Sabinino ime se već neko vrijeme nalazi na listi mladih poduzetnica koje su svoje vrijeme i stečeno znanje uložila u izradu novih proizvoda koji postaju sve prepoznatljiviji na domaćem tržištu.

Njena priča započela je s izradom likera simpatičnog naziva Kraljica, a uskoro je cijela priča proširena i na Medni dućan.

Sabina nam je u razgovoru otkrila kako su povezani likeri i med, kako je tekao njen karijerni put, kako kreira balans u svakodnevici, ali i kako puni baterije.

***
 

Kako biste sebe opisali u tri riječi?

Hrabra, inovativna i uporna.

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

Rijetko koji liči na prethodni i uveliko zavisi od godišnjeg doba. U proljeće su više radovi i organizacija oko pčelinjaka, onda tokom ljeta su tu pripremni poslovi u destileriji, sirovine se pripremaju za proces fermentacije, a onda u jesen dolazi destilacija. Tokom zime fokusirana sam na prodaju jer je potražnja jednih i drugih proizvoda, meda i rakija, intenzivirana u zimskom periodu. Ono što se proteže kroz cijelu godinu su poslovi administracije, koje nikako ne volim i obaveze oko marketinga i promocija.

Kako se jedna lektorica našla na čelu craft destilerije?

Inače sam osoba otvorenog uma, rijetko vidim prepreke nego samo prilike. Napravila sam kući liker i kad je naišao na dobre reakcije - vidjela priliku, shvatila da sva ta priča zadovoljava moje potrebe u smislu inovativnosti, dovođenja nečega novog i drugačijeg na naš prostor. Mnogo sam pratila i to još uvijek radim, destilerije na zapadu. Sve je više craft destilerija, sve je više potrebe da mali proizvođači kombinacijom tradicionalnog i novog unaprijede kvalitetu nacionalnih pića. Oduvijek smatram da Balkan ima ogromno prirodno bogatstvo, mogućnost da u svakom segmentu pravimo kvalitetne proizvode ali nekako ih mi sami degradiramo. Željela sam da pokažem da i naše tradicionalno jako piće može biti itekako kvalitetno, ali da trebamo mijenjati i kulturu konzumiranja. Sve to je bio veliki izazov koji me privukao. Činjenica da su proizvodi koje pravim osvajali veliki broj nagrada pokazuje da sam u namjeri uspjela.

Kako teče sam proces nastanka likera i tko čini tvoj tim?

Likere radim na tradicionalan način. Zrele i zdrave voćke ostavim 40 dana u procesu maceracije u staklenim posudama, nakon toga ide cijeđenje i odležavanje. To je proces od nekoliko mjeseci. Za kvalitetne rakije, proces je minimum godina dana.
Moj tim čine moji najbliži, sinovi Nedim i Harun, rođaka Emina koja je zadužena za Medni dućan, brat je pomoć u destileriji, a moj životni saputnik Neven ima nezahvalnu ulogu glavnog oslonca, mada se ne žali.

Koji su izazovi s kojima si se susrela kao poduzetnica?

Izazovi su u cijelom svijetu isti: administracija i finansije. Kod nas postoji veliko nerazumijevanje za male proizvođače, obrte, a nužno je da se to što prije izmijeni. Rijetke su velike firme, a i kad postoje plate su male, radnici trpe svašta… Obrti su prilika za sve nas,i za pojedince i državu, ali nažalost niko to još ne vidi. Činjenica da sam žena u ovom poslu je donijela niz izazova ali sam i njih uspješno savladala.

A kako je započela priča s 'Mednim dućanom'? Tko potpisuje uređenja dućana i što možemo sve pronaći unutar njega?

Za potrebe destilerije sam morala imati pravi med. Ljudi su to znali pa su mi često tražili i med da im prodam. Kako je došla pandemija, potreba za preventivnim očuvanjem zdravlja i imuniteta se pojačala i onda sam shvatila da bi bilo dobro da na jednom mjestu mogu pokazati i ponuditi kakve sve prednosti za naše zdravlje donose pčelinji proizvodi. Tako je nastao Medni dućan, u jeku pandemije. Veliko mi je zadovoljstvo reći da se pokazao kao jako pametan potez.

Što se tiče uređenja, opet je tim koji sam navela bio ključni. Željela sam nešto u prirodnom tonu, slatku trgovinu sa dušom. Potpomognuti internetom i idejama, vrlo brzo smo opremili malu trgovinu u kojoj nema industrijskog duha. Ponudu čine svi pčelinji proizvodi, razne kombinacije koje ja stalno dopunjujem. Zadnji proizvod koji sam osmislila je med sa mljevenim suhim malinama. U pripremi je još jedan novi proizvod koji polako dolazi u naše krajeve, a to je kremasti med. Zbog pandemije je jako tražen imuno med. Nađe se tu i kozmetičkih proizvoda na bazi pčelinjeg voska, meda i propolisa. I naravno medenjaci.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Medni dućan (@medni_ducan) on Sep 2, 2020 at 7:53am PDT

Vjerujemo da je na samom putu bilo i par neuspjeha/pogrešaka. Koje su najvažnije lekcije koje ste naučili iz njih i kako ste zadržali motivaciju za daljnji rad na samoj ideji?

Grešaka ima uvijek i to je normalno. Samo kad ništa ne pokušavate unaprijediti ne pravite greške. Lekcije koje naučite su da se sve može popraviti. A za motivaciju je zadužen Neven i to je ta njegova nezahvalna uloga koju sam spominjala. Kad mi se desi da pucam po šavovima, on me smiri, ukaže na sve dobre stvari koje sam uradila i, kako imam običaj reći: popravi mi krila i vrati ponovo u let.

Što je po vama ključno za svakodnevni balans između privatnih i poslovnih obveza?

Razumijevanje. Moj posao je nešto što ja prije svega mnogo volim. Zato nikad ne mogu ostaviti posao, on je dio mene, čini me sretnom. Moji to shvataju, uključuju se, rješavamo zajedno. Dešava se da npr. odemo u kupovinu, a ja zalutam na police sa sličnim proizvodima i gledam etikete i pakovanja. Gdje god otputujemo, nastojim vidjeti šta se negdje drugo dešava sa poslovima koji su slični mom. To baš nije razdvajanje poslovnog i privatnog, ali je mojima zasad simpatično što sam takva. Nadam se da će tako i ostati.

A što radite kada niste u destileriji ili dućanu? Kako punite baterije?

Sam rad meni nije stres. Volim raditi, volim stvarati, pa čak volim i fizički umor. Smatram da su ljudi predviđeni za fizički umor, ali nisu za psihički. Najveći odmor je ipak druženje s porodicom, tu je glavni izvor sve moguće sreće. A volimo i putovati.

Najbolji savjet koji ste dobili?

Mnogo je savjeta, mnogo dobrih knjiga, misli i citata koje možemo pročitati i koji nam u nekom trenutku mogu biti vodilja. Ono što bih svakako preporučila svima koji se bave ili namjeravaju da pokrenu neki vlastiti biznis, posebno mali biznis jeste knjiga Umjetnost pobjede, Phil Knight. Cijela knjiga je jedan veliki priručnik dobrih poslovnih savjeta i pokazatelj da se bez obzira na prirodu poslovanja, mjesto ili vrijeme u kojem živite, svaki poduzetnik suočava sa istim problemima.

Sabina u našoj FEEL GOOD majici čijom kupovinom donirate 2 KM za projekt #poduzetneZAJEDNO u potpisu Fondacije 787

Završena je četvrta Woman.Comm konferencija, koja je i ove jeseni okupila stručnjakinje iz komunikacijske industrije regiona.

Tokom dva dana konferencije čule su se brojne inspirativne priče žena koje su otvoreno podijelile iskustva, uspjehe, ali i izazove koje nosi rad u dinamičnoj industriji komunikacija, te se pričalo i o stanju u industriji, novitetima i napretku. 




Konferencija je završena uz snažnu poruku da su izdržljivost, odvažnost i vjera u vlastite mogućnosti ono što žene svakodnevno izdiže iznad „staklenog stropa“. 

„Da bismo bili iznad staklenog stropa, potrebno je da budemo izdržljive, odvažne, ali i da ne slušamo kada nam kažu da ne možemo“, poručila je Ljiljana Vasić, regionalna market export menadžerka kompanije Bambi. 




Jadranka Penava, direktorica MeggleBH, dodala je da su „žene bolje jer su snalažljivije, glasne, bučne i moćne. Riječi mogu, znam i hoću guraju nas naprijed.“

Belma Hadžiomerović, doktorica ekonomskih nauka i osnivačica Bstorm Consultinga, istakla je da liderstvo počinje iznutra: „Ne čekajmo savršene okolnosti, jer one rijetko dolaze. Promjena počinje onog trenutka kada preuzmemo odgovornost i odlučimo djelovati.“





Komunikacijska industrija regije: slični izazovi, različiti pristupi

Drugi dan konferencije donio je pregled tržišta Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH, uz zaključak da region odlikuje snažna kreativnost, rast i želja za profesionalizacijom.



 

U Hrvatskoj, članice HURA-e u 2024. ostvarile su gotovo 400 miliona eura prihoda, a očekuje se rast od 12% u 2025. godini. Kampanje s manjim budžetima sve češće osvajaju međunarodna priznanja, dok projekti poput Dana komunikacija i IAB Discovery edukacija dodatno jačaju industriju.

U Bosni i Hercegovini, komunikacijska industrija pokazuje stabilan rast uprkos izazovima poput odliva kadrova, ograničenih budžeta i nedostatka sistemskog mjerenja medija. 




Među događajima koji oblikuju tržište istaknuti su: Sarajevo Film Festival, No Limit Festival, Branding konferencija, Advertissimo i Woman.Comm, uz potrebu za snažnijim udruženjem koje bi okupilo agencijski sektor.

Slovenija, kako je istakao Tine Lugarič, suosnivač kreativnog studija Trampolin, bilježi stabilan rast i prelazak na digitalno oglašavanje, koje sada čini više od 50% ukupnih budžeta. 

To sve ukazije na zrelost tržišta, ali i na promjene u ponašanju oglašivača prema većoj mjerljivosti, efikasnosti, ciljanju i optimizaciji kampanja. Oni su taj trend iskoristili na najbolji način, i u kombinaciji sa njihovim receprtom za uspjeh postižu odlične rezultate. 

„Naš recept je jednostavan, ne izlazimo na pičeve, ideje ne dajemo besplatno. Povjerenje i poštovanje su srce svakog odnosa, a bez njih dobre stvari se ne dešavaju“, rekao je Lugarič.

Nove teme: Krize, AI i event marketing

Paneli i predavanja donijeli su i pregled ključnih tema koje oblikuju budućnost industrije. Katja Fašink je kroz praktične primjere predstavila kako pravovremeno i strateški razmišljanje u kriznim situacijama može spasiti reputaciju brenda, uz upozorenje da su „kompanije sve izloženije hakerskim napadima i reputacijskim rizicima“. 




S druge strane Krešimir Macan je objasio koliko je bitan politički PR, kako može uticati na percepciju posmatrača i kako lako negativac može postati pozitivan lik.




Amra Jusović Alihodžić, creative Project Manager u agenciji McCann Sarajevo, provela nam je kroz panel koji je govorio o značaju event marketinga,  sa svojim sagovorinicima je došla do zaključka da „događaji nisu samo iluzija vrijednosti, već iskustva koja mijenjaju ljude, zajednice i tržište“.

O budućnosti komunikacija kroz prizmu umjetne inteligencije govorio je Borislav Miljanović, CEO Represent System poručivši da je „Umjetna inteligencija već sada dio našeg svakodnevnog života, i neće otići. Na nama je da naučimo kako da je koristimo da mi upravljamo njome, a ne on nama. Dokle god je tretiramo kao alat koji nam pomaže da živimo i radimo bolje, ona je naš saveznik.“




Zajedništvo i razmjena znanja – najveći kapital Woman.Comm zajednice

Tine Lugarič je dao odličan zaključak da događaji poput Woman.Comm konferencije imaju neprocjenjivu vrijednost jer povezuju ljude, stvaraju nova poznanstva i omogućavaju da se ekspertize i znanja dijele i nakon konferencije.

„To je najveći kapital koji imamo, da se upoznajemo, razmjenjujemo iskustva i ostajemo u kontaktu. Na taj način rastemo i kao pojedinci i kao industrija“, rekao je.

Ovogodišnja Woman.Comm konferencija još jednom je potvrdila da je snaga komunikacija u znanju, solidarnosti i autentičnosti  i da žene u industriji ne samo da prate trendove, već ih često i postavljaju.

Foto: PR