Razbijanje staklenog stropa i predrasuda o ženskom liderstvu tema je koju uvijek volimo otvarati u našem uredništvu, a sad u intervju sa Tanjom imamo još jednog odličnog sugovornika.

Tanja Džido je specijalistica digitalnog marketinga i savjetnica za osobni brending i LinkedIn, a u razgovoru sa Bonjour damama otkrila nam je nešto više o sebi i poslu koji radi. Prvenstveno smo htjeli od nje saznati više o tome koje vještine jedna liderica i upješna žena treba imati jer je upravo Tanja jedna od dama koja se krije iza The Art of Feminine Leadership konferencije. Podijelila je s nama dojmove s dosadašnjih konferencija, a otkrila nam je i neke svoje poslovne savjete koje ćemo rado zapisati i u svoje rokovnike. Više otkrijte kroz Tanjine odgovore u nastavku.

***

3 vještine koje vas najbolje opisuju?

Ambicija, marljivost, predanost.

Kako izgleda jedan vaš radni dan? Koji su koraci koje ne preskačete, neovisno o broju obveza?

Svaki moj radni dan je dosta drugačiji, čemu sam posebno težila kad sam zakoračila u poduzetničke vode. Dok sam radila za druge imala sam jako slične dane i dnevne obveze, a s obzirom da ne volim rutine, u svemu tome sam se osjećala dosta zarobljeno. Volim organizirati svoje dane tako da u sebi imaju barem jednu inspirativnu kavu ili šetnju, dva do tri poslovna sastanka te oko tri sata rada na računalu bez ometanja. Pazim da imam najmanje sedam sati zdravog sna jer bez njega sve obveze u danu dosta sporije i teže idu, s manje energije i poleta. Jedna od najvažnijih lekcija koju sam naučila u poduzetništvu je da naučim upravljati svojom energijom i brinem se o sebi u procesu.

 

Kako je krenula priča o The Art of Feminine Leadership? Što izdvaja ovu konferenciju u odnosu na ostale konferencije sličnog tipa?

Konferencija je krenula kao skromna ideja o zajedničkim druženjima nekih 50ak uspješnih žena i razmjeni najboljih liderskih i menadžerskih praksi, zajedničko slavljenje uspjeha i davanje svijetlih primjera novim generacijama. Međutim već prvo izdanje je zabilježilo veliki interes pa smo umjesto 50, dva puta proširivali dvoranu i okupili 120 sudionika. Već iduće godine, 2019. okupili smo 500 sudionika. 2020. nas je usporila globalna pandemija pa smo 2021. konferenciju imali online kada smo okupili preko 400 sudionika. Ove godine nastavljamo i dalje donositi inspiraciju i najbolje prakse vodećih tvrtki i međunarodnih lidera u online formatu. Ono što čini konferenciju drugačijom je pozitivna vizija drugačije budućnosti, a svaki od govornika na svoj način nam daje jedan dio slagalice kako je možemo ostvariti. Konferencija se bavi aktualnim izazovima, ali ne na negativan način da se osjećamo poraženi nego nam daje i konkretna rješenja zadržavajući široku viziju i pozitivan pogled na budućnost. Visoki val inspiracije i osnaženja je nešto što konferenciju već tradicionalno izdvaja u svakom izdanju.

 

Foto: Niko Goga

Koje su to vještine koje po vama treba imati svaka uspješna liderica?

Liderstvo uvijek kreće od nas, a nastavlja se kroz rad s ljudima. Ako ne znamo upravljati sobom, svojim navikama i emocijama, teško da ćemo moći drugim ljudima. Uspjeh u liderstvu određuje ljudski faktor. Mislim da smo kroz povijest stalno za lidere imenovali ljude koji su bili dobri u tehničkom dijelu posla pa su promovirani na visoke pozicije, a kad pogledate što je veća pozicija, vi se više bavite ljudima. Zato je menadžere procesa potrebno zamijeniti liderima s ljudskim osobinama poput empatije, tolerancije, transparentnosti, kreativnosti i stvaranja timske atmosfere koja svakom pojedincu omogućava da izrazi svoje talente. Jedino tako djelujući kao tim možemo pokretati inovacije koje će voditi naše društvo i poslovanje u budućnosti. Žene u poslovnom svijetu već desetljećima potiskuju ono najljepše u njima, a to su njihove emocije. Već dugo se smatra da emocije nisu dobrodošle u poslovnom svijetu i da se od njih treba odrezati jer nisu profesionalne. Na isti način mi onda postajemo hladni roboti koji ne stvaraju zadovoljstvo ni u sebi ni u ljudima oko nas jer nam nedostaje ljudskosti. Da bi svaki čovjek mogao dati najbolje od sebe na radnom mjestu, njemu je potreban osjećaj prihvaćanja, sigurnosti, razumijevanja i povezanosti s drugima. Ako želimo da nam ljudi donose inovacije, potrebno je imati lidere koji im za to mogu stvoriti uvjete.
 

Koje su to vještine koje po vama treba imati svaka uspješna žena?

Svaka uspješna žena treba imati najprije samopouzdanje i ljubav prema sebi. Puno žena danas pristaje na manje nego što zaslužuje, nema jasno postavljene granice i svakodnevno žive potpuno nesvjesne svoje vrijednosti. Odgajane smo drugačije od muškaraca, bojimo se zauzeti za sebe da ne misle da smo previše snažne i borbene pa uvijek čekamo na mrvice priznanja i pažnje, što u kompetitivnom svijetu znači da sve dobivamo posljednje. Svijet je dosta napredovao, imamo svu jednakost pred zakonom, ali društveno i dalje imamo brojne predrasude s kojima se borimo i nekako nesvjesno umanjujemo svoje ambicije i pristajemo na daleko manje nego što vrijedimo. Samopouzdanje, snažan osjećaj vlastite vrijednosti i asertivan stav je nešto što svaka žena treba imati da bi uspješno kormilarila u uglavnom muškom poslovnom svijetu.

 

Mnoge žene se i danas plaše prijaviti na oglas za posao ili prihvatiti menadžersku funkciju jer se boje.  Što biste im vi preporučili?

Svi najveći životni darovi nalaze se s druge strane vašeg straha. Jedini način da dođete do njih je da idete kroz strah. Što je najgore što se može dogoditi? Mogu vas odbiti? I što onda? Pitajte ih zašto, koje vam vještine i znanja nedostaju za tu funkciju. Zapišite i radite na tim vještinama. Prijavite se ponovno za šest mjeseci ili godinu dana. Opet pitajte, učite i napredujte. Transformirajte svoju osobnost i svoje vještine. U jednom trenu ćete tako otvoriti čak i najteža vrata. Svijet pripada hrabrima.
 

Čijem se predavanju na ovogodišnjem izdanju konferencije posebice veselite?

Svako predavanje je istinski vrijedan dio slagalice liderstva budućnosti pa mi se teško odlučiti. Možda me najviše intrigira što će reći Robert Baker, muškarac koji je dobitnik najviše priznanja za borbu za prava žena u poslovnom svijetu. On će nam dati novu, mušku perspektivu na ovu tematiku i otkriti što to muškarci mogu naučiti od žena, zašto su žene predodređenije za budućnosti i na koje vještine žene trebaju biti ponosne.

Koja je liderska praksa kroz dosadašnja izdanja konferencije ukrala najviše simpatija dama?

Doista smo dobivali veliki broj pohvala za gotovo svaki održani govor na konferenciji jer svaki govornik je dao svoju specifičnu perspektivu na liderstvo.  Možda je do sad iznimno oduševljenje izazvala priča Laura Tynan, uspješne 30-godišnje menadžerice iz financijskog svijeta koja je dijelila stolove za brojnim muškim menadžerima i često bila jedina žena za pregovaračkim stolom. Impresivno je njeno poslovno iskustvo, stav i asertivnost kojim je rušila predrasude u poslovnom svijetu sa samo 30 godina.

 

Što biste vi sada rado poručili samoj sebi na početku karijere, a koja je promjena ili cilj čijoj se realizaciji veselite u ovoj godini?

„Ne trebaš se svidjeti svima, samo onima koji su za tebe.“ Mislim da sam kao i većina mladih žena, svoje dvadesete provela dokazujući se drugima, da sam vrijedna, pametna, sposobna, da zaslužujem prilike koje želim, da sam radila marljivo za njih i nekoliko puta se dovela do burnouta. Nedostajale su mi osobne granice, a svi ljudi oko mene su ih spremno koristili. Voljela bih da sam na početku znala da istinski uspjeh kreće od ljubavi prema sebi, svijesti o svojoj vrijednosti i talentima te o neopterećenom radu u skladu s unutarnjim vrijednostima. Ne bih pokušavala biti sve za svakoga i uspješna u očima drugih, kada se nisam osjećala uspješno u svojim očima. Drago mi je da su mi tridesete donijele osjećaj uspjeha iznutra. Veselim se ove godine više se posvetiti uživanju u trenutku, uložiti više u brigu za svoje zdravlje i usvojiti zdraviji životni stil kroz svakodnevne šetnje, zdraviju prehranu, meditaciju i mindfulness. Imam osjećaj da sam kroz život dosta jurila u petoj brzini, osvojila sam dosta trofeja, ali niti u jednom nisam zastala da uživam. Život je prekratak da bismo kroz njega jurili, potrebno je malo uživati u okolnim krajolicima. Uspjeh nije cilj nego putovanje.

***
Naslovna fotografija: Goran Malkoč

Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.

Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.

Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 





Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.

Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.

Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.

Dobre ideje rijetko dolaze s garancijom  

Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.

„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“

Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.

„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“




Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.

„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“



 

Povjerenje počinje tamo gdje kampanja završava

Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.

„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“



 

Šta danas znači imati ili nemati kontrolu nad brendom?

Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.

„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“




Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.

„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“




A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.

„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“




Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.

Algoritam može prepoznati obrazac.

Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek.  







 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom

Bonjour.ba produkcija 

Voditeljica projekta: Semra Manjura 
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović
Foto i video: Marko Jovančić