TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 6.6.2023.
Ako želite da poboljšate svoju kvalitetu života, to je vrlo lagano, okružite se sobnim biljkama.
Visoke, male, sa cvijećem, bez cvijeća, velike, egzotične, jedna sama ili više sorti... pred vama se otvara širok spektar mogućnosti, a ako pored svega toga nađete i biljke koje donose sreću prema određenim filozofijama ili legendama, instant #feelgood moment je kreiran.
Kada govorimo o biljkama koje donose sreću, bez sumnje, svi pomislimo na djetelinu sa četiri lista. Procjenjuje se da na svakih 10.000 trolisnih djetelina dolazi jedna od četiri tako da je pronalazak prilično stvar sreće. Sa druge strane, prema feng šuiju, drevnoj kineskoj nauci koja vas uči da živite u harmoniji, postoje biljke koje privlače sreću i pomažu u optimizaciji protoka pozitivne energije u domu.
Mi smo istražili koje su to i sve detalje vam donosimo u nastavku.
Drvo novca (Pilea peperomioides)
Njeno ime već daje nagovještaj, a to je da je takozvana kineska biljka novca ili misionara (Pilea peperomioides) idealna vrsta za poklone. Osim što će se divno uklopiti u svaki kutak doma, poziva na radost i optimizam. Veoma je otporna i laka za održavanje. Fenomenalno će rasti pri slabom osvjetljenju, hladnom i vlažnom okruženju.
Lucky Bamboo (Sretni bambus)
Tradicija kaže da ova biljka, koja zapravo nije bambus, već pripada porodici dracaena, posebno je korisna ako ima tri stabljike jer simboliziraju zdravlje, sreću i dug život. Njena idealna temperatura je oko 20ºC, a ne voli nagle promjene temperature ili strujanja zraka. Otporna i lagana za njegu ona može čak i dugo da preživi u vodi, ali idealno je presaditi ju u saksiju kako bi bila sretnija.
Božur
Ako pored sreće želite i ljubav, božur je vaša biljka i sa razlogom se često koristi na vjenčanjima i proslavama. Jeste li znali da se ružičasti božuri često poklanjaju da poželite sreću? Kao kuriozitet, kažemo da ga možete postaviti pored figure srećnog slona kako bi pozitivna energija bila veća.
Nezahtjevna je biljka, ali ako želite uživati u njenom prekrasnom cvjetanju potrebno joj je najmanje 6 sati dnevnog svjetla, uvijek izbjegavajući direktno sunce.
Krizantema
Krizantema je veoma popularna biljka u Aziji gdje predstavlja vrijednosti kao što su poštenje i mudrost. Prema feng shuiju, njen cvijet donosi sreću u dom i pomaže u postizanju uravnoteženog života. Prvobitno je bila samo žuta, ali sada ćete ju naći sa bijelim, crvenim i roze bojama.
Često se miješa sa tratinčicom. Iako je biljka na otvorenom, dobro se snalazi kao sobna biljka jer ne podnosi ekstremne vrućine ili propuh. Da bi se cvjetovi otvorili potrebno joj je lagano i blago vlažno tlo.
Orhideja
Prema feng shuiju, orhideja je jedna od sobnih biljaka koja u dom prenosi pozitivnu energiju i sreću. Simbolizira obilje, čistoću, savršenstvo i duhovni rast. S druge strane, to je jedna od najelegantnijih biljaka koje postoje.
Za idealnu njegu potrebna joj je temperatura između 17ºC i 23ºC . Cijeni osvijetljeno okruženje, ali izbjegava direktno sunce. Jedna od zanimljivosti jeste činjenica da su njeni listovi kao termometar: ako su tamnozeleni treba im više svjetla, ako su crveni imaju previše svjetlosti, a ako su svijetlozeleni, to je idealan ambijent.
Kaktus
Stavljanje kaktusa u predsoblje je dobra navika za odbijanje negativnih energija koje žele da uđu u dom. Prema feng shuiju, njegove bodlje su idealne za to. Kao i ostale biljke, za preživljavanje treba sunce i vodu, iako je to u manjoj mjeri.

Foto: pexels.com
Muška paprat
Prema feng shuiju, to je jedna od najpogodnijih biljaka za privlačenje sreće u vaš dom. Muška paprat, čiji je naučni naziv Dryopteris filix-mas, poznata je i po tome što štiti vaš dom od loših vibracija i poboljšava samopouzdanje.
Najbolja stvar je što je to biljka koja ne zahtjeva neku posebnu njegu. Da bi napredovala, potrebno joj je okruženje sa malo vlage i gdje prima indirektnu svjetlost.
Lavanda
Ako volite biljke, sigurno znate svojstva lavande. To je biljka vrlo prijatne arome koja djeluje na opuštanje, ali kada govorimo o njenim svojstvima kao sretne biljke, treba da znate da je poznata po tome da lavanda štiti od loše energije. Iako je lavanda biljka na otvorenom, s obzirom na prave uslove, vrlo će se dobro snaći i u zatvorenom prostoru.
Potrebno joj je najmanje 6 sati direktne svjetlosti i dobro drenirani supstrat koji izbjegava zalijevanje vode. Zapravo, najbolje je provjeriti vlažnost supstrata prije zalijevanja i to učiniti tek kada je suha jer višak vlage nije pogodan za nju.
***
Naslovna fotografija: @bohome.plantry
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.


Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.

Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.

Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.



Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.

Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.

Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.


Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!