Razbijanje staklenog stropa i predrasuda o ženskom liderstvu tema je koju uvijek volimo otvarati u našem uredništvu, a sad u intervju sa Tanjom imamo još jednog odličnog sugovornika.

Tanja Džido je specijalistica digitalnog marketinga i savjetnica za osobni brending i LinkedIn, a u razgovoru sa Bonjour damama otkrila nam je nešto više o sebi i poslu koji radi. Prvenstveno smo htjeli od nje saznati više o tome koje vještine jedna liderica i upješna žena treba imati jer je upravo Tanja jedna od dama koja se krije iza The Art of Feminine Leadership konferencije. Podijelila je s nama dojmove s dosadašnjih konferencija, a otkrila nam je i neke svoje poslovne savjete koje ćemo rado zapisati i u svoje rokovnike. Više otkrijte kroz Tanjine odgovore u nastavku.

***

3 vještine koje vas najbolje opisuju?

Ambicija, marljivost, predanost.

Kako izgleda jedan vaš radni dan? Koji su koraci koje ne preskačete, neovisno o broju obveza?

Svaki moj radni dan je dosta drugačiji, čemu sam posebno težila kad sam zakoračila u poduzetničke vode. Dok sam radila za druge imala sam jako slične dane i dnevne obveze, a s obzirom da ne volim rutine, u svemu tome sam se osjećala dosta zarobljeno. Volim organizirati svoje dane tako da u sebi imaju barem jednu inspirativnu kavu ili šetnju, dva do tri poslovna sastanka te oko tri sata rada na računalu bez ometanja. Pazim da imam najmanje sedam sati zdravog sna jer bez njega sve obveze u danu dosta sporije i teže idu, s manje energije i poleta. Jedna od najvažnijih lekcija koju sam naučila u poduzetništvu je da naučim upravljati svojom energijom i brinem se o sebi u procesu.

 

Kako je krenula priča o The Art of Feminine Leadership? Što izdvaja ovu konferenciju u odnosu na ostale konferencije sličnog tipa?

Konferencija je krenula kao skromna ideja o zajedničkim druženjima nekih 50ak uspješnih žena i razmjeni najboljih liderskih i menadžerskih praksi, zajedničko slavljenje uspjeha i davanje svijetlih primjera novim generacijama. Međutim već prvo izdanje je zabilježilo veliki interes pa smo umjesto 50, dva puta proširivali dvoranu i okupili 120 sudionika. Već iduće godine, 2019. okupili smo 500 sudionika. 2020. nas je usporila globalna pandemija pa smo 2021. konferenciju imali online kada smo okupili preko 400 sudionika. Ove godine nastavljamo i dalje donositi inspiraciju i najbolje prakse vodećih tvrtki i međunarodnih lidera u online formatu. Ono što čini konferenciju drugačijom je pozitivna vizija drugačije budućnosti, a svaki od govornika na svoj način nam daje jedan dio slagalice kako je možemo ostvariti. Konferencija se bavi aktualnim izazovima, ali ne na negativan način da se osjećamo poraženi nego nam daje i konkretna rješenja zadržavajući široku viziju i pozitivan pogled na budućnost. Visoki val inspiracije i osnaženja je nešto što konferenciju već tradicionalno izdvaja u svakom izdanju.

 

Foto: Niko Goga

Koje su to vještine koje po vama treba imati svaka uspješna liderica?

Liderstvo uvijek kreće od nas, a nastavlja se kroz rad s ljudima. Ako ne znamo upravljati sobom, svojim navikama i emocijama, teško da ćemo moći drugim ljudima. Uspjeh u liderstvu određuje ljudski faktor. Mislim da smo kroz povijest stalno za lidere imenovali ljude koji su bili dobri u tehničkom dijelu posla pa su promovirani na visoke pozicije, a kad pogledate što je veća pozicija, vi se više bavite ljudima. Zato je menadžere procesa potrebno zamijeniti liderima s ljudskim osobinama poput empatije, tolerancije, transparentnosti, kreativnosti i stvaranja timske atmosfere koja svakom pojedincu omogućava da izrazi svoje talente. Jedino tako djelujući kao tim možemo pokretati inovacije koje će voditi naše društvo i poslovanje u budućnosti. Žene u poslovnom svijetu već desetljećima potiskuju ono najljepše u njima, a to su njihove emocije. Već dugo se smatra da emocije nisu dobrodošle u poslovnom svijetu i da se od njih treba odrezati jer nisu profesionalne. Na isti način mi onda postajemo hladni roboti koji ne stvaraju zadovoljstvo ni u sebi ni u ljudima oko nas jer nam nedostaje ljudskosti. Da bi svaki čovjek mogao dati najbolje od sebe na radnom mjestu, njemu je potreban osjećaj prihvaćanja, sigurnosti, razumijevanja i povezanosti s drugima. Ako želimo da nam ljudi donose inovacije, potrebno je imati lidere koji im za to mogu stvoriti uvjete.
 

Koje su to vještine koje po vama treba imati svaka uspješna žena?

Svaka uspješna žena treba imati najprije samopouzdanje i ljubav prema sebi. Puno žena danas pristaje na manje nego što zaslužuje, nema jasno postavljene granice i svakodnevno žive potpuno nesvjesne svoje vrijednosti. Odgajane smo drugačije od muškaraca, bojimo se zauzeti za sebe da ne misle da smo previše snažne i borbene pa uvijek čekamo na mrvice priznanja i pažnje, što u kompetitivnom svijetu znači da sve dobivamo posljednje. Svijet je dosta napredovao, imamo svu jednakost pred zakonom, ali društveno i dalje imamo brojne predrasude s kojima se borimo i nekako nesvjesno umanjujemo svoje ambicije i pristajemo na daleko manje nego što vrijedimo. Samopouzdanje, snažan osjećaj vlastite vrijednosti i asertivan stav je nešto što svaka žena treba imati da bi uspješno kormilarila u uglavnom muškom poslovnom svijetu.

 

Mnoge žene se i danas plaše prijaviti na oglas za posao ili prihvatiti menadžersku funkciju jer se boje.  Što biste im vi preporučili?

Svi najveći životni darovi nalaze se s druge strane vašeg straha. Jedini način da dođete do njih je da idete kroz strah. Što je najgore što se može dogoditi? Mogu vas odbiti? I što onda? Pitajte ih zašto, koje vam vještine i znanja nedostaju za tu funkciju. Zapišite i radite na tim vještinama. Prijavite se ponovno za šest mjeseci ili godinu dana. Opet pitajte, učite i napredujte. Transformirajte svoju osobnost i svoje vještine. U jednom trenu ćete tako otvoriti čak i najteža vrata. Svijet pripada hrabrima.
 

Čijem se predavanju na ovogodišnjem izdanju konferencije posebice veselite?

Svako predavanje je istinski vrijedan dio slagalice liderstva budućnosti pa mi se teško odlučiti. Možda me najviše intrigira što će reći Robert Baker, muškarac koji je dobitnik najviše priznanja za borbu za prava žena u poslovnom svijetu. On će nam dati novu, mušku perspektivu na ovu tematiku i otkriti što to muškarci mogu naučiti od žena, zašto su žene predodređenije za budućnosti i na koje vještine žene trebaju biti ponosne.

Koja je liderska praksa kroz dosadašnja izdanja konferencije ukrala najviše simpatija dama?

Doista smo dobivali veliki broj pohvala za gotovo svaki održani govor na konferenciji jer svaki govornik je dao svoju specifičnu perspektivu na liderstvo.  Možda je do sad iznimno oduševljenje izazvala priča Laura Tynan, uspješne 30-godišnje menadžerice iz financijskog svijeta koja je dijelila stolove za brojnim muškim menadžerima i često bila jedina žena za pregovaračkim stolom. Impresivno je njeno poslovno iskustvo, stav i asertivnost kojim je rušila predrasude u poslovnom svijetu sa samo 30 godina.

 

Što biste vi sada rado poručili samoj sebi na početku karijere, a koja je promjena ili cilj čijoj se realizaciji veselite u ovoj godini?

„Ne trebaš se svidjeti svima, samo onima koji su za tebe.“ Mislim da sam kao i većina mladih žena, svoje dvadesete provela dokazujući se drugima, da sam vrijedna, pametna, sposobna, da zaslužujem prilike koje želim, da sam radila marljivo za njih i nekoliko puta se dovela do burnouta. Nedostajale su mi osobne granice, a svi ljudi oko mene su ih spremno koristili. Voljela bih da sam na početku znala da istinski uspjeh kreće od ljubavi prema sebi, svijesti o svojoj vrijednosti i talentima te o neopterećenom radu u skladu s unutarnjim vrijednostima. Ne bih pokušavala biti sve za svakoga i uspješna u očima drugih, kada se nisam osjećala uspješno u svojim očima. Drago mi je da su mi tridesete donijele osjećaj uspjeha iznutra. Veselim se ove godine više se posvetiti uživanju u trenutku, uložiti više u brigu za svoje zdravlje i usvojiti zdraviji životni stil kroz svakodnevne šetnje, zdraviju prehranu, meditaciju i mindfulness. Imam osjećaj da sam kroz život dosta jurila u petoj brzini, osvojila sam dosta trofeja, ali niti u jednom nisam zastala da uživam. Život je prekratak da bismo kroz njega jurili, potrebno je malo uživati u okolnim krajolicima. Uspjeh nije cilj nego putovanje.

***
Naslovna fotografija: Goran Malkoč

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com