Prenijeti ljubav, toplinu i važne lekcije mališanima jedna je od najposebnijih uloga svakog roditelja, koji na jedinstven način pokušava naučiti svoju djecu sve o motivaciji, samopouzdanju i ljubavi.

Način na koji mame razgovaraju sa svojim kćerima, provode vrijeme s njima i vode ih svojim primjerom itekako je poseban. Važno je posvetiti im pozornost, motivirati ih i slušati njihove potrebe te ih naučiti pravim vrijednostima. Svjesne su te posebne odgovornosti i bh. dame koje su nam povodom Dana žena rado otkrile kako one nalaze rješenje ovog izazova i što žele poručiti svojim kćerima svakog dana. Njihove inspirativne odgovore poredali smo abecedno i otkrivamo ih u nastavku. Sretan Dan žena!

***

Najvažnije lekcije koje bh. dame žele naučiti svoje kćeri

Amra Džeko sa kćerima Sofijom, Unom, Dalijom i sinom Danijem

„Postoji lista lekcija kojima svoje kćerke želim naučiti, prenijeti im svojim primjerom… sve kako bi one izrasle u snažne, sretne, empatične i samouvjerene mlade žene. Ali najvažnija lekcija je ona o ljubavi prema samoj sebi i da prije svega svoje potrebe stavljaju na prvo mjesto, jer ako ne znamo voljeti prvenstveno sebe, ne možemo na pravi način ni voljeti ljude oko nas.“

________________________________________________________

Sandra Jamaković Šabanović i kćeri Mia i Ela

„Ako ti život da limune, nemoj pristati samo na limunadu, ti napravi veličanstvenu scenu pokraj štanda sa limunima. Ali prije limuna i limunade, nauči voljeti i poštovati sebe, jer ko će drugi ako ti nećeš. U situacijama kada dobiješ pravo na glas, potrudi se da se daleko čuje. Usavrši svoju ulogu života, nemoj biti sporedna ličnost iako nekad ima više značaja od glavne, budi svoja zvijezda vodilja, neovisna o bilo kome. Zanemari strahove, naši strahovi su plod mašte i nemoći i obično nisu istiniti, a i ako se pokažu da jesu stojički ih dočekaj i suprotstavi im se uzdignute glave.

I ono možda najvažnije budi čovjek.“

________________________________________________________

Naida Kundurović sa kćeri Ajom

„Aja moja, svijet se neće uvijek odnositi prema tebi sa ljubaznošću.

Ipak, nadam se da će ti tvoja ljubaznost biti sidro, čak i kada se slomiš. Svijet ti neće uvijek dopustiti da osjećaš. Ali ne dopusti da ti se srce stvrdne. Snaga se nalazi u dodiru ruke, suzama prijatelja, snaga se nalazi u istini, ma kako god ona izgledala. Nadam se da ćeš se sjećati da je ljubav iskrena.

Svijet neće uvijek dopustiti da budeš zadovoljna. Uvijek će biti nešto veće, nešto bolje, nešto novije. Ne dopusti da te zavara da pomisliš da je sreća odredište, a ne kratko vrijeme u kojem cvijet cvjeta. Nadam se da si me dovoljno puta vidjela kako se smijem, nadam se da smo tokom našeg putovanja usput primijetili dovoljno cvijeća na putu, želim vjerovati da smo se ljubili i plesali mnogo.

Jer to jeste bitno. Svijet ti neće uvijek dopustiti da pobijediš. Jer to je život. Bit će gubitaka, bit će bitaka. Ponekad je najveća bitka naučiti kada otići. Znam da boli ostaviti stvari iza sebe, ali važnije je zauzeti se za sebe i reći „Ja sam dovoljna“!

I svijet će te sa vremena na vrijeme ljutiti i uplašiti. Ali nadam se da ćeš još uvijek vidjeti ljepotu kroz sve to i koliko lijepih duša živi na ovome svijetu. Izvinjavam se zbog načina na koji će se svijet ponašati prema tebi, jer tvoja bol je moja, kćeri moja. I na kraju, nadam se da ćeš, ako budem imala sreće, uvijek rado dijeliti svoj svijet sa mnom.

Volim te djevojčice moja,

Mama“
 

________________________________________________________

Lana Lekić sa kćeri Dalilom

„Moja draga Svilena djevojčica danas uživa u svom djetinjstvu. Igra se, pleše, naglas smije i negoduje. Voljela bih da ostane ovako bezbrižna i zaigrana cijeli život, ali nažalost neće moći. Upravo iz tog razloga, njoj i svim djevojčicama u ludom svijetu odrastanja i teških stvari želim da budu svoje, bez obzira na cijenu koju će morati podnijeti. Želim im da odrastaju pune ljubavi prvo prema  sebi, a onda i za sve druge. Sve radi mila moja iz punog srca, uči, druži se, obavljaj svakodnevne poslove. I molim te, radi dobre stvari, da poput domina pokrenemo lavinu ljubavi i dobrote.

Ti si okrenula moj svijet, mama zauvijek stoji pokraj tebe."
 

________________________________________________________

Aida Redžepagić i kćer Fatma

”Smatram da je najbolja lekcija koju mogu naučiti svoju kćerku da su iskustva i ljudi najveća vrijednost u životu. 

Ne postoji univerzalan recept za dobro roditeljstvo, ali razgovarati neumorno i otvoreno o svemu je svakako nepogrješiv put.”
 

***
Foto: Privatna arhiva

Radoznalost je vjerovatno najprirodniji ulaz u nauku, a djeci ponekad treba samo prostor u kojem je mogu pratiti dovoljno daleko. Evropska noć istraživača 25. septembra donosi eksperimente, radionice i susrete s istraživačima u 13 bh. gradova.

Jedna večer za djecu koja nikada ne prestaju pitati „kako to radi?“

U školskom rasporedu nauka dolazi pod različitim imenima. Jednom je fizika, drugi put biologija ili hemija, a mnogo prije toga priroda i društvo. Dječija radoznalost, srećom, ne poznaje takve podjele.

Pitanje zašto nebo mijenja boju lako završi razgovorom o svjetlosti, jedno „kako avion ostaje u zraku?“ otvori fiziku, a fascinacija dinosaurima, ljudskim tijelom ili svemirom vrlo brzo preraste u sate istraživanja. Djeca često dođu do nauke mnogo prije nego što znaju kojoj disciplini pripada ono što ih zanima.

Tu vrijedi sačuvati njihovu potrebu da pitaju. Ne zato što svako dijete treba odgajati kao budućeg naučnika, već zato što su radoznalost, sposobnost povezivanja informacija i navika da se odgovor provjeri neke od najvrjednijih vještina koje mogu ponijeti dalje, bez obzira na to čime će se jednog dana baviti.



 

Škola im daje pojmove i temelje, ali susret sa stvarnim eksperimentom, istraživačem ili problemom koji se pokušava riješiti može učiniti nešto drugo: pokazati im kako znanje izgleda kada izađe iz udžbenika.

Zato nam je Evropska noć istraživača jedan od zanimljivijih septembarskih planova za roditelje i djecu. 25. septembra više od 80 aktivnosti stiže u 13 gradova širom Bosne i Hercegovine, kroz eksperimente, radionice, demonstracije i razgovore s ljudima koji se istraživanjem zaista bave.

Nauka izgleda drugačije kada je možete vidjeti izbliza

Evropska noć istraživača ove godine u Bosni i Hercegovini obilježava svoju 13. godišnjicu, dok se paralelno odvija u 25 evropskih zemalja i više od 400 gradova širom kontinenta. Tokom prethodnih izdanja okupila je hiljade djece i mladih, škole, nastavnike, studente, istraživače, univerzitete, organizacije i porodice.

Vrijednost takvog formata najlakše se vidi u neposrednom iskustvu. Jedno je pročitati kako nešto funkcionira, a sasvim drugo gledati proces, pokušati ga ponoviti i imati osobu kojoj odmah možete postaviti sljedeće pitanje.



 

Događaj je upravo tako i zamišljen, kao prostor u kojem znanje cirkuliše između istraživača, učenika, studenata, profesionalaca, institucija i građana. Nauka se iz laboratorija i akademskih prostora seli među ljude, tamo gdje pitanje može nastati sasvim spontano.

Program će se 25. septembra održavati u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Goraždu, Jajcu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Travniku, Trebinju, Tuzli i Zenici.

Naukatorium ostavlja dovoljno prostora za još jedno pitanje

Jedan od centralnih dijelova programa je Naukatorium, Sajam nauke i inovacija, zamišljen kao susret javnosti s istraživanjem iz prve ruke.

Otvoreni poziv namijenjen je osnovnim i srednjim školama, fakultetima, istraživačkim institutima, kompanijama, startupima, nevladinim organizacijama i javnim ustanovama iz svih 13 gradova, koji svoj rad mogu predstaviti kroz štand, radionicu ili oba formata. Prijave se podnose putem forme na zvaničnoj stranici događaja.

Za dijete takav prostor ima jednu veliku prednost: ne mora unaprijed znati šta ga zanima.



 

Može ga zaustaviti eksperiment koji ne razumije, demonstracija koju želi ponoviti ili tema za koju do tog trenutka nije znalo da postoji. Neko će imati dvadeset pitanja, neko će samo pažljivo gledati, a neko će tek na posljednjem štandu pronaći ono zbog čega želi ostati duže.

Sve su to sasvim dobri počeci.

Za srednjoškolce pitanje postaje ozbiljnije

Stariji učenici ove godine mogu otići korak dalje kroz ScienceFormers, takmičenje namijenjeno srednjoškolskim timovima.

Timovi od po tri učenika ili učenice, uz podršku jednog mentora ili mentorice, pozvani su da istraže naučni odgovor na stvaran problem iz svoje zajednice. Teme obuhvataju klimatske promjene i biodiverzitet, vještačku inteligenciju, obrazovanje i gradove budućnosti, a najbolji projekti bit će predstavljeni i nagrađeni tokom Evropske noći istraživača.



 

Za tinejdžere koji tek počinju ozbiljnije razmišljati o vlastitim interesovanjima ovo otvara drugačiji odnos prema znanju. Problem iz grada, škole ili svakodnevice postaje nešto što se može precizno postaviti, istražiti i pokušati riješiti.



 

Radoznalost ne traži unaprijed napisan plan

Djeca ne moraju doći s jasnim interesovanjem za fiziku, biologiju, tehnologiju ili neku buduću naučnu karijeru. Dovoljno je da postoji tema zbog koje žele pitati još jednom.

Vrijednost ovakvih susreta upravo je u tome što ostavljaju prostor za istraživanje bez obaveze da se interesovanje odmah pretvori u veliku odluku. Pitanje, pokušaj, pogrešna pretpostavka i novi odgovor dio su istog procesa.





 

Uz učenike i škole, organizatori su otvorili i poziv volonterima i volonterkama, bez obzira na godine i prethodno znanje, koji žele učestvovati u realizaciji događaja u svom gradu.

Ovogodišnji program realizira se uz podršku Marie Skłodowska-Curie Actions u okviru Horizon Europe.
 

Prijave su otvorene, a učešće je besplatno

Prijave za učešće trenutno su otvorene, a učešće u Evropskoj noći istraživača je besplatno i otvoreno za sve. Više informacija o programu i prijavama dostupno je na zvaničnoj stranici događaja, nocistrazivaca.ba, kao i na njihovim Instagram i Facebook kanalima. 

Nakon 13 godina, osnovna ideja ostaje ista: približiti nauku ljudima i ostaviti dovoljno prostora za radoznalost, pitanje i eksperiment. Generacije djece i mladih već su odrastale uz ovaj događaj, a 25. septembra nova generacija dobiva priliku da istražuje, eksperimentiše i možda napravi svoj prvi korak prema nauci.

Za roditelje to može biti jedan dobar plan za septembarsko poslijepodne. Za dijete, prilika da nešto što ga već dugo zanima prvi put vidi izbliza, pokuša vlastitim rukama ili o tome razgovara s nekim ko se istraživanjem zaista bavi.



 

Ne mora iz te večeri nastati velika odluka o budućnosti. Dovoljno je da se kući vrati s novom fascinacijom, željom da nešto ponovo pokuša ili s još jednim pitanjem.

Možda upravo tako počinje prvi ozbiljniji korak prema nauci.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Naslovna fotografija: PR