TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 12.3.2026.
Nazvan “Krava”, ovaj stan od 40m² u Banjaluci pretvara hrabru igru boja i umjetnosti u iznenađujuće elegantan interijer.
Studio Arhitekstura, koji vodi arhitektica i dizajnerica interijera Jelena Karan, već smo imali priliku predstaviti kroz projekte koji pokazuju koliko snažan karakter može imati jedan dobro osmišljen prostor. U tim projektima uvijek nas je intrigirala ista ideja: interijer nikada nije samo estetika, već produžetak osobe koja u njemu živi.
Najnoviji projekt studija, nazvan “Krava”, tu filozofiju vodi korak dalje. Na prvi pogled, naziv zvuči gotovo šaljivo, ali iza njega se krije vrlo jasna dizajnerska priča.
U ovom kompaktnom prostoru Jelena Karan pokazuje kako hrabra upotreba boja, umjetnosti i tekstura može potpuno transformisati percepciju kvadrature. Rezultat je interijer koji izgleda živ, razigran i gotovo nevjerovatno prostran za svojih četrdeset kvadratnih metara.
Kvadratura od 40m² često se u interijerima posmatra kao ograničenje. U projektu Krava, međutim, ona postaje polazna tačka za razmišljanje o tome kako prostor može biti funkcionalan, ali istovremeno pun identiteta.
Raspored je organizovan tako da dnevni boravak, trpezarija i kuhinja čine otvorenu cjelinu, ali uz jasne vizualne zone. Upravo ta suptilna podjela omogućava prostoru da djeluje veće nego što jeste. Veliki sofa segment, organski oblik stola i pažljivo postavljena rasvjeta stvaraju osjećaj kontinuiteta i kretanja kroz prostor.
Trpezarijski sto postaje centralna tačka stana, mjesto koje povezuje kuhinju, dnevni boravak i komunikaciju kroz stan. U tako maloj kvadraturi takav element mora imati dvostruku ulogu: funkcionalnu, ali i prostornu.
Jedna od prvih stvari koje primijetimo u ovom interijeru jeste odvažna paleta boja. Duboke nijanse plave i zelene, u kombinaciji s toplim tonovima drveta i tekstila, stvaraju prostor koji ima energiju gotovo poput scenografije.
Umjesto da boje koriste samo dekorativno, u ovom projektu one postaju prostorni alat. Plavi i zeleni elementi definišu zone, dok topliji tonovi namještaja i tekstila unose balans i osjećaj doma.
Upravo u tome leži važna lekcija ovog interijera: boja ne mora smanjiti prostor, kako se često misli. Kada je pažljivo raspoređena, ona može naglasiti arhitekturu prostora i učiniti ga vizualno slojevitijim.
Naziv projekta Krava dolazi od upečatljivog umjetničkog djela u trpezariji koje odmah privlači pogled. Taj detalj nije samo dekoracija, već svojevrsni karakter prostora.
Autorica slike je umjetnica Petra Stevanović, koja djeluje kroz vlastiti studio Art Studio Indigo, a njen prepoznatljiv stil spaja ilustrativnu razigranost, jake konture i savremenu kolorističku ekspresiju.
Upravo takav pristup savršeno se uklapa u interijer, gdje boje i forme nisu suzdržane već svjesno naglašene, stvarajući sklad između umjetnosti i arhitekture prostora.
Foto: @simis5ra
Kada se sve sagleda zajedno, Krava nije samo stan od 40m². To je primjer kako interijer može biti hrabar, osoban i pun života, bez obzira na kvadraturu.
A možda je upravo to i najvažnija poruka ovog projekta: ponekad je potrebno samo malo više hrabrosti da prostor postane zaista naš.
Naziv projekta Krava zapravo dolazi od umjetničkog rada koji dominira trpezarijom. Upravo taj detalj nosi malu priču o nastanku interijera. Kako je Jelena Karan objasnila na svom Instagram profilu, vlasnica stana je insistirala da se ova slika uklopi u prostor, iako je u početku postojala bojazan da bi mogla djelovati previše dominantno ili čak pomalo kičasto.
Na kraju se dogodilo upravo suprotno. Ovaj pomalo neočekivan motiv unio je dozu humora i opuštenosti u interijer, razbijajući potencijalnu formalnost prostora.
U kombinaciji s premium materijalima, prirodnim teksturama i pažljivo biranim komadima namještaja, umjetničko djelo postaje elegantan akcent koji prostoru daje karakter i mladenačku energiju.
TEKST: Ada Ćeremida
Mala kuhinja može imati i mjesto za sjedenje i dovoljno radne plohe, pa čak i otok. Sve zavisi od toga gdje ih smjestite.
Kada uređujemo malu kuhinju , prvi instinkt često je oduzimanje: manje elemenata, manje radne plohe, bez mjesta za sjedenje i, naravno, bez kuhinjskog otoka. Ali kvadratura nije jedina stvar koja određuje koliko će kuhinja biti funkcionalna.
Mnogo više može napraviti dobar raspored.
Zato smo izdvojili tri rasporeda za malu kuhinju koji odgovaraju različitim prostorima i navikama. Prvi sve funkcije smješta uz jedan zid, drugi koristi dvije paralelne strane i ipak pronalazi mjesto za doručak, dok treći pokazuje da čak ni kuhinjski otok ne mora biti rezervisan za velike kuhinje.
Ako je kuhinja dio manjeg stana ili otvorenog dnevnog prostora, raspored uz jedan zid često je najjednostavniji način da dobijete sve što vam treba bez vizuelnog zatvaranja prostorije.
Sudoper, ploča za kuhanje, frižider i spremište organizovani su u jednoj liniji, pa ostatak prostora ostaje potpuno slobodan za trpezariju ili dnevni boravak.
Ključ ovdje nije širina nego visina. Gornji elementi mogu ići gotovo do plafona, dok se radna ploha može rasteretiti tako što ćete male uređaje i svakodnevne stvari smjestiti iza zatvorenih fronti.
Ovaj raspored najbolje radi kada želite da kuhinja bude funkcionalna, ali da vizuelno ne preuzme cijeli prostor.
Uska kuhinja ne znači da obje strane moraju biti ispunjene elementima od početka do kraja.
Kod paralelnog rasporeda jedan zid može preuzeti glavnu radnu zonu, dok drugi kombinujemo sa spremištem i manjim breakfast cornerom. To može biti kratka radna ploha koja se nastavlja u mjesto za dvije stolice, zidna konzola ili produžetak elemenata koji istovremeno služi kao površina za pripremu hrane i mali sto.
Na taj način koristimo obje strane prostorije, ali kuhinja ne djeluje poput uskog hodnika između dva reda ormarića.
Ovdje je posebno važan prolaz između elemenata. Umjesto da pokušavamo popuniti svaki slobodan centimetar, ostavljamo dovoljno prostora da se vrata, ladice i uređaji mogu normalno koristiti.
Bonus je što mala kuhinja sada ima i mjesto za jutarnju kafu, brzi ručak ili laptop bez potrebe za zasebnim trpezarijskim stolom.
Kuhinjski otok zvuči kao nešto što prvo brišemo s liste želja kada radimo s manjom kvadraturom. Međutim, u otvorenom tlocrtu može napraviti upravo suprotno.
Umjesto zida koji bi fizički odvojio kuhinju od dnevnog prostora, otok postaje granica između funkcija bez zatvaranja prostora.
S jedne strane može sadržavati ladice, spremište ili čak sudoper i ploču za kuhanje, a s druge nekoliko barskih stolica. Time jedan element istovremeno postaje dodatna radna ploha, prostor za odlaganje, mjesto za jelo i vizuelna podjela prostorije.
Trik je u proporcijama. Ne treba nam veliki centralni otok kakav viđamo u kuhinjama od 30 m². Kompaktnija verzija prilagođena prolazima može zapravo biti racionalnija od kombinacije dodatnih kuhinjskih elemenata i zasebnog trpezarijskog stola.
Upravo zato kod malih otvorenih stanova pitanje možda nije „Imamo li mjesta za otok?“, nego „Može li nam otok zamijeniti nekoliko drugih komada?“
Ako želite maksimalno otvoren prostor, krenite od kuhinje na jednom zidu. Ako imate užu prostoriju i trebate više radne površine, paralelni raspored daje više funkcija, a mali kutak za sjedenje sprečava da prostor djeluje isključivo radno.
A ako je kuhinja povezana s dnevnim boravkom, nemojte automatski prekrižiti otok. Kada preuzme nekoliko funkcija odjednom, upravo on može biti element zbog kojeg mala kuhinja djeluje organizovanije i prostor oko nje otvorenije.
Kod male kuhinje cilj zato nije smjestiti što manje stvari. Cilj je da svaki element radi više od jednog posla.
Pravilo za male kuhinje: birajte elemente koji imaju više od jedne funkcije
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
