TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 18.8.2021.
Kada Bonjour.čitatelje kroz Bonjour.ankete pitamo koje su to teme o kojima najviše vole čitati, vrlo često su one posvećene svakodnevnoj organizaciji, majčinstvu i Bonjour.zaviruje pričama te koje dobiju najviše spominjanja.
Prošli mjesec posjetili smo Amnu, Adnana i malenu Nur u njihovom obiteljskom domu u Sarajevu.
Amna je uz ubrzan radni tempo koji prati njene obveze u agenciji Via Media, jedno poslijepodne rezervirala za našu urednicu Dijanu Ćavar i fotografa Marka Jovančića.
Već pri ulazu u njihov dom, simpatije je privukla dječja ljuljačka koja visi u hodniku i koja je mjesto nastanka najslađih uspomena, kao i znatiželjna Nur koja je u objektivima i rasvjeti našla najzabavnije igračke.
Amna i Adnan su nam, kroz igru s Nur otkrili da su upravo igračke koje to po svojoj specifikaciji uopće nisu, njen omiljeni način igre.
Amna nam je otkrila još par zanimljivosti o njihovim prvim mjesecima, naučenim lekcijama i izazovima s kojima se susrela.
***
Nur je nedavno proslavila prvi rođendan. Koje su lekcije koje si naučila uz nju u ovom periodu?
Naučila sam da je odgoj djeteta jedan potpuno novi svijet i da ga treba istražiti.
Da slušam svoj instinkt i potrebe djeteta, jer nema jedinstvene formule i sve morate sami otkriti.
I što je najvažnije, da uživam u svakom trenutku.
Tijekom našeg druženja, uvidjela sam da je radoznala, razigrana i da već ima izgrađene stavove o aktivnostima koji će biti dio njenog dana. Kako bi ju ti opisala?
Nur je jedno nasmijano, znatiželjno, veselo dijete, koje voli da se mazi, voli muziku, životinje i drugu djecu, ali voli i sama da istražuje i da nađe sebi zanimaciju.
Puno pažnje joj je posvećeno, ali i ona zahtijeva puno pozornosti, a svjesni smo da je razvoj djeteta do prve godine prilično intenzivan.
Jedan dan su joj zanimljive igračke, dok drugi dan želi samo da je vani u parku.
Pratimo njeno raspoloženje i prilagođavamo se trenutnoj fazi kada testira sve oko sebe.
Koliko je trudnoća utjecala na tvoje tijelo i um? Jesi li neke promjene i navike zadržala i nakon poroda?
Postala sam mnogo opuštenija kada su u pitanju stvari mimo djeteta i rijetko me šta može izbaciti iz takta.
Jednostavno, prioriteti su se promijenili i ništa mi nije toliko važno osim nje.
Što se tijela tiče, naravno da se je trudnoća mnogo toga promijenila, ali nikada me to nije brinulo, jer se vremenom sve vrati na svoje.
Nisam pobornik rigoroznih dijeta, treninga odmah nakon poroda i slično, dala sam sebi vremena da se tijelo u potpunosti oporavi.
Koji su izazovi s kojim su se susrela u prvim danima druženja s bebom? Postoje li neke stvari koje si voljela da si znala? Što bi rado sebi rekla sada kada pogledaš unazad?
Zapravo sam shvatila da ništa ne znam. :)
Mnogo je izazova bilo, od izazova sa spavanjem, dojenjem, bolova nakon poroda, buđenja svakih sat vremena da provjerim da li diše i slično.
Sada znam da je to sve normalno i da se nisam trebala toliko brinuti, jer tek poslije slijede veće brige kada počnu otkrivati svijet oko sebe i kada ih ne smijemo ostaviti same na sekundu.
Koliko se, po tvom mišljenju, promijeni život kada postaneš mama?
Iz korijena. Dijete je na prvom mjestu i to je moj novi život.
Razmišljam o njoj 24/7h, da li je jela, da li je raspoložena, da li je nešto boli, da li sam sve uradila kako treba, planiram zajedničke dane itd.
Osjećam veliku količinu straha, ali i nevjerojatnu količinu ljubavi i topline. Kako raste postajem opuštenija, ali sam odlučila da ću biti posvećena i da više nisam sebi najpreča. Roditeljstvo zahtijeva u potpunosti neki novi level emocionalnih, socijalnih i intelektualnih vještina.
Jesi li dobila neki savjet o majčinstvu koji ti je bio posebno dragocjen?
Svi savjeti od roditelja i onda shvatiš da je tvoj način odgoja vrlo sličan onom odgoju koji si ti imao.
Imate li ti i Nur neke male rituale koje nikada ne preskačete?
Jutarnje razbuđivanje i večernje uspavljivanje, to je naše vrijeme za maženje.
Koje su njene omiljene igračke?
Sve što nije igračka :) npr. maramice, neseser i slično. Uglavnom voli sve što ima više dijelova da to dalje reda i sklapa.
Što se po tebi treba naći u svakoj dječjoj sobi?
Dok su mali samo osnovne stvari, a poslije vjerujem neki njihov prostor koji će biti njihovo utočište.
Koja je lekcija koju si naučila o roditeljstvu od Adnana? Koji su rituali koje ne preskačete kao par?
Adnan je uključen u njen odgoj podjednako kao i ja i zna apsolutno sve što znam i ja.
On je mnogo zabavniji od mene, tako da definitivno taj zabavni dio učim od njega. :)
Uglavnom kada nju navečer uspavamo, onda pogledamo neku seriju ili film.
Što se sada uvijek nalazi u tvojoj torbi kada izlaziš vani?
U mojoj torbi minimalno, ali u njenoj nosimo stvari kao da se selimo svaki put. :)
Kako ti puniš baterije na kraju dana? Kako uspijevaš 'uhvatiti' trenutak za sebe?
Iako je to rjeđe, ipak uspijem popiti kafu s prijateljicama, otići na feniranje, tretman ili shopping i bude mi dovoljno da malo sredim misli i da se posvetim sebi.
Mislim da su se sve mame navikle na konstantan umor i da rijetko kad napunimo baterije u potpunosti, ali si svjestan da je to novi način života i da si pristao na to.
Na kraju dana, njihov osmijeh mijenja svaki umor.
***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Marko Jovančić za Bonjour.ba
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
