Kada Bonjour.čitatelje kroz Bonjour.ankete pitamo koje su to teme o kojima najviše vole čitati, vrlo često su one posvećene svakodnevnoj organizaciji, majčinstvu i Bonjour.zaviruje pričama te koje dobiju najviše spominjanja.

Prošli mjesec posjetili smo Amnu, Adnana i malenu Nur u njihovom obiteljskom domu u Sarajevu. 

Amna je uz ubrzan radni tempo koji prati njene obveze u agenciji Via Media, jedno poslijepodne rezervirala za našu urednicu Dijanu Ćavar i fotografa Marka Jovančića. 

Već pri ulazu u njihov dom, simpatije je privukla dječja ljuljačka koja visi u hodniku i koja je mjesto nastanka najslađih uspomena, kao i znatiželjna Nur koja je u objektivima i rasvjeti našla najzabavnije igračke. 

Amna i Adnan su nam, kroz igru s Nur otkrili da su upravo igračke koje to po svojoj specifikaciji uopće nisu, njen omiljeni način igre.

Amna nam je otkrila još par zanimljivosti o njihovim prvim mjesecima, naučenim lekcijama i izazovima s kojima se susrela.

***

Nur je nedavno proslavila prvi rođendan. Koje su lekcije koje si naučila uz nju u ovom periodu?

Naučila sam da je odgoj djeteta jedan potpuno novi svijet i da ga treba istražiti.
Da slušam svoj instinkt i potrebe djeteta, jer nema jedinstvene formule i sve morate sami otkriti.
I što je najvažnije, da uživam u svakom trenutku.

Tijekom našeg druženja, uvidjela sam da je radoznala, razigrana i da već ima izgrađene stavove o aktivnostima koji će biti dio njenog dana. Kako bi ju ti opisala?

Nur je jedno nasmijano, znatiželjno, veselo dijete, koje voli da se mazi, voli muziku, životinje i drugu djecu, ali voli i sama da istražuje i da nađe sebi zanimaciju.

Puno pažnje joj je posvećeno, ali i ona zahtijeva puno pozornosti, a svjesni smo da je razvoj djeteta do prve godine prilično intenzivan.
Jedan dan su joj zanimljive igračke, dok drugi dan želi samo da je vani u parku.

Pratimo njeno raspoloženje i prilagođavamo se trenutnoj fazi kada testira sve oko sebe.  

Koliko je trudnoća utjecala na tvoje tijelo i um? Jesi li neke promjene i navike zadržala i nakon poroda?

Postala sam mnogo opuštenija kada su u pitanju stvari mimo djeteta i rijetko me šta može izbaciti iz takta.
Jednostavno, prioriteti su se promijenili i ništa mi nije toliko važno osim nje.

Što se tijela tiče, naravno da se je trudnoća mnogo toga promijenila, ali nikada me to nije brinulo, jer se vremenom sve vrati na svoje.
Nisam pobornik rigoroznih dijeta, treninga odmah nakon poroda i slično, dala sam sebi vremena da se tijelo u potpunosti oporavi. 

Koji su izazovi s kojim su se susrela u prvim danima druženja s bebom? Postoje li neke stvari koje si voljela da si znala? Što bi rado sebi rekla sada kada pogledaš unazad?

Zapravo sam shvatila da ništa ne znam. :)
Mnogo je izazova bilo, od izazova sa spavanjem, dojenjem, bolova nakon poroda, buđenja svakih sat vremena da provjerim da li diše i slično.

Sada znam da je to sve normalno i da se nisam trebala toliko brinuti, jer tek poslije slijede veće brige kada počnu otkrivati svijet oko sebe i kada ih ne smijemo ostaviti same na sekundu. 

Koliko se, po tvom mišljenju, promijeni život kada postaneš mama?

Iz korijena. Dijete je na prvom mjestu i to je moj novi život.
Razmišljam o njoj 24/7h, da li je jela, da li je raspoložena, da li je nešto boli, da li sam sve uradila kako treba, planiram zajedničke dane itd.
Osjećam veliku količinu straha, ali i nevjerojatnu količinu ljubavi i topline. Kako raste postajem opuštenija, ali sam odlučila da ću biti posvećena i da više nisam sebi najpreča. Roditeljstvo zahtijeva u potpunosti neki novi level emocionalnih, socijalnih i intelektualnih vještina.

Jesi li dobila neki savjet o majčinstvu koji ti je bio posebno dragocjen?

Svi savjeti od roditelja i onda shvatiš da je tvoj način odgoja vrlo sličan onom odgoju koji si ti imao. 

Imate li ti i Nur neke male rituale koje nikada ne preskačete?

Jutarnje razbuđivanje i večernje uspavljivanje, to je naše vrijeme za maženje. 

Koje su njene omiljene igračke?

Sve što nije igračka :) npr. maramice, neseser i slično. Uglavnom voli sve što ima više dijelova da to dalje reda i sklapa. 

Što se po tebi treba naći u svakoj dječjoj sobi?

Dok su mali samo osnovne stvari, a poslije vjerujem neki njihov prostor koji će biti njihovo utočište.

Koja je lekcija koju si naučila o roditeljstvu od Adnana? Koji su rituali koje ne preskačete kao par?

Adnan je uključen u njen odgoj podjednako kao i ja i zna apsolutno sve što znam i ja.
On je mnogo zabavniji od mene, tako da definitivno taj zabavni dio učim od njega. :) 
Uglavnom kada nju navečer uspavamo, onda pogledamo neku seriju ili film. 

Što se sada uvijek nalazi u tvojoj torbi kada izlaziš vani?

U mojoj torbi minimalno, ali u njenoj nosimo stvari kao da se selimo svaki put. :) 

Kako ti puniš baterije na kraju dana? Kako uspijevaš 'uhvatiti' trenutak za sebe? 

Iako je to rjeđe, ipak uspijem popiti kafu s prijateljicama, otići na feniranje, tretman ili shopping i bude mi dovoljno da malo sredim misli i da se posvetim sebi.
Mislim da su se sve mame navikle na konstantan umor i da rijetko kad napunimo baterije u potpunosti, ali si svjestan da je to novi način života i da si pristao na to.
Na kraju dana, njihov osmijeh mijenja svaki umor. 

***

Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Marko Jovančić za Bonjour.ba
 

Radoznalost je vjerovatno najprirodniji ulaz u nauku, a djeci ponekad treba samo prostor u kojem je mogu pratiti dovoljno daleko. Evropska noć istraživača 25. septembra donosi eksperimente, radionice i susrete s istraživačima u 13 bh. gradova.

Jedna večer za djecu koja nikada ne prestaju pitati „kako to radi?“

U školskom rasporedu nauka dolazi pod različitim imenima. Jednom je fizika, drugi put biologija ili hemija, a mnogo prije toga priroda i društvo. Dječija radoznalost, srećom, ne poznaje takve podjele.

Pitanje zašto nebo mijenja boju lako završi razgovorom o svjetlosti, jedno „kako avion ostaje u zraku?“ otvori fiziku, a fascinacija dinosaurima, ljudskim tijelom ili svemirom vrlo brzo preraste u sate istraživanja. Djeca često dođu do nauke mnogo prije nego što znaju kojoj disciplini pripada ono što ih zanima.

Tu vrijedi sačuvati njihovu potrebu da pitaju. Ne zato što svako dijete treba odgajati kao budućeg naučnika, već zato što su radoznalost, sposobnost povezivanja informacija i navika da se odgovor provjeri neke od najvrjednijih vještina koje mogu ponijeti dalje, bez obzira na to čime će se jednog dana baviti.



 

Škola im daje pojmove i temelje, ali susret sa stvarnim eksperimentom, istraživačem ili problemom koji se pokušava riješiti može učiniti nešto drugo: pokazati im kako znanje izgleda kada izađe iz udžbenika.

Zato nam je Evropska noć istraživača jedan od zanimljivijih septembarskih planova za roditelje i djecu. 25. septembra više od 80 aktivnosti stiže u 13 gradova širom Bosne i Hercegovine, kroz eksperimente, radionice, demonstracije i razgovore s ljudima koji se istraživanjem zaista bave.

Nauka izgleda drugačije kada je možete vidjeti izbliza

Evropska noć istraživača ove godine u Bosni i Hercegovini obilježava svoju 13. godišnjicu, dok se paralelno odvija u 25 evropskih zemalja i više od 400 gradova širom kontinenta. Tokom prethodnih izdanja okupila je hiljade djece i mladih, škole, nastavnike, studente, istraživače, univerzitete, organizacije i porodice.

Vrijednost takvog formata najlakše se vidi u neposrednom iskustvu. Jedno je pročitati kako nešto funkcionira, a sasvim drugo gledati proces, pokušati ga ponoviti i imati osobu kojoj odmah možete postaviti sljedeće pitanje.



 

Događaj je upravo tako i zamišljen, kao prostor u kojem znanje cirkuliše između istraživača, učenika, studenata, profesionalaca, institucija i građana. Nauka se iz laboratorija i akademskih prostora seli među ljude, tamo gdje pitanje može nastati sasvim spontano.

Program će se 25. septembra održavati u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Goraždu, Jajcu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Travniku, Trebinju, Tuzli i Zenici.

Naukatorium ostavlja dovoljno prostora za još jedno pitanje

Jedan od centralnih dijelova programa je Naukatorium, Sajam nauke i inovacija, zamišljen kao susret javnosti s istraživanjem iz prve ruke.

Otvoreni poziv namijenjen je osnovnim i srednjim školama, fakultetima, istraživačkim institutima, kompanijama, startupima, nevladinim organizacijama i javnim ustanovama iz svih 13 gradova, koji svoj rad mogu predstaviti kroz štand, radionicu ili oba formata. Prijave se podnose putem forme na zvaničnoj stranici događaja.

Za dijete takav prostor ima jednu veliku prednost: ne mora unaprijed znati šta ga zanima.



 

Može ga zaustaviti eksperiment koji ne razumije, demonstracija koju želi ponoviti ili tema za koju do tog trenutka nije znalo da postoji. Neko će imati dvadeset pitanja, neko će samo pažljivo gledati, a neko će tek na posljednjem štandu pronaći ono zbog čega želi ostati duže.

Sve su to sasvim dobri počeci.

Za srednjoškolce pitanje postaje ozbiljnije

Stariji učenici ove godine mogu otići korak dalje kroz ScienceFormers, takmičenje namijenjeno srednjoškolskim timovima.

Timovi od po tri učenika ili učenice, uz podršku jednog mentora ili mentorice, pozvani su da istraže naučni odgovor na stvaran problem iz svoje zajednice. Teme obuhvataju klimatske promjene i biodiverzitet, vještačku inteligenciju, obrazovanje i gradove budućnosti, a najbolji projekti bit će predstavljeni i nagrađeni tokom Evropske noći istraživača.



 

Za tinejdžere koji tek počinju ozbiljnije razmišljati o vlastitim interesovanjima ovo otvara drugačiji odnos prema znanju. Problem iz grada, škole ili svakodnevice postaje nešto što se može precizno postaviti, istražiti i pokušati riješiti.



 

Radoznalost ne traži unaprijed napisan plan

Djeca ne moraju doći s jasnim interesovanjem za fiziku, biologiju, tehnologiju ili neku buduću naučnu karijeru. Dovoljno je da postoji tema zbog koje žele pitati još jednom.

Vrijednost ovakvih susreta upravo je u tome što ostavljaju prostor za istraživanje bez obaveze da se interesovanje odmah pretvori u veliku odluku. Pitanje, pokušaj, pogrešna pretpostavka i novi odgovor dio su istog procesa.





 

Uz učenike i škole, organizatori su otvorili i poziv volonterima i volonterkama, bez obzira na godine i prethodno znanje, koji žele učestvovati u realizaciji događaja u svom gradu.

Ovogodišnji program realizira se uz podršku Marie Skłodowska-Curie Actions u okviru Horizon Europe.
 

Prijave su otvorene, a učešće je besplatno

Prijave za učešće trenutno su otvorene, a učešće u Evropskoj noći istraživača je besplatno i otvoreno za sve. Više informacija o programu i prijavama dostupno je na zvaničnoj stranici događaja, nocistrazivaca.ba, kao i na njihovim Instagram i Facebook kanalima. 

Nakon 13 godina, osnovna ideja ostaje ista: približiti nauku ljudima i ostaviti dovoljno prostora za radoznalost, pitanje i eksperiment. Generacije djece i mladih već su odrastale uz ovaj događaj, a 25. septembra nova generacija dobiva priliku da istražuje, eksperimentiše i možda napravi svoj prvi korak prema nauci.

Za roditelje to može biti jedan dobar plan za septembarsko poslijepodne. Za dijete, prilika da nešto što ga već dugo zanima prvi put vidi izbliza, pokuša vlastitim rukama ili o tome razgovara s nekim ko se istraživanjem zaista bavi.



 

Ne mora iz te večeri nastati velika odluka o budućnosti. Dovoljno je da se kući vrati s novom fascinacijom, željom da nešto ponovo pokuša ili s još jednim pitanjem.

Možda upravo tako počinje prvi ozbiljniji korak prema nauci.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Naslovna fotografija: PR