Kada Bonjour.čitatelje kroz Bonjour.ankete pitamo koje su to teme o kojima najviše vole čitati, vrlo često su one posvećene svakodnevnoj organizaciji, majčinstvu i Bonjour.zaviruje pričama te koje dobiju najviše spominjanja.

Prošli mjesec posjetili smo Amnu, Adnana i malenu Nur u njihovom obiteljskom domu u Sarajevu. 

Amna je uz ubrzan radni tempo koji prati njene obveze u agenciji Via Media, jedno poslijepodne rezervirala za našu urednicu Dijanu Ćavar i fotografa Marka Jovančića. 

Već pri ulazu u njihov dom, simpatije je privukla dječja ljuljačka koja visi u hodniku i koja je mjesto nastanka najslađih uspomena, kao i znatiželjna Nur koja je u objektivima i rasvjeti našla najzabavnije igračke. 

Amna i Adnan su nam, kroz igru s Nur otkrili da su upravo igračke koje to po svojoj specifikaciji uopće nisu, njen omiljeni način igre.

Amna nam je otkrila još par zanimljivosti o njihovim prvim mjesecima, naučenim lekcijama i izazovima s kojima se susrela.

***

Nur je nedavno proslavila prvi rođendan. Koje su lekcije koje si naučila uz nju u ovom periodu?

Naučila sam da je odgoj djeteta jedan potpuno novi svijet i da ga treba istražiti.
Da slušam svoj instinkt i potrebe djeteta, jer nema jedinstvene formule i sve morate sami otkriti.
I što je najvažnije, da uživam u svakom trenutku.

Tijekom našeg druženja, uvidjela sam da je radoznala, razigrana i da već ima izgrađene stavove o aktivnostima koji će biti dio njenog dana. Kako bi ju ti opisala?

Nur je jedno nasmijano, znatiželjno, veselo dijete, koje voli da se mazi, voli muziku, životinje i drugu djecu, ali voli i sama da istražuje i da nađe sebi zanimaciju.

Puno pažnje joj je posvećeno, ali i ona zahtijeva puno pozornosti, a svjesni smo da je razvoj djeteta do prve godine prilično intenzivan.
Jedan dan su joj zanimljive igračke, dok drugi dan želi samo da je vani u parku.

Pratimo njeno raspoloženje i prilagođavamo se trenutnoj fazi kada testira sve oko sebe.  

Koliko je trudnoća utjecala na tvoje tijelo i um? Jesi li neke promjene i navike zadržala i nakon poroda?

Postala sam mnogo opuštenija kada su u pitanju stvari mimo djeteta i rijetko me šta može izbaciti iz takta.
Jednostavno, prioriteti su se promijenili i ništa mi nije toliko važno osim nje.

Što se tijela tiče, naravno da se je trudnoća mnogo toga promijenila, ali nikada me to nije brinulo, jer se vremenom sve vrati na svoje.
Nisam pobornik rigoroznih dijeta, treninga odmah nakon poroda i slično, dala sam sebi vremena da se tijelo u potpunosti oporavi. 

Koji su izazovi s kojim su se susrela u prvim danima druženja s bebom? Postoje li neke stvari koje si voljela da si znala? Što bi rado sebi rekla sada kada pogledaš unazad?

Zapravo sam shvatila da ništa ne znam. :)
Mnogo je izazova bilo, od izazova sa spavanjem, dojenjem, bolova nakon poroda, buđenja svakih sat vremena da provjerim da li diše i slično.

Sada znam da je to sve normalno i da se nisam trebala toliko brinuti, jer tek poslije slijede veće brige kada počnu otkrivati svijet oko sebe i kada ih ne smijemo ostaviti same na sekundu. 

Koliko se, po tvom mišljenju, promijeni život kada postaneš mama?

Iz korijena. Dijete je na prvom mjestu i to je moj novi život.
Razmišljam o njoj 24/7h, da li je jela, da li je raspoložena, da li je nešto boli, da li sam sve uradila kako treba, planiram zajedničke dane itd.
Osjećam veliku količinu straha, ali i nevjerojatnu količinu ljubavi i topline. Kako raste postajem opuštenija, ali sam odlučila da ću biti posvećena i da više nisam sebi najpreča. Roditeljstvo zahtijeva u potpunosti neki novi level emocionalnih, socijalnih i intelektualnih vještina.

Jesi li dobila neki savjet o majčinstvu koji ti je bio posebno dragocjen?

Svi savjeti od roditelja i onda shvatiš da je tvoj način odgoja vrlo sličan onom odgoju koji si ti imao. 

Imate li ti i Nur neke male rituale koje nikada ne preskačete?

Jutarnje razbuđivanje i večernje uspavljivanje, to je naše vrijeme za maženje. 

Koje su njene omiljene igračke?

Sve što nije igračka :) npr. maramice, neseser i slično. Uglavnom voli sve što ima više dijelova da to dalje reda i sklapa. 

Što se po tebi treba naći u svakoj dječjoj sobi?

Dok su mali samo osnovne stvari, a poslije vjerujem neki njihov prostor koji će biti njihovo utočište.

Koja je lekcija koju si naučila o roditeljstvu od Adnana? Koji su rituali koje ne preskačete kao par?

Adnan je uključen u njen odgoj podjednako kao i ja i zna apsolutno sve što znam i ja.
On je mnogo zabavniji od mene, tako da definitivno taj zabavni dio učim od njega. :) 
Uglavnom kada nju navečer uspavamo, onda pogledamo neku seriju ili film. 

Što se sada uvijek nalazi u tvojoj torbi kada izlaziš vani?

U mojoj torbi minimalno, ali u njenoj nosimo stvari kao da se selimo svaki put. :) 

Kako ti puniš baterije na kraju dana? Kako uspijevaš 'uhvatiti' trenutak za sebe? 

Iako je to rjeđe, ipak uspijem popiti kafu s prijateljicama, otići na feniranje, tretman ili shopping i bude mi dovoljno da malo sredim misli i da se posvetim sebi.
Mislim da su se sve mame navikle na konstantan umor i da rijetko kad napunimo baterije u potpunosti, ali si svjestan da je to novi način života i da si pristao na to.
Na kraju dana, njihov osmijeh mijenja svaki umor. 

***

Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Marko Jovančić za Bonjour.ba
 

Kada roditelji razmišljaju o sportu za svoje dijete, često se među prvim opcijama pojavi tenis. S razlogom.

Osim što je riječ o sportu koji razvija motoriku, ravnotežu i koordinaciju, tenis nosi sa sobom i jednu važnu lekciju, a to je kako samostalno donositi odluke pod pritiskom.   
 

Upravo zbog te kombinacije fizičkog i mentalnog razvoja, sve više roditelja se pita: kada je pravo vrijeme da dijete počne s tenisom? Kako prepoznati da li ima potencijal ili barem želju koja će s vremenom prerasti u nešto više od igre?

Upravo zbog toga smo razgovarali s Vanjom Stuhli, jedinom ženskom teniskom trenericom u BiH s najvišim ITF zvanjem, kako bismo saznali ono što ne piše u prospektima škola tenisa.  
 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Rafa Nadal Academy Kuwait (@rafanadalacademykuwait)

Zašto tenis? Zašto baš sad?  

Kako Vanja kaže, tenis je sport koji djetetu daje nešto što timski sportovi ne mogu, a to je sposobnost donošenja odluka pod pritiskom.

Vanja: "To nije samo udaranje loptice, već razvijanje samostalnosti, preuzimanje odgovornosti, sposobnost donošenja odluka bez konsultacija sa saigračem. Djeca ranije sazrijevaju upravo kroz te situacije." 

Idealna dob? Između 5 i 6 godina. 

Vanja: "Ali to nije strogo pravilo. Bitno je gledati znakove: može li se dijete fokusirati, prati li upute, ima li osnovnu koordinaciju."

Foto: @rafanadalacademykuwait  
 

Može li dijete 'kliknuti' već sa četiri?  

"Može," kaže Vanja, "ali sve zavisi od djeteta. Najvažnije je da prvi susret s tenisom bude kroz igru. Mali reketi, sporije loptice, niža mreža – prilagođena oprema čini igru zabavnom i jednostavnom. Bez toga, tenis može djelovati frustrirajuće malim početnicima."

Prvih pet minuta sve govori  

Na pitanje šta prvo primijeti kada dijete stane na teren, Vanja nema dilemu: “Balans, koordinacija, motoričke vještine, fokus. To su stvari koje trener vidi vrlo brzo, čak i u tih prvih pet minuta. Kod neke djece se razvoj navedenih vještina može primjetiti već sa 4 godine. Svakako, djeca koja počnu tenis dosta ranije imaju vecću mogućnost bržeg te boljeg razvoja navedenih vještina.”

Foto: @rafanadalacademykuwait  
 

Koliko sve to košta? I kako izbjeći troškove koji nisu potrebni?  

Vanja: Želim reći da u ovom uzrastu još uvijek nisu potrebni dodatni individualni treninzi koji svakako povećavaju trošak. Djeci je za početak potrebna ogovarajuća oprema kao što je reket prilagođen uzrastu, adekvatne patike te udobna sportska odjeća. Veći troškovi za roditelje nastanu kada djeca počinju igrati turnire te pokazu zainteresovanost za takmičarski tenis. Tada je potrebno više sati treninga, odlazak na turnire koje roditelji finansiraju itd."

Timski sport ili tenis: kako prepoznati šta više odgovara?  

"Promatramo njegovu osobnost, društvene preferencije i kako reagira na različita sportska okruženja" objašnjava Vanja. “Timski igrači često napreduju u suradničkim okruženjima i uživaju u društvenoj interakciji, dok su entuzijasti individualnog sporta skloniji samostalnom  fokusu na ispunjavanje osobnih ciljeva.” Zaključak? "U konačnici, koristi koje mladi ljudi dobivaju kada se bave sportom manje su povezane s tim jesu li to timski ili individualni sportovi, a više s kvalitetom rada i iskustva. To je uvelike utemeljeno na podršci - tj. kako mreža podrške odraslih oko mladih sportista oblikuje njihova iskustva.

I ono najvažnije: šta ako dijete napravi pauzu?  

Može se vratit kaže Vanja, ali je "bitno da se to radi postepeno, sa pravim pristupom." Tenis nije zatvoreno poglavlje ako se pauzira jer uvijek ima prostora za novi početak.

Ako ste dakle razmišljali o tome da vaše dijete u ruke uzme reket, sada znate da ključ leži u jednostavnosti i prilagođenom pristupu. I naravno, u tome da sve krene kroz igru.  
 

Foto: unsplash.com