TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 6.6.2023.
Ako želite da poboljšate svoju kvalitetu života, to je vrlo lagano, okružite se sobnim biljkama.
Visoke, male, sa cvijećem, bez cvijeća, velike, egzotične, jedna sama ili više sorti... pred vama se otvara širok spektar mogućnosti, a ako pored svega toga nađete i biljke koje donose sreću prema određenim filozofijama ili legendama, instant #feelgood moment je kreiran.
Kada govorimo o biljkama koje donose sreću, bez sumnje, svi pomislimo na djetelinu sa četiri lista. Procjenjuje se da na svakih 10.000 trolisnih djetelina dolazi jedna od četiri tako da je pronalazak prilično stvar sreće. Sa druge strane, prema feng šuiju, drevnoj kineskoj nauci koja vas uči da živite u harmoniji, postoje biljke koje privlače sreću i pomažu u optimizaciji protoka pozitivne energije u domu.
Mi smo istražili koje su to i sve detalje vam donosimo u nastavku.
Drvo novca (Pilea peperomioides)
Njeno ime već daje nagovještaj, a to je da je takozvana kineska biljka novca ili misionara (Pilea peperomioides) idealna vrsta za poklone. Osim što će se divno uklopiti u svaki kutak doma, poziva na radost i optimizam. Veoma je otporna i laka za održavanje. Fenomenalno će rasti pri slabom osvjetljenju, hladnom i vlažnom okruženju.
Lucky Bamboo (Sretni bambus)
Tradicija kaže da ova biljka, koja zapravo nije bambus, već pripada porodici dracaena, posebno je korisna ako ima tri stabljike jer simboliziraju zdravlje, sreću i dug život. Njena idealna temperatura je oko 20ºC, a ne voli nagle promjene temperature ili strujanja zraka. Otporna i lagana za njegu ona može čak i dugo da preživi u vodi, ali idealno je presaditi ju u saksiju kako bi bila sretnija.
Božur
Ako pored sreće želite i ljubav, božur je vaša biljka i sa razlogom se često koristi na vjenčanjima i proslavama. Jeste li znali da se ružičasti božuri često poklanjaju da poželite sreću? Kao kuriozitet, kažemo da ga možete postaviti pored figure srećnog slona kako bi pozitivna energija bila veća.
Nezahtjevna je biljka, ali ako želite uživati u njenom prekrasnom cvjetanju potrebno joj je najmanje 6 sati dnevnog svjetla, uvijek izbjegavajući direktno sunce.
Krizantema
Krizantema je veoma popularna biljka u Aziji gdje predstavlja vrijednosti kao što su poštenje i mudrost. Prema feng shuiju, njen cvijet donosi sreću u dom i pomaže u postizanju uravnoteženog života. Prvobitno je bila samo žuta, ali sada ćete ju naći sa bijelim, crvenim i roze bojama.
Često se miješa sa tratinčicom. Iako je biljka na otvorenom, dobro se snalazi kao sobna biljka jer ne podnosi ekstremne vrućine ili propuh. Da bi se cvjetovi otvorili potrebno joj je lagano i blago vlažno tlo.
Orhideja
Prema feng shuiju, orhideja je jedna od sobnih biljaka koja u dom prenosi pozitivnu energiju i sreću. Simbolizira obilje, čistoću, savršenstvo i duhovni rast. S druge strane, to je jedna od najelegantnijih biljaka koje postoje.
Za idealnu njegu potrebna joj je temperatura između 17ºC i 23ºC . Cijeni osvijetljeno okruženje, ali izbjegava direktno sunce. Jedna od zanimljivosti jeste činjenica da su njeni listovi kao termometar: ako su tamnozeleni treba im više svjetla, ako su crveni imaju previše svjetlosti, a ako su svijetlozeleni, to je idealan ambijent.
Kaktus
Stavljanje kaktusa u predsoblje je dobra navika za odbijanje negativnih energija koje žele da uđu u dom. Prema feng shuiju, njegove bodlje su idealne za to. Kao i ostale biljke, za preživljavanje treba sunce i vodu, iako je to u manjoj mjeri.

Foto: pexels.com
Muška paprat
Prema feng shuiju, to je jedna od najpogodnijih biljaka za privlačenje sreće u vaš dom. Muška paprat, čiji je naučni naziv Dryopteris filix-mas, poznata je i po tome što štiti vaš dom od loših vibracija i poboljšava samopouzdanje.
Najbolja stvar je što je to biljka koja ne zahtjeva neku posebnu njegu. Da bi napredovala, potrebno joj je okruženje sa malo vlage i gdje prima indirektnu svjetlost.
Lavanda
Ako volite biljke, sigurno znate svojstva lavande. To je biljka vrlo prijatne arome koja djeluje na opuštanje, ali kada govorimo o njenim svojstvima kao sretne biljke, treba da znate da je poznata po tome da lavanda štiti od loše energije. Iako je lavanda biljka na otvorenom, s obzirom na prave uslove, vrlo će se dobro snaći i u zatvorenom prostoru.
Potrebno joj je najmanje 6 sati direktne svjetlosti i dobro drenirani supstrat koji izbjegava zalijevanje vode. Zapravo, najbolje je provjeriti vlažnost supstrata prije zalijevanja i to učiniti tek kada je suha jer višak vlage nije pogodan za nju.
***
Naslovna fotografija: @bohome.plantry
TEKST: Ada Ćeremida
Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.
U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.
Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.

Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti
Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka.
Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.

Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem
Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.
Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.
Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?
To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.
Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 

Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića...
Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti. 
Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.
Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?
U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna. Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.
Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet. Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.
Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u Italiji, a ni šire u Evropi.
Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 
Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?
Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.
Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima. Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao. 

Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.
Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.
Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata. 
Zanat kao priča o kontinuitetu
Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta.
Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.
Foto: Monika Andrić
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!