektivni rast i napredak.
Ovim ili onim redoslijedom, rekao bih da je posao global employer brand managera najkreativniji i najljepši posao koji možete da obavljate. A kada na sve to imate i ogromnu podršku kompanije i njenog rukovodstva, onda vam svaki radni dan dođe kao bajka.
Bez imalo pretjerivanja!


Kako se nosite sa dinamičnim i stresnim situacijama na poslu?


Posao koji ja obavljam i industrija u kojoj radim su zaista dinamični, u pravom smislu te riječi. Ali ta dinamičnost primarno sa sobom donosi ogroman prostor za kreativnost, stoga, benefiti rada u marketingu i komunikacijama nemaju limite.

Sa druge strane, stres je nekako postao neizbježan dio poslovne svakodnevnice, pogotovu kad su u pitanju rokovi i isporuka nekih važnih i velikih projekata, inicijativa i poduhvata. Vjerujem da je na individualnom nivou na koji način se možemo nositi sa tim istim stresom i pritiscima te ja volim da uvijek liječim uzrok, a ne posljedicu. Dobra organizacija i jasna komunikacija najbolji su načini da se stresne situacije preveniraju, uz obavezan work-life balans.


Što vam pomaže da ostanete motivirani i inspirirani?


Životna inspiracija je definitvno moja porodica. Taj mali svijet neprestane podrške, ljubavi, rasta i uzajamnog dijeljenja. Veliki sam sretnik što sam voljen i što mogu da volim, bezuvjetno i bez limita, tako da će tron najveće motivacije vječno držati porodica.
U poslu, izvor inspiracije su uspješno implementirani projekti i konačan proizvod koji vidim u svom punom potencijalu. Ne postoje riječi kojim mogu da vam opišem tu sreću koju osjetim kada u foto finišu mogu da vidim da nešto na čemu smo radili predano i vrijedno „postoji“ i uspješno služi svrsi. Kreiranje, kreiranje i samo kreiranje!

 

 


Prije nekoliko mjeseci bili ste jedan od govornika na TEDxFerhadija. Kako ste se osjećali prije održavanja govora, a kako poslije?


Iako sam u toku svoje dosadašnje karijere imao jako puno javnih nastupa pred ogromnim auditorijumima, gostovanja na brojnim domaćim i svjetskim predavanjima, priliku da moderiram velike događaje, pa čak i televizijsko iskustvo kao voditelj programa, moja najveća trema ipak je bio TEDxFerhadija.
Sa Venerom u Djevici sklon sam perfekcionizmu, stoga, u svemu težim da dam svoj maksimum i posao, bez obzira da li se radi o razgovoru ili ovako velikom i odgovornom angažmanu, odradim na najbolji mogući način. Ova ista Venera u Djevici iz mene kazat će savršen!
Međutim, priča odgovornosti i treme u kontekstu TEDx platforme datira još iz 2017. godine kada mi je pripala ta čast da po prvi put budem govornik i pred sarajevskom publikom ispričam svoju aktivističku priču u okviru TEDxStariGrad.
Mentoring, masterclass, knjige, sjajan koncept i mjeseci pripreme. Feedback ljudi je bio i više nego fenomenalan.
Međutim, duboko u sebi ja nisam bio zadovoljan „isporučenim proizvodom“ i godinama nakon toga sam se mučio i preispitivao šta sam to mogao uraditi bolje. Ne sluteći da ću ikad u životu ponovo dobiti priliku da stanem na TEDx govornicu, odbijao sam da pogledam taj video, sa namjerom da to svoje unutrašnje nezadovoljstvo potisnem i iz njega izvučem neke korisne lekcije. Međutim, nakon što me sjajni TEDxFerhadija, sada već TEDxSarajevo tim, predvođen fenomenalnim Ismarom Lačevićem, pozvao da stanem rame uz rame sa nekim od najboljih bosanskohercegovačkih intelektualaca, kreatora, ja sam imao instant klecanje u koljenima, sve do trenutka dok nisam izašao na binu i započeo svoju priču.

A nakon toga? Olakšanje, ogroman ponos i motivacija da budem bolji, jer sam konačno uspio da pomirim svoje lične demone koji su me godinama mučili.


Vaša suradnja sa TEDx timom nastavlja se i ove jeseni jer je Authority Partners glavni sponzor TEDxSarajevoWomen konferencije. Čemu se posebno veselite i kako je nastala vaša zajednička suradnja?


Saradnja Authority Partners-a i TEDxSarajevo došla je sasvim prirodno. Najveća globalna platforma za priče vrijedne pričanja i globalna IT kompanija, jedna od prvih i najvećih u Bosni i Hercegovini.  Uzimajući u obzir da mi već 24 godine poslujemo globalno, sa tehnološkim centrima u SAD-u, Bosni i Hercegovini i Turskoj, sa preko 500 konsultanata i konsultantica iz 30 zemalja svijeta, stati rame uz rame sa globalnim brendom kakav TEDx jeste, naprosto je bila prirodna simbioza i logično partnerstvo.

Sa druge strane pitanje rodne ravnopravnosti i uključivanja žena u IT industriji, nama je jako važno. A pioniri, kakvi jesmo već 24 godine, sa velikim brojem žena na upravljačkim funkcijama te našom suosnivačicom, sjajnom Majom Karabeg, na čelu, naprosto smo morali da po prvi put u Bosnu i Hercegovinu dovedemo TEDxWomen. I voila! Samo nekoliko dana nas dijeli od magije koju nam je TEDxSarajevoWomen ekipa spremila.
Lineup govornica i govornika nadolazećeg TEDxSarajevoWomen je genijalan. Sa nestrpljenjem čekamo svaki govor i radujemo se diskusiji, postavljanju nekih važnih pitanja, i vjerujem, motivisanju svih učesnika i učesnica na kreiranje boljeg, inkluzivnijeg i rodno ravnopravnijeg okruženja.


Koje lekcije vas je vaš posao najviše naučio?


Svo moje dosadašnje profesionalno radno iskustvo me uči strpljenju. Nekad ranije, na samim počecima moje profesionalno karijere želio sam sve odmah i sad, tako da sam godinama učio da svemu dam prostor i vrijeme za razvijanje punog potencijala. Ne kažu džaba stari ljudi: Sve u svoje vrijeme.
I svakako, lekcija da je najveći kapital zapravo onaj socijalni. Ljudi, trenuci, uspomene i podrška su stvari koje uvijek nosite sa sobom, bez ikakvih foldera, radnih zadataka i nagrada.


Da se ne bavite ovim poslom, što biste radili?


Otkako smo život u stanu zamijenio životom u kući u predgrađu, otkrio sam jedan sasvim novi svijet i pronašao najsavršeniji mir, u prirodi i u skladu sa prirodom. Tu se rodila i ogromna ljubav prema biljkama, kućnom cvijeću i dvorištu, tako da bih vjerovatno odabrao da budem botaničar i bavim se uzgojem biljaka i cvijeća. Sjajna terapija i odmor od svakodnevnice.



Kako provodite svoje slobodno vrijeme i kako punite baterije?


Pored porodice i redovnog posla, najveći fokus u mom životu su psi. Obzirom da imamo 24 psa: 8 Shiba Inu i 16 Američkih akita, koji čine jednu od najboljih, ako ne i najbolju evropsku odgajivačnicu ovih pasmina, Dr. Wolf Kennel, svo slobodno vrijeme trošim najviše na njih. Velika obaveza, ali i velika ljubav, tako da rad sa njima i odgajanje preslatkih beba ujedno dođe i kao punjenje baterija.


Volite i putovati. Koje lokacije biste nam preporučili za posjetu u 2023. godini?


Wanderluster, u pravom smislu te riječi. Obožavam putovanja, nove kulture, običaje i arhitekturu. Godinama nisam mogao da imam ikakvu ušteđevinu, obzirom da sam posljednji novac trošio uvijek i isključivo na putovanja. Do sada sam obišao preko 40 zemalja i moram priznati da je 60% onoga što ja danas jesam i što čini moju životnu filozofiju, upravo plod onoga što sam imao priliku da vidim, iskusim, upoznam i istražim.

Bali je moja ultimativno omiljena destinacija i no. 1 destinacija koju ću preporučivati i u 2023. i u 2033. godini. Balinežanska energija ne postoji nigdje drugdje na svijetu, osim na ovom indonežanskom rajskom otoku. Savršena kombinacija autentične i nekomercijalizirane egzotike, spiritualnosti, kulture i odlične hrane, uz jako pristupačne cijene.

Lisabon je moja druga omiljena destinacija. Fado, miris oceana, autentična arhitektura, zalazak sunca na najzapadnijoj evropskoj tački i nevjerovatni ljudi, stvari su koje me uvijek i iznova vraćaju u ovu portugalsku prijestolnicu.

I naravno, afrička avantura u Tanzaniji i Zanzibaru uvijek su sjajna preporuka.


Kako izgleda vaša večernja rutina?


Poslije posla uvijek teretana. U zdravom tijelu i zdrav duh! Poslije dnevne fizičke aktivnosti ja zaista najviše uživam u povratku u svoju oazu u predgrađu, sa svojim najboljim, čupavim drugarima i drugaricama, odmoru sa porodicom koju obožavam, kreiranju nekih svojih ličnih projekata i Netflixu.


Savjet koji biste dali mlađem sebi?


Da imam mogućnost, vjerovatno mlađem Senadu ne bih dao jedan savjet. Imali bismo ozbiljan, dvosatni razgovor!

Svašta nešto bismo tu proćaskali, ali nekako ovako bi to izgledalo: dovoljno si dobar! Prestani da brineš o tome šta drugi ljudi misle i nemoj dozvoliti da ti iko ikada kaže da su tvoji snovi nedostižni. Samo ti znaš svoj puni potencijal. I snovi se zaista ostvaruju. Ali snovi su ništa bez akcije. Sanjaj, i onda to uradi!

Strpljenje i upornost se uvijek isplate. U redu je testirati vodu, ali ne boj se i skočiti. U suprotnom, možda nikada nećeš znati šta se krije ispod površine tvojih strahova. Jer u konačnici, ožiljci koje ne možeš vidjeti su gori od onih koje možeš.

Smij se. Pozitivnost je zarazna, a sreća je izbor. Nikada ne osuđuj sebe u poređenju sa drugima. Umjesto toga, osudi sebe prema onome za što znaš da si sposoban. Nažalost, nećeš promijeniti nikoga osim sebe. Suprotno tome, budi oprezan prema svakome ko pokušava da te promijeni tako da odgovaraš njihovom idealu.

I najvažnija lekcija meni omiljene osobe, Prof. Dr. Jasne Bajraktarević, nauči da uživaš u procesu!

 

***
Foto: Sanela Babić


Bonjour

Sigurne kuće u BiH: sve što trebate znati o zaštiti i podršci ženama

TEKST: Emina Smaka

Sigurne kuće u BiH: sve što trebate znati o zaštiti i podršci ženama Sigurne kuće u BiH: sve što trebate znati o zaštiti i podršci ženama

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš

 

Mubera Hodžić – Lemeš


Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?


Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

 

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 


Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.


Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

 

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?


Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 


U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 


U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.


Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.


Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

 

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 


Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

 


Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 


Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!