TEKST: Marija Perić

DATUM OBJAVE: 3.1.2023.

Pri uređenju doma često se nalazimo na jako neodlučnom raskrižju kad su u pitanju boje.


Želimo da paleta boja koju koristimo oslikava naš karakter, da nije previše odaziv na aktualne trendove, ali da istovremeno budi dobre emocije u nama za dugoročni život.

Nije tajna kako boje mogu različito utjecati na nas. S obzirom na to postoje boje koje potiču apetit, koje na nas djeluju tako da nam stvaraju napetost, a postoje i one koje nam u svim svojim nijansama unose mir i stvaraju opuštenu atmosferu. Kako se više ne bi javljala sumnja koju boju birati u interijeru, u nastavku donosimo par savjeta za najčešće boje koje se mogu naći u vašem domu.

 

Zelena boja
 

Jedna od najpopularnijih boja za interijer u prošloj godini zasigurno je bila zelena koju smo mogli pronaći gotovo u svakoj prostoriji. To i nije tako veliko iznenađenje pogotovo s obzirom na svestranost zelene boje, ali i zbog njenog umirujućeg efekta. Savršena je za uređenje interijera i s njom je teško pogriješiti u bilo kojoj prostoriji.

 



Smeđa boja
 

Bez obzira jeste li ljubitelji modernog ili klasičnog dizajna interijera, smeđa boja može biti idealan odabir za vaš dom jer omogućava lijepo sinkroniziranje svih prostorija. Prirodna je i djeluje umirujuće, no trebamo pripaziti da u domu ne bude previše monotona. Zbog toga ju možete kombinirati uz druge odvažnije nijanse poput žute, crvene, zelene i narančaste za dašak karaktera i živosti.

 



Crvena boja
 

Bez obzira koju nijansu crvene birate, možete biti sigurni da će ona probuditi emociju ljubavi, uzbuđenja, snage i druženja. Crvenu boju možete koristiti u poslovnim zgradama ili uredima kod kuće, u dnevnoj sobi i spavaćoj sobi, no pripazite da ne postane previše dominantna. Najbolje je kombinirati ju uz žutu, svjetlozelenu ili bijelu.

 



Narančasta boja
 

Iako izrazito odvažna boja, narančasta može biti dobar odabir jer djeluje umirujuće, simbolizira bogatstvo i prosperitet, te potiče apetit, baš kao i crvena boja. Samim time, možete ju koristiti u kuhinji ili ju dodati u obliku nekoliko detalja u vašem dnevnom boravku ili spavaćoj sobi.  

 



Žuta boja
 

Jako efektna boja koja ostavlja snažan utisak i mnoštvo pozitivnih emocija svakako je žuta boja. Zbog njenog jakog efekta, potrebno ju je koristiti u manjim količinama i neutralizirati ju s drugim bojama. Savršeno je prikladna za kuhinje, blagovaonice, hodnike i kupaonice, a uvijek je bolje birati odvažne boje umjesto zagasitih.

 



Plava boja
 

Ova boja je jedna od umirujućih na paleti koja djeluje gotovo terapeutski i za nju se ne može povezati puno negativnih emocionalnih učinaka. Jedino je bitno da ju izbalansirate i s par toplih nijansi u domu kako ne bi djelovala prehladno. No, uz to nemate previše briga i možete ju koristiti u svakoj prostoriji u domu jer će čak dodati i dašak luksuza i elegancije unutar interijera.

 



Ljubičasta boja
 

Tamnije nijanse ljubičaste daju poseban šarm vašem prostoru, dok svjetlije ljubičaste nijanse stvaraju miran i kraljevski ugođaj. Ova boja izuzetno potiče kreativnost i jako je popularna među mladima i tinejdžerima što znači da ju možete dodati u njihove spavaće sobe. Pored toga, idealna je i za predvorje ili garderobu, kao i dnevnu sobu.

 



Crna boja
 

Boja koja simbolizira jednostavnost, eleganciju i moderan dizajn savršeno funkcionira u dizajnu interijera. Samostalno može izgledati nedovršeno, depresivno i monotono. No, ako ju kombinirate s drugim bojama izgledat će odmjereno i dizajnerski. Uz dobar kontrast, bit će dobra za spavaću sobu, kuhinju, dnevni boravak, blagovaonicu i kupaonicu.

 



Siva boja
 

Ova neutralna boja može poprimiti brojna značenja u očima promatrača, ali ne treba ju zanemariti u dizajnu. Siva boja može biti savršen neutralizator za sve ostale odvažne boje, a dobro služi i kao kontrast drugim bojama. Uz svoju eleganciju i sofisticiranost bit će odlična uz bijelu, žutu ili ružičastu.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Martin K (@martin_war_da)



Bijela boja
 

Još jedna neutralna boja savršeno neutralizira prostor, unosi vedrinu, stvara mir i simbolizira čistoću, a najbolje je to što ju možete koristiti u svakom prostoru u domu. Uz različite kombinacije boja postići ćete razne efekte. Uz zlatnu će izgledati luksuzno, uz zelenu umirujuće, a uz crvenu efektno.  

 

***
Naslovna fotografija: @macainteriors 


Bonjour

8 sarajevskih zgrada koje smo posjetili i zašto su i dalje arhitektonske ikone?

TEKST: Ada Ćeremida

8 sarajevskih zgrada koje smo posjetili i zašto su i dalje arhitektonske ikone? 8 sarajevskih zgrada koje smo posjetili i zašto su i dalje arhitektonske ikone?

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.


 

Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_4
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_18
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_26

Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_16
sarajevo_arhitektura_zgrade_karl_parzik_bonjour_ba_3

Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.

sarajevo_arhitektura_zgrade_karl_parzik_bonjour_ba_1
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_19

Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_15
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_13
sarajevo_arhitektura_zgrade_karl_parzik_bonjour_ba_4
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_14

Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_12

Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.

sarajevo_arhitektura_zgrade_karl_parzik_bonjour_ba_2

Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_9
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_11

Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_5
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_6

Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_24
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_2
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_1

Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

 

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba 


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!