Sabinino ime se već neko vrijeme nalazi na listi mladih poduzetnica koje su svoje vrijeme i stečeno znanje uložila u izradu novih proizvoda koji postaju sve prepoznatljiviji na domaćem tržištu.

Njena priča započela je s izradom likera simpatičnog naziva Kraljica, a uskoro je cijela priča proširena i na Medni dućan.

Sabina nam je u razgovoru otkrila kako su povezani likeri i med, kako je tekao njen karijerni put, kako kreira balans u svakodnevici, ali i kako puni baterije.

***
 

Kako biste sebe opisali u tri riječi?

Hrabra, inovativna i uporna.

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

Rijetko koji liči na prethodni i uveliko zavisi od godišnjeg doba. U proljeće su više radovi i organizacija oko pčelinjaka, onda tokom ljeta su tu pripremni poslovi u destileriji, sirovine se pripremaju za proces fermentacije, a onda u jesen dolazi destilacija. Tokom zime fokusirana sam na prodaju jer je potražnja jednih i drugih proizvoda, meda i rakija, intenzivirana u zimskom periodu. Ono što se proteže kroz cijelu godinu su poslovi administracije, koje nikako ne volim i obaveze oko marketinga i promocija.

Kako se jedna lektorica našla na čelu craft destilerije?

Inače sam osoba otvorenog uma, rijetko vidim prepreke nego samo prilike. Napravila sam kući liker i kad je naišao na dobre reakcije - vidjela priliku, shvatila da sva ta priča zadovoljava moje potrebe u smislu inovativnosti, dovođenja nečega novog i drugačijeg na naš prostor. Mnogo sam pratila i to još uvijek radim, destilerije na zapadu. Sve je više craft destilerija, sve je više potrebe da mali proizvođači kombinacijom tradicionalnog i novog unaprijede kvalitetu nacionalnih pića. Oduvijek smatram da Balkan ima ogromno prirodno bogatstvo, mogućnost da u svakom segmentu pravimo kvalitetne proizvode ali nekako ih mi sami degradiramo. Željela sam da pokažem da i naše tradicionalno jako piće može biti itekako kvalitetno, ali da trebamo mijenjati i kulturu konzumiranja. Sve to je bio veliki izazov koji me privukao. Činjenica da su proizvodi koje pravim osvajali veliki broj nagrada pokazuje da sam u namjeri uspjela.

Kako teče sam proces nastanka likera i tko čini tvoj tim?

Likere radim na tradicionalan način. Zrele i zdrave voćke ostavim 40 dana u procesu maceracije u staklenim posudama, nakon toga ide cijeđenje i odležavanje. To je proces od nekoliko mjeseci. Za kvalitetne rakije, proces je minimum godina dana.
Moj tim čine moji najbliži, sinovi Nedim i Harun, rođaka Emina koja je zadužena za Medni dućan, brat je pomoć u destileriji, a moj životni saputnik Neven ima nezahvalnu ulogu glavnog oslonca, mada se ne žali.

Koji su izazovi s kojima si se susrela kao poduzetnica?

Izazovi su u cijelom svijetu isti: administracija i finansije. Kod nas postoji veliko nerazumijevanje za male proizvođače, obrte, a nužno je da se to što prije izmijeni. Rijetke su velike firme, a i kad postoje plate su male, radnici trpe svašta… Obrti su prilika za sve nas,i za pojedince i državu, ali nažalost niko to još ne vidi. Činjenica da sam žena u ovom poslu je donijela niz izazova ali sam i njih uspješno savladala.

A kako je započela priča s 'Mednim dućanom'? Tko potpisuje uređenja dućana i što možemo sve pronaći unutar njega?

Za potrebe destilerije sam morala imati pravi med. Ljudi su to znali pa su mi često tražili i med da im prodam. Kako je došla pandemija, potreba za preventivnim očuvanjem zdravlja i imuniteta se pojačala i onda sam shvatila da bi bilo dobro da na jednom mjestu mogu pokazati i ponuditi kakve sve prednosti za naše zdravlje donose pčelinji proizvodi. Tako je nastao Medni dućan, u jeku pandemije. Veliko mi je zadovoljstvo reći da se pokazao kao jako pametan potez.

Što se tiče uređenja, opet je tim koji sam navela bio ključni. Željela sam nešto u prirodnom tonu, slatku trgovinu sa dušom. Potpomognuti internetom i idejama, vrlo brzo smo opremili malu trgovinu u kojoj nema industrijskog duha. Ponudu čine svi pčelinji proizvodi, razne kombinacije koje ja stalno dopunjujem. Zadnji proizvod koji sam osmislila je med sa mljevenim suhim malinama. U pripremi je još jedan novi proizvod koji polako dolazi u naše krajeve, a to je kremasti med. Zbog pandemije je jako tražen imuno med. Nađe se tu i kozmetičkih proizvoda na bazi pčelinjeg voska, meda i propolisa. I naravno medenjaci.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Medni dućan (@medni_ducan) on Sep 2, 2020 at 7:53am PDT

Vjerujemo da je na samom putu bilo i par neuspjeha/pogrešaka. Koje su najvažnije lekcije koje ste naučili iz njih i kako ste zadržali motivaciju za daljnji rad na samoj ideji?

Grešaka ima uvijek i to je normalno. Samo kad ništa ne pokušavate unaprijediti ne pravite greške. Lekcije koje naučite su da se sve može popraviti. A za motivaciju je zadužen Neven i to je ta njegova nezahvalna uloga koju sam spominjala. Kad mi se desi da pucam po šavovima, on me smiri, ukaže na sve dobre stvari koje sam uradila i, kako imam običaj reći: popravi mi krila i vrati ponovo u let.

Što je po vama ključno za svakodnevni balans između privatnih i poslovnih obveza?

Razumijevanje. Moj posao je nešto što ja prije svega mnogo volim. Zato nikad ne mogu ostaviti posao, on je dio mene, čini me sretnom. Moji to shvataju, uključuju se, rješavamo zajedno. Dešava se da npr. odemo u kupovinu, a ja zalutam na police sa sličnim proizvodima i gledam etikete i pakovanja. Gdje god otputujemo, nastojim vidjeti šta se negdje drugo dešava sa poslovima koji su slični mom. To baš nije razdvajanje poslovnog i privatnog, ali je mojima zasad simpatično što sam takva. Nadam se da će tako i ostati.

A što radite kada niste u destileriji ili dućanu? Kako punite baterije?

Sam rad meni nije stres. Volim raditi, volim stvarati, pa čak volim i fizički umor. Smatram da su ljudi predviđeni za fizički umor, ali nisu za psihički. Najveći odmor je ipak druženje s porodicom, tu je glavni izvor sve moguće sreće. A volimo i putovati.

Najbolji savjet koji ste dobili?

Mnogo je savjeta, mnogo dobrih knjiga, misli i citata koje možemo pročitati i koji nam u nekom trenutku mogu biti vodilja. Ono što bih svakako preporučila svima koji se bave ili namjeravaju da pokrenu neki vlastiti biznis, posebno mali biznis jeste knjiga Umjetnost pobjede, Phil Knight. Cijela knjiga je jedan veliki priručnik dobrih poslovnih savjeta i pokazatelj da se bez obzira na prirodu poslovanja, mjesto ili vrijeme u kojem živite, svaki poduzetnik suočava sa istim problemima.

Sabina u našoj FEEL GOOD majici čijom kupovinom donirate 2 KM za projekt #poduzetneZAJEDNO u potpisu Fondacije 787

U rezidenciji britanskog ambasadora u Sarajevu predstavljen je početak implementacije projekata koji kroz partnerstva sa UK stručnjacima unapređuju razvoj domaćih kreativnih industrija.

U rezidenciji britanskog ambasadora Juliana Reillyja obilježen je početak implementacije novih projekata podržanih kroz WB-UK Creative Skills Development Fund, inicijativu British Council usmjerenu na jačanje kreativnih industrija i profesionalnih vještina mladih.

Fond predstavlja dio šireg programa kreativne ekonomije British Council, zamišljenog da kroz saradnju s lokalnim institucijama, kreativnim organizacijama i britanskim partnerima ojača kapacitete sektora, podstakne zapošljavanje i omogući pristup savremenim metodologijama rada.

Kako je najavljeno na nedavnom sastanku ministara vanjskih poslova u Belfastu, u prvoj fazi biće podržano deset projekata iz šest zemalja. Među njima su i dva iz Bosne i Hercegovine, projekti Sarajevo Film Festivala i Udruženja „Tuzla Live“.



Sarajevo Film Festival: unapređenje profesionalnih programa i razvoj talenata  

Projekat Sarajevo Film Festivala realizira se u partnerstvu s britanskom konsultantskom kućom Olsberg SPI. Fokus je na izradi sveobuhvatne studije koja će analizirati postojeće programe obuke, poput CineLink Industry Days, te mapirati nedostatke i potrebe domaće filmske industrije.

Cilj studije jeste razvoj preporuka koje će ojačati ulogu Sarajevo Film Festivala kao regionalnog centra za stručno usavršavanje mladih autora i filmskih profesionalaca.

Direktor Sarajevo Film Festivala, Jovan Marjanović, istakao je da je ključni cilj projekta „da talenti iz BiH imaju znanje, vještine i podršku koja ih povezuje s evropskim i globalnim tržištem te da im se pruži razlog da stvaraju i grade karijeru ovdje“.



„Tuzla Live“: prenos znanja iz savremene muzičke industrije  

Drugi podržani projekat je inicijativa Udruženja „Tuzla Live“, koja se realizira u saradnji s britanskim WaterBear College of Music. Projekat se fokusira na prijenos znanja, najboljih praksi i edukativnih metoda iz modernog muzičkog tržišta, s posebnim naglaskom na razvoj mladih talenata.

Nakon uspjeha programa „Tuzla Rock School“, koji je u prethodnih 18 mjeseci obučio više od 150 mladih muzičara, novi grant omogućit će dodatno jačanje infrastrukture, nabavku opreme, radne posjete i digitalne edukativne alate.




Podrška različitim kreativnim sektorima  

Odabrani projekti obuhvataju oblasti vizuelnih efekata, muzike, dizajna, razvoja video-igara, kustoskih praksi i imerzivnog pripovijedanja. Zajednički cilj im je pružanje savremenih znanja mladim profesionalcima i snažnije povezivanje obrazovnih institucija i tržišta rada.

Direktorica British Councila za regiju, Clare Sears, naglasila je važnost ulaganja u kreativni sektor:

„Ovi grantovi ulaganje su u transformativnu moć kreativnosti. Kroz saradnju obrazovanja, industrije i inovacija, osnažujemo mlade profesionalce da stvaraju održiviju budućnost.“



Širi kontekst programa British Councila  

Fond je pokrenut nakon Ministarskog foruma o kreativnoj ekonomiji održanog u Kotoru u maju 2025. godine, u okviru Berlinskog procesa.

Program kreativne ekonomije British Councila globalna je inicijativa koja podržava industrije kulture i kreativnosti kroz istraživanje, politike, zagovaranje i jačanje kapaciteta.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR