Ideja 'blind food' druženja jeste okupiti sve zaljubljenike u nove okuse i hranu, potaknuti ih da uživaju u pomno osmišljenim jelima te pogađaju sastojke korištene za pripremu jela s povezom na očima, koristeći pri tome sva čula osim vida.

Hrana se jede rukama, kako biste osjetili i njenu teksturu.

Nedavno je u Mostaru održan baš jedan takav event u organizaciji Sarajevo Food Dictionaryja i restorana Prestige.
Osnivačica SFD-a, Medina Dedajić prepuna pozitivnih dojmova i oduševljena reakcijama gostiju, otkrila nam je da su uz jedno posebno gastro iskustvo, s ovog eventa svi doma otišli s osmijehom i novim zajedničkim uspomenama.
Osim činjenice da u svojoj večeri uživate s povezom na očima, ono što ovaj event čini posebnim upravo je pomno osmišljen meni sastavljen od 6 sljedova.

Netom prije početka druženja, zavirili smo u kuhinju i u razgovoru s chefom Jadranom Milićevićem te njegovim kreativnim timom saznali čime su se vodili pri njegovom kreiranju.
„Menu je sastavljen od šest sljedova. Svaki slijed ima dva različita jela. Prilikom spravljanja jela koristili smo više načina termičke obrade te smo pokušali od namirnica sljubiti kopno i more, a od okusa slano, kiselo, gorko i slatko. Na kraju menua smo kao jelo iznenađenja gostima poslužili pohovani sladoled na vinskom chateau s preljevom od šumskog voća za kojeg se nadam da je bio senzacionalan kraj ovog menua. Na menu se nalaze namirnice i začini koji se koriste diljem svijeta te smo i tako zaokružili i geografski ovu priču.“

„Gosti su bili jako znatiželjni i razgovarali su međusobno između sljedova detaljno o sastojcima svakog zalogaja. Kako sam ih obilazila i razgovarala i ja sa njima, puno su toga i raščlanili i pogodili. Međutim bila su 3 jela koja nisu uspjeli pogoditi kroz najdominantniji sastojak, recimo pohovane shiitaki gljive na palenti sa kajmakom.

Pohane shiitaki gljive na palenti s kajmakom i bruschetta s kozicama u dimljenom siru

Palentu i kajmak su svi prepoznali, ali pohovanu shiitaki gljivu nisu. Na istom slijedu imali su drugi zalogaj u obliku bruschetta sa kozicama u dimljenom siru koja je imala i trenutak limuna po sebi i koja je, meni ličino, bila izvanredan zalogaj – vrhunski spoj ukusa i teksture koji gosti iako jednako oduševljeni nisu uspjeli raščlaniti sastojke zalogaja, samo su ostali na „wow... Ne moramo ni pogađati. ?“ 
Ipak jelo koje doslovice niti jedan stol nije uspio pogoditi je kraljevska juha od sesama. Sesam je jako masan i jako ukusan te prva ja, pa vjerujem i gosti nisu imali priliku kušati supu koja je u potpunosti sačinjena od susama, zbog toga je većina gostiju mijenjala njegov ukus sa supom iskuhanoj na nekom mesnom temeljcu, eventualno najbliži odgovor na sastojak supe je bio da je supa od leće.

Gazpacho od krastavca s dimljenim lososom i kraljevska juha od sezama

Ovo su bila jela koja su bila najteža gostima za pogoditi. A ona koja su ih najviše oduševila su dezert (smijeh). Svi su se radovali dezertu i dobili su od domaćina eventa, restorana Prestige i pored standardnog slijeda dezerta u sklopu Blind Fooda i deliciju koju je spremio tim u kuhinji i oko kojeg su se zaista potrudili, a to je pohovani sladoled u sosu od malina. Gosti su odlijepili na ovo. Mimo dezerta oduševljeni su bili tuna fileom sa njokama u holandez sosu, hladnim gazpachom od krastavca sa dimljenim lososom, vege rolnicama sa pinjolama i već pometnuta brusketa od kozica sa dimljenim sirom.“ – nadodala je Medina na naš upit koja su jela, okus i teksturi najviše zagolicali maštu gostima Blind Food eventa.
U nastavku pogledajte koje su se još zanimljive kombinacije okusa, mirisa i tekstura našle na meniju svih gurmana ove večeri.

HLADNO PREDJELO

Šarlota od dimljenog lososa - hladna rolada od palačinke punjena dimljenim lososom, mileramom, kaparima, lukom i začinskim biljem)  i pašteta od piletine sa avokadom - od iskuhanih pilećih bataka, maslaca, maslinovog ulja, maslina, kapara, bijelog i crvenog luka te limunovog soka su napravili pileću paštetu koju su poslužili na zapečenom kruku s avokadom.

TOPLO PREDJELO

Pohane shiitaki gljive na palenti s kajmakom - Shiitaki gljivu su ispohovali u orli masi te je poslužili na palenti s kajmakom i bruschetta s kozicama u dimljenom siru - na krišku kruha su redom slagali svježu rajčicu, bijeli luk, kapare, masline i na to položili svježu kozicu umotanu u dimljeni sir. Naglo zapekli te poslužili.
JUHA

Gazpacho od krastavca s dimljenim lososom i kraljevska juha od sezama - u povrtni temeljac su dodali prepečeni sezam, tahin pastu te tobili, jednu od najzdravijih juha.

TOPLO PREDJELO

Rižoto s lignjama i kiselim jabukama - dalmatinski rižoto od lignji oplemenjen kiselim okusom jabuke i vege rolnice s pinjolima - povrće urolano u palačinku s prepečenim pinolima i mileramom, pohano na bečki način.

GLAVNO JELO

Juneći file na pohanoj zelenoj tjestenini - skuhana al dente zelena tjestenina sa dodacima milerama i gorgonzola olikovana u luoptice te pohovana, poslužena uz medium pečeni juneći file i tuna file s njokama na holandez umakom - na prepečenom tostu poslužili su njoke prelivene domaći holandez umakom te položili medium pečeni steak tune.

DESERT

Parfe krema s malinama i mentom - ledena krema pripremljena od svježih jaja sa mentom i malinama i tiramisu - talijanski desert pripremljen od svježih jaja, mascarpone sire te piškota sa dodatkom kave

Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?

Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.

Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe

Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.

Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.

Kako izgleda kafa prije nego što mi kažemo “dobra je”?

Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.

Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.






Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.

Zašto jačina nije isto što i dobra kafa?

Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.

Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.




Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.

„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.

Pronašli ste svoju idealnu kafu. A sada… jedan mali korak dalje

Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.






To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:

„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“

Zašto se kafa u BiH ne pije kao nigdje drugo?

Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.

U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:

„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“

Kakvu kafu bira profesionalac?

Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.






Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.

Mekša ili jača: kako znati koja je vaša Grand kafa?

Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.

Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.







Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.

Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.

Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Grand kafom

Autorica članka: Ilda Lihić-Isović    
Fotografija: Enida Kajević i Sanela Zukić