TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 18.10.2026.
Nakon ljeta koža može izgledati drugačije nego što smo navikle. Ten je manje ujednačen, fine linije izraženije, a ni omiljena hidratantna krema ponekad ne daje osjećaj svježine koji očekujemo.
Šta se zapravo događa s kožom nakon dugotrajnog izlaganja suncu i kada ima smisla razmotriti profesionalne tretmane?
Odgovore na ova pitanja donosi dr. Maja Kepeska iz Očne klinike Apolon, specijalistkinja oftalmologije s dugogodišnjim iskustvom u minimalno invazivnoj estetskoj medicini i edukatorica za anti-age procedure.
dr. Maja Kepeska iz Očne klinike Apolon, specijalistkinja oftalmologije
U stručnom razgovoru pojašnjava šta je biorevitalizacija, kako se razlikuje od filera i botoksa te šta je važno znati prije odluke o tretmanu.
dr. Maja Kepeska: Ljeto je period kada je naša koža izložena brojnim spoljašnjim uticajima. UV zračenje, visoke temperature, morska so, ali i boravak u klimatizovanim prostorijama mogu narušiti njenu prirodnu zaštitnu barijeru i doprinijeti gubitku vlažnosti.
Ono što najčešće primjećujemo nakon ljeta jeste dehidrirana koža, izraženije fine linije, neujednačen ten i pojava pigmentacija. Dugoročno, UV zračenje ubrzava razgradnju kolagena i elastina, što dovodi do gubitka čvrstine i elastičnosti.
Zato jesen smatram odličnim periodom da se posvetimo regeneraciji kože i tretmanima koji će joj vratiti svježinu i kvalitet.
Foto: @olivvintage
dr. Maja Kepeska: Kvalitetna kućna njega je osnova zdrave kože i nešto što uvijek preporučujem svojim pacijentkinjama. Međutim, važno je razumjeti da kreme prvenstveno djeluju na površinske slojeve kože, dok se određene promjene povezane sa starenjem i fotostarenjem odvijaju dublje, u dermisu.
Kako starimo, smanjuje se količina hijaluronske kiseline, a proizvodnja kolagena postaje sporija. U takvim situacijama profesionalni tretmani mogu biti odlična dopuna svakodnevnoj njezi.
Moj pristup estetskoj medicini uvijek je isti – ne želimo mijenjati lice, već poboljšati kvalitet kože i sačuvati njenu prirodnu ljepotu.
Foto: unsplash.com
dr. Maja Kepeska: Biorevitalizacija je jedan od tretmana koje posebno volim upravo zbog prirodnog efekta koji pruža. Njen osnovni cilj nije promjena kontura ili volumena lica, već poboljšanje hidratacije, teksture i ukupnog kvaliteta kože.
Za razliku od hijaluronskih filera, kojima nadoknađujemo izgubljeni volumen ili oblikujemo određene regije, biorevitalizacijom nastojimo poboljšati stanje same kože. Botoks, s druge strane, djeluje na mišićnu aktivnost i na taj način ublažava mimičke bore.
U svojoj praksi koristim i savremene skinboostere, među kojima posebno mjesto zauzima Revigen, preparat namijenjen poboljšanju hidratacije, elastičnosti i izgleda kože.
Danas je u estetskoj medicini sve izraženiji trend prirodnog, njegovanog izgleda. Pacijentkinje ne žele da izgledaju drugačije, već svježije, odmornije i zadovoljnije svojom kožom.
Foto: dupephotos.com
Revigen je savremeni skinbooster koji kombinuje intenzivnu hidrataciju sa biostimulativnim djelovanjem na kožu.
Ono što ga izdvaja jeste posebno formulisana hijaluronska kiselina, blago umrežena kako bi se produžilo njeno zadržavanje u tkivu, uz očuvanje prirodne mekoće i pokretljivosti kože.
Pored hidratacije, njegova formulacija je osmišljena da podstakne aktivnost fibroblasta, ćelija odgovornih za proizvodnju kolagena i elastina, koji su ključni za čvrstinu i elastičnost kože.
Pacijentkinjama uvijek objašnjavam da cilj ovakvog tretmana nije promjena izgleda lica, već poboljšanje kvaliteta same kože. Želimo svježiji ten, bolju hidrataciju, jedriju kožu i prirodan sjaj, bez prenaglašenog volumena.
Kao edukator za Revigen, posebno ističem važnost pravilnog odabira pacijenata, poznavanja anatomije i individualnog pristupa, jer je upravo to osnova lijepog i prirodnog estetskog rezultata.
Foto: unsplash.com
Prve promjene koje pacijentkinje žele da vide jesu bolja hidratacija, svježiji izgled i prirodan sjaj kože, odnosno ono što često nazivamo glow efektom.
U zavisnosti od individualne reakcije kože, određeno poboljšanje može biti vidljivo relativno brzo, dok se promjene u teksturi i elastičnosti obično procjenjuju tokom narednih sedmica.
Koža može djelovati jedrije, mekše i ujednačenije, a fine linije nastale usljed dehidratacije mogu postati manje izražene. Kod pojedinih pacijentkinja može se primijetiti i poboljšanje izgleda pora.
Ono što uvijek naglašavam jeste da rezultati zavise od početnog stanja kože, životnih navika i pravilno odabranog protokola tretmana.
Najčešće tretiramo lice, posebno obraze i regije na kojima su izraženi znaci dehidratacije i gubitka elastičnosti.
Posebnu pažnju posvećujemo području oko očiju i oko usana, jer je tu koža tanja i često se među prvima pojavljuju fine linije. Izbor preparata i tehnike u ovim osjetljivim regijama mora biti posebno pažljiv i u skladu sa indikacijama konkretnog proizvoda.
Pored lica, određeni preparati za biorevitalizaciju mogu se koristiti i za vrat, dekolte i šake, odnosno regije koje često otkrivaju znakove starenja.
Uvijek insistiram na individualnom pristupu, jer ne postoji univerzalan tretman koji odgovara svakoj koži.
Foto: unsplash.com
Sam tretman je relativno brz i najčešće traje oko 20 do 30 minuta, u zavisnosti od regije koju tretiramo i odabranog protokola.
Preparat se aplikuje pažljivo odabranom tehnikom, a po potrebi se prethodno koristi lokalni anestetik kako bi procedura bila što prijatnija.
Nakon tretmana mogu se pojaviti blago crvenilo, otok, sitne papule ili modrice na mjestima aplikacije, koji se najčešće povlače tokom narednih dana.
Broj tretmana zavisi od vrste preparata, starosti i kvaliteta kože, kao i od rezultata koje želimo postići. Nekada je dovoljan pojedinačni tretman za osvježenje, dok je za dugoročniji efekat potrebno više aplikacija prema preporučenom protokolu.
Važno mi je da svaka pacijentkinja prije procedure zna šta realno može očekivati.
Ne vjerujem da postoji univerzalna dob kada treba početi sa estetskim tretmanima. Mnogo je važnije stanje kože nego broj godina.
Kod mlađih pacijentkinja fokus može biti na hidrataciji i prevenciji, dok kod zrelije kože više pažnje posvećujemo elastičnosti, teksturi i ublažavanju vidljivih znakova starenja.
Biorevitalizacija može biti dobar izbor za osobe koje primjećuju da im je koža izgubila svježinu, djeluje dehidrirano ili umorno, a ne žele promjenu prirodnih crta lica.
Foto: @josiliza
Ipak, nije svaki tretman za svakoga. Prije svake procedure neophodno je procijeniti stanje kože, zdravstvenu anamnezu i eventualne kontraindikacije.
Moj prvi savjet uvijek je da ne čekaju da se pojave izraženi znakovi starenja kako bi počele voditi računa o svojoj koži.
Svakodnevna zaštita od sunca, kvalitetna hidratacija, pravilna njega, dovoljno sna i zdrave životne navike predstavljaju osnovu dugoročnog očuvanja njenog kvaliteta.
Estetski tretmani mogu biti odlična dopuna, ali nikada zamjena za te navike.
Također, smatram da je veoma važno sačuvati mjeru. Danas imamo veliki broj mogućnosti u estetskoj medicini, ali to ne znači da svakoj osobi treba svaki tretman.
Tokom godina rada naučila sam da su najljepši rezultati upravo oni koji poštuju individualnost lica.
Moj cilj nije da žene izgledaju mlađe po svaku cijenu, već da u svakoj životnoj dobi izgledaju njegovano, svježe i kao najbolja verzija sebe.
Na kraju, najvažnije je znati da biorevitalizacija i fileri imaju različite namjene, a izbor tretmana zavisi od stanja kože i rezultata koji želite postići.
Ako razmišljate o biorevitalizaciji, prvi korak je konsultacija sa stručnjakom koji će procijeniti potrebe vaše kože, objasniti mogućnosti i pomoći vam da donesete informisanu odluku. Jer svježiji i njegovaniji izgled ne mora podrazumijevati promjenu crta lica.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.
Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.
Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 
Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.
Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.
Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.
Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.
„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“
Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.
„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“
Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.
„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“
Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.
„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“
Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.
„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“
Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.
„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“
A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.
„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“
Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.
Algoritam može prepoznati obrazac.
Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek. 
Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
