TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 3.1.2023.
Pri uređenju doma često se nalazimo na jako neodlučnom raskrižju kad su u pitanju boje.
Želimo da paleta boja koju koristimo oslikava naš karakter, da nije previše odaziv na aktualne trendove, ali da istovremeno budi dobre emocije u nama za dugoročni život.
Nije tajna kako boje mogu različito utjecati na nas. S obzirom na to postoje boje koje potiču apetit, koje na nas djeluju tako da nam stvaraju napetost, a postoje i one koje nam u svim svojim nijansama unose mir i stvaraju opuštenu atmosferu. Kako se više ne bi javljala sumnja koju boju birati u interijeru, u nastavku donosimo par savjeta za najčešće boje koje se mogu naći u vašem domu.
Zelena boja
Jedna od najpopularnijih boja za interijer u prošloj godini zasigurno je bila zelena koju smo mogli pronaći gotovo u svakoj prostoriji. To i nije tako veliko iznenađenje pogotovo s obzirom na svestranost zelene boje, ali i zbog njenog umirujućeg efekta. Savršena je za uređenje interijera i s njom je teško pogriješiti u bilo kojoj prostoriji.
Smeđa boja
Bez obzira jeste li ljubitelji modernog ili klasičnog dizajna interijera, smeđa boja može biti idealan odabir za vaš dom jer omogućava lijepo sinkroniziranje svih prostorija. Prirodna je i djeluje umirujuće, no trebamo pripaziti da u domu ne bude previše monotona. Zbog toga ju možete kombinirati uz druge odvažnije nijanse poput žute, crvene, zelene i narančaste za dašak karaktera i živosti.
Crvena boja
Bez obzira koju nijansu crvene birate, možete biti sigurni da će ona probuditi emociju ljubavi, uzbuđenja, snage i druženja. Crvenu boju možete koristiti u poslovnim zgradama ili uredima kod kuće, u dnevnoj sobi i spavaćoj sobi, no pripazite da ne postane previše dominantna. Najbolje je kombinirati ju uz žutu, svjetlozelenu ili bijelu.
Narančasta boja
Iako izrazito odvažna boja, narančasta može biti dobar odabir jer djeluje umirujuće, simbolizira bogatstvo i prosperitet, te potiče apetit, baš kao i crvena boja. Samim time, možete ju koristiti u kuhinji ili ju dodati u obliku nekoliko detalja u vašem dnevnom boravku ili spavaćoj sobi.
Žuta boja
Jako efektna boja koja ostavlja snažan utisak i mnoštvo pozitivnih emocija svakako je žuta boja. Zbog njenog jakog efekta, potrebno ju je koristiti u manjim količinama i neutralizirati ju s drugim bojama. Savršeno je prikladna za kuhinje, blagovaonice, hodnike i kupaonice, a uvijek je bolje birati odvažne boje umjesto zagasitih.
Plava boja
Ova boja je jedna od umirujućih na paleti koja djeluje gotovo terapeutski i za nju se ne može povezati puno negativnih emocionalnih učinaka. Jedino je bitno da ju izbalansirate i s par toplih nijansi u domu kako ne bi djelovala prehladno. No, uz to nemate previše briga i možete ju koristiti u svakoj prostoriji u domu jer će čak dodati i dašak luksuza i elegancije unutar interijera.
Ljubičasta boja
Tamnije nijanse ljubičaste daju poseban šarm vašem prostoru, dok svjetlije ljubičaste nijanse stvaraju miran i kraljevski ugođaj. Ova boja izuzetno potiče kreativnost i jako je popularna među mladima i tinejdžerima što znači da ju možete dodati u njihove spavaće sobe. Pored toga, idealna je i za predvorje ili garderobu, kao i dnevnu sobu.
Crna boja
Boja koja simbolizira jednostavnost, eleganciju i moderan dizajn savršeno funkcionira u dizajnu interijera. Samostalno može izgledati nedovršeno, depresivno i monotono. No, ako ju kombinirate s drugim bojama izgledat će odmjereno i dizajnerski. Uz dobar kontrast, bit će dobra za spavaću sobu, kuhinju, dnevni boravak, blagovaonicu i kupaonicu.
Siva boja
Ova neutralna boja može poprimiti brojna značenja u očima promatrača, ali ne treba ju zanemariti u dizajnu. Siva boja može biti savršen neutralizator za sve ostale odvažne boje, a dobro služi i kao kontrast drugim bojama. Uz svoju eleganciju i sofisticiranost bit će odlična uz bijelu, žutu ili ružičastu.
Bijela boja
Još jedna neutralna boja savršeno neutralizira prostor, unosi vedrinu, stvara mir i simbolizira čistoću, a najbolje je to što ju možete koristiti u svakom prostoru u domu. Uz različite kombinacije boja postići ćete razne efekte. Uz zlatnu će izgledati luksuzno, uz zelenu umirujuće, a uz crvenu efektno.
***
Naslovna fotografija: @macainteriors
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.

Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!