TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 8.10.2020.
Sabinino ime se već neko vrijeme nalazi na listi mladih poduzetnica koje su svoje vrijeme i stečeno znanje uložila u izradu novih proizvoda koji postaju sve prepoznatljiviji na domaćem tržištu.
Njena priča započela je s izradom likera simpatičnog naziva Kraljica, a uskoro je cijela priča proširena i na Medni dućan.
Sabina nam je u razgovoru otkrila kako su povezani likeri i med, kako je tekao njen karijerni put, kako kreira balans u svakodnevici, ali i kako puni baterije.
***
Kako biste sebe opisali u tri riječi?
Hrabra, inovativna i uporna.
Kako izgleda jedan vaš radni dan?
Rijetko koji liči na prethodni i uveliko zavisi od godišnjeg doba. U proljeće su više radovi i organizacija oko pčelinjaka, onda tokom ljeta su tu pripremni poslovi u destileriji, sirovine se pripremaju za proces fermentacije, a onda u jesen dolazi destilacija. Tokom zime fokusirana sam na prodaju jer je potražnja jednih i drugih proizvoda, meda i rakija, intenzivirana u zimskom periodu. Ono što se proteže kroz cijelu godinu su poslovi administracije, koje nikako ne volim i obaveze oko marketinga i promocija.
Kako se jedna lektorica našla na čelu craft destilerije?
Inače sam osoba otvorenog uma, rijetko vidim prepreke nego samo prilike. Napravila sam kući liker i kad je naišao na dobre reakcije - vidjela priliku, shvatila da sva ta priča zadovoljava moje potrebe u smislu inovativnosti, dovođenja nečega novog i drugačijeg na naš prostor. Mnogo sam pratila i to još uvijek radim, destilerije na zapadu. Sve je više craft destilerija, sve je više potrebe da mali proizvođači kombinacijom tradicionalnog i novog unaprijede kvalitetu nacionalnih pića. Oduvijek smatram da Balkan ima ogromno prirodno bogatstvo, mogućnost da u svakom segmentu pravimo kvalitetne proizvode ali nekako ih mi sami degradiramo. Željela sam da pokažem da i naše tradicionalno jako piće može biti itekako kvalitetno, ali da trebamo mijenjati i kulturu konzumiranja. Sve to je bio veliki izazov koji me privukao. Činjenica da su proizvodi koje pravim osvajali veliki broj nagrada pokazuje da sam u namjeri uspjela.
Kako teče sam proces nastanka likera i tko čini tvoj tim?
Likere radim na tradicionalan način. Zrele i zdrave voćke ostavim 40 dana u procesu maceracije u staklenim posudama, nakon toga ide cijeđenje i odležavanje. To je proces od nekoliko mjeseci. Za kvalitetne rakije, proces je minimum godina dana.
Moj tim čine moji najbliži, sinovi Nedim i Harun, rođaka Emina koja je zadužena za Medni dućan, brat je pomoć u destileriji, a moj životni saputnik Neven ima nezahvalnu ulogu glavnog oslonca, mada se ne žali.
Koji su izazovi s kojima si se susrela kao poduzetnica?
Izazovi su u cijelom svijetu isti: administracija i finansije. Kod nas postoji veliko nerazumijevanje za male proizvođače, obrte, a nužno je da se to što prije izmijeni. Rijetke su velike firme, a i kad postoje plate su male, radnici trpe svašta… Obrti su prilika za sve nas,i za pojedince i državu, ali nažalost niko to još ne vidi. Činjenica da sam žena u ovom poslu je donijela niz izazova ali sam i njih uspješno savladala.
A kako je započela priča s 'Mednim dućanom'? Tko potpisuje uređenja dućana i što možemo sve pronaći unutar njega?
Za potrebe destilerije sam morala imati pravi med. Ljudi su to znali pa su mi često tražili i med da im prodam. Kako je došla pandemija, potreba za preventivnim očuvanjem zdravlja i imuniteta se pojačala i onda sam shvatila da bi bilo dobro da na jednom mjestu mogu pokazati i ponuditi kakve sve prednosti za naše zdravlje donose pčelinji proizvodi. Tako je nastao Medni dućan, u jeku pandemije. Veliko mi je zadovoljstvo reći da se pokazao kao jako pametan potez.
Što se tiče uređenja, opet je tim koji sam navela bio ključni. Željela sam nešto u prirodnom tonu, slatku trgovinu sa dušom. Potpomognuti internetom i idejama, vrlo brzo smo opremili malu trgovinu u kojoj nema industrijskog duha. Ponudu čine svi pčelinji proizvodi, razne kombinacije koje ja stalno dopunjujem. Zadnji proizvod koji sam osmislila je med sa mljevenim suhim malinama. U pripremi je još jedan novi proizvod koji polako dolazi u naše krajeve, a to je kremasti med. Zbog pandemije je jako tražen imuno med. Nađe se tu i kozmetičkih proizvoda na bazi pčelinjeg voska, meda i propolisa. I naravno medenjaci.
Vjerujemo da je na samom putu bilo i par neuspjeha/pogrešaka. Koje su najvažnije lekcije koje ste naučili iz njih i kako ste zadržali motivaciju za daljnji rad na samoj ideji?
Grešaka ima uvijek i to je normalno. Samo kad ništa ne pokušavate unaprijediti ne pravite greške. Lekcije koje naučite su da se sve može popraviti. A za motivaciju je zadužen Neven i to je ta njegova nezahvalna uloga koju sam spominjala. Kad mi se desi da pucam po šavovima, on me smiri, ukaže na sve dobre stvari koje sam uradila i, kako imam običaj reći: popravi mi krila i vrati ponovo u let.
Što je po vama ključno za svakodnevni balans između privatnih i poslovnih obveza?
Razumijevanje. Moj posao je nešto što ja prije svega mnogo volim. Zato nikad ne mogu ostaviti posao, on je dio mene, čini me sretnom. Moji to shvataju, uključuju se, rješavamo zajedno. Dešava se da npr. odemo u kupovinu, a ja zalutam na police sa sličnim proizvodima i gledam etikete i pakovanja. Gdje god otputujemo, nastojim vidjeti šta se negdje drugo dešava sa poslovima koji su slični mom. To baš nije razdvajanje poslovnog i privatnog, ali je mojima zasad simpatično što sam takva. Nadam se da će tako i ostati.
A što radite kada niste u destileriji ili dućanu? Kako punite baterije?
Sam rad meni nije stres. Volim raditi, volim stvarati, pa čak volim i fizički umor. Smatram da su ljudi predviđeni za fizički umor, ali nisu za psihički. Najveći odmor je ipak druženje s porodicom, tu je glavni izvor sve moguće sreće. A volimo i putovati.
Najbolji savjet koji ste dobili?
Mnogo je savjeta, mnogo dobrih knjiga, misli i citata koje možemo pročitati i koji nam u nekom trenutku mogu biti vodilja. Ono što bih svakako preporučila svima koji se bave ili namjeravaju da pokrenu neki vlastiti biznis, posebno mali biznis jeste knjiga Umjetnost pobjede, Phil Knight. Cijela knjiga je jedan veliki priručnik dobrih poslovnih savjeta i pokazatelj da se bez obzira na prirodu poslovanja, mjesto ili vrijeme u kojem živite, svaki poduzetnik suočava sa istim problemima.
Sabina u našoj FEEL GOOD majici čijom kupovinom donirate 2 KM za projekt #poduzetneZAJEDNO u potpisu Fondacije 787
TEKST: Bonjour.ba
Sigurnost je riječ koju svi volimo čuti, bilo da je riječ o poslu, porodici ili finansijama, ali koliko je zapravo realna? Da li sigurnost zaista postoji ili je samo osjećaj koji gradimo povjerenjem u ljude i sisteme oko sebe?
Upravo u tom prostoru između očekivanja i stvarnosti nastaje uloga upravljanja rizicima.
O tome šta znači biti čuvar stabilnosti u svijetu punom promjena, razgovarali smo s Arnelom Alagić, Direktoricom Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci.
Arnela Alagić, Direktorica Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci
Vi ste zaduženi za sve ono što treba spriječiti da se ne desi. Kada znate da je rizik realan, a da ga tim još ne vidi?
“Upravljanje rizicima u svakodnevnom radu ne možemo i ne trebamo posmatrati izolovano. Rizici predstavljaju sastavni dio poslovnog modela banke. Sagledavamo tržišna kretanja i regulatorni okvir. Za mene, snažan tim predstavlja ključnu ulogu u uspješnom upravljanju rizicima," objašnjava Arnela.
Ona dodaje da timski rad omogućava razmjenu znanja, transparentnu i jasnu komunikaciju, razumijevanje, ali i jednako važno poštovanje, čime rizici predstavljaju prilike za unapređenje poslovnih procesa, a nikako prijetnju u poslu.
Kako izgleda kada lider mora reći “ne”, iako zna da to niko ne želi čuti?
Arnela: Vrlo često kada dođe ‘ne’, to je izazov kojeg zajedno pretvaramo u prilike. U mojoj ulozi reći ‘ne’ posmatram u širem kontekstu, odnosno u interesu cijele organizacije, na način da nas rizik ne ograničava, nego u svakodnevnom poslu pomaže ka kvalitetnijim i razumnijim donošenjem odluka.
Postoji li u životu “sigurna opcija” ili je to samo osjećaj koji sebi kupimo?
Dotakli smo se i teme koja se rijetko postavlja naglas, a to je da li postoji u životu uopće sigurna opcija ili samo iluzija kontrole koju gradimo planiranjem i odlukama.
“Sigurna opcija u životu jeste osjećaj, a ne činjenica. Ono što nas čini sigurnim u svakodnevnom radu jesu analize različitih podataka, kontrola koju uspostavljamo u određenom poslovnom okruženju. Upravljanje rizicima jeste činjenica gdje svakodnevnim donošenjem odluka sprečavamo da se nešto desi”, objašnjava Arnela.
Za kraj, razgovor smo usmjerili ka temi koja najviše povezuje banke i ljude, a to je povjerenje.
Zašto neki korisnici osjećaju nepovjerenje prema bankama?
Arnela jasno ističe da se povjerenje ne podrazumijeva, ono se gradi i to svakodnevno: "Transparentna i jasna komunikacija prema klijentima je ključ da banka postane strateški partner sa svojim klijentima. Takav pristup upravo imamo u ASA Banci. Taj pristup dovodi do zadovoljstva klijenata, a u konačnici to je ključni pokazatelj dugoročnog povjerenja i dvosmjerne komunikacije s klijentima koju smo uspostavili.“
Razgovor s Arnelom Alagić pokazuje da sigurnost nije stanje, već proces koji se svakodnevno gradi znanjem, odgovornošću i povjerenjem. U njenom poslu, iskustvo i analitika idu ruku pod ruku s empatijom i razumijevanjem ljudi jer iza svake brojke stoji odluka, a iza svake odluke čovjek.
Upravo takav pristup čini ASA Banku mjestom gdje se odluke ne donose samo racionalno, nego i s dubokim osjećajem odgovornosti prema ljudima, a žene poput Arnele pokazuju da liderstvo nije samo u donošenju odluka, već i u načinu na koji se one žive.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
