TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 26.2.2021.
Bamba je dječji brend orijentiran na prirodne materijale, udobnost i moderan dizajn.
Njihovi proizvodi su praktični i nosivi, a svaki artikl je izrađen s velikom pozornosti.
Veseli dizajn razlog je zašto njihove proizvode podjednako vole i djeca i odrasli.
Amru Žužić-Bećirbegović smo upoznali još prije nekolik o godina, a obzir na razvoj i rast njenog brenda, iskustvo koje ima, ali i projekte koje priprema, bila je sjajan sugovornik u sklopu #FEELGOODmajica projekta.
***
Kada ste započeli svoj brend i koji je najveći poslovni izazov s kojim ste se susreli na početku?
Bamba je nešto što se „kuhalo“ u mojoj glavi tko zna otkad, možda ne ovako u ovom obliku u kom je danas, ali godinama postoji taj san o mom radnom ateljeu gdje ću izražavati svoju kreativnost. Međutim okolnosti i kroz obrazovanje i kroz karijeru, su me vodile drugačijim putem sve do momenta kad sam postala majka. Tad sam odlučila da ne želim više biti dio korporacijskog svijeta i američku kompaniju za koju sam tad radila sam napustila.
Već tad sam radila određene odjevne i upotrebne komade za svog sina, zapravo sve ono što nisam našla na našem lokalnom tržištu samostalno sam izrađivala. Ta ljubav prema kreativnom radu je prevagnula te sam se odvažila i krenula u istraživanje tržišta, razne edukacije u oblasti biznisa i sl. Nakon provedenog istraživanja i uz podršku supruga sam donijela odluku da krećem u avanturu koja se danas zove Bamba. Registovala san obrt koji mi se u tom momentu učinio kao najbolja opcija.
Prvi izazovi na koje sam naišla su bili organizacione prirode, a to je kako organizirati pravovremenu izradu i isporučivanje artikala, jer nismo držali velike zalihe proizvoda i izrađivali smo ih po narudžbi. Učili smo na možda najteži način, a to je na vlastitom iskustvu. Ali generalno u poduzetništvu je svaki dan neki novi izazov, tako da se svakodnevno susrećem sa različitim vrstama izazova.
Kako biste opisali svoj brend u 3 riječi?
Razigranost, radost, ljubav.
Koji su proizvodi/usluge dostupne u sklopu vašeg brenda?
U našem asortimanu već sad imao nekih 40-ak proizvoda među kojima su inovativne vreće za spavanje koje na sebi imaju i omiljenu životinjicu te ih djeca lakše prihvataju, a mamama produžavamo san, jer ne ustaju svako malo kako bi pokrile svoje dijete. Osim toga u ponudi imamo dekice raznih modela i namijene, baby gnijezda, baby ogradice, marame za dojenje i druge artikle. Svi naši proizvodi su dostupni u našem webshopu.
Kako izgleda jedan vaš radni dan?
Raspored je uglavnom takav da moj radni dan počinje veoma rano. Ustajem prije svih kako bi iskoristila to jutarnje vrijeme za sebe, isplanirala i organizirala zadatke za taj dan. I draga su mi ta predvidljiva jutra jer donose manje stresa. A dolazak na posao označava i užurbaniji tempo i pored planiranog rasporeda dan zna biti nepredvidljiv. I kako moj posao podrazumijeva više uloga, svaki dan je intenzivan i pun obaveza. Ima dana kada ih provodim u proizvodnji, usmjeravajući cijeli proizvodni proces. Dešava se da neke dane samo radim na dizajnu i odabiru odgovarajućih materijala za novu kolekciju. A opet, vesele me dani kada sam u kontaktu sa našim klijentima pa vidim njihove osmijehe i divljenje kada posmatraju naše proizvode. Međutim, volim i sve ostale aktivnosti koje obavljam u Bambi, jer svaka pojedinačno izmami osmijeh na moje lice kada bude završena.
Predvečerje i večeri su rezervisani za porodicu.
Što je ono što vaš brend čini posebnim na domaćem tržištu?
Naša posebnost je u tome što u svakoj sezoni nudimo širok izbor dezena i kombinacija, generalno ne uklapamo se u šablone standardne ponude dječjih proizvoda na našem i širem tržištu i to je ono što je ključno za naš uspjeh. Osim toga razvili smo proizvod koji je iskoristiv po dvije godine za jedno dijete, a to je naša vreća za spavanje. To znači da ako roditelj kupi vreću za jednogodišnje dijete istu će moći koristiti kada djetetu bude 2 godine, jer vreća „raste“ sa djetetom. Naravno, u svemu nudimo i mogućnost personalizacije proizvoda.
Kako se nosite s neuspjesima i što vas motivira da nastavite dalje raditi na ostvarenju ciljeva?
U mom rječniku ne postoji neuspjeh kao takav, za mene su to izazovi i lekcije kako nešto treba ili ne treba uraditi. Sve izazove koji se pojave u poslu rješavam u konsultacijama sa suprugom. Ciljeve si zadajemo jedan po jedan i nikad previše, a opet ni premalo jer smo svjesni vlastitih mogućnosti te prema tome i kreiramo ciljeve. Motivaciju nalazim u već postignutom do sada i znajući šta nas čeka ako istrajemo u svom već isplaniranom cilju. Sve uzimam kao takmičenje sa samom sobom, svjesna da uvijek imam mogućnosti i odustati.
Najvažnija lekcija o poduzetništvu koju ste naučili dosad?
Da je za sve potrebno vrijeme, kao što u prirodi postoji vrijeme sjetve, postoji i vrijeme žetve. Tako isto je i u poslu. Također, veoma važna lekcija je ona da se sve može naučiti, ali je bitno i ulagati u to znanje.
Koliko su, po vašem iskustvu, ljudi u BiH upoznati s #MadeinBiH etiketom i koji su još koraci potrebni za edukaciju i podizanje svijesti?
Prema dosadašnjem iskustvu, određeni broj ljudi je osviješten po pitanju #MadeinBiH etikete, ali velika većina i nije. Za edukaciju i podizanje svijesti bi se trebalo uključiti više aktera, od medijskih kuća do isticanja domaće etikete na svim mogućim mjestima, od marketa do uličnih bilboarda.
Knjiga koja je na vas ostavila najviše utisaka?
Ne bih izdvojila nijednu posebno knjigu. Protekla godina za mene je, mogu slobodno reći, bila godina knjiga. Redali su se tu razni žanrovi, ali autor kog bih izdvojila jeste Dejl Karnegi koji se na zanimljiv i jednostavan način bavi veoma ozbiljnim životnim stvarima.
Što birate kada se želite opustiti i napuniti baterije?
Opuštanje i punjenje baterija najradije činim daleko od gradske vreve, obično u nekom prirodnom ambijentu sa najdražim ljudima iz mog okruženja. Podjednako volim i planine i jezera i već odavno moje destinacije za odmor su u BiH, jer zaista imamo zemlju prelijepih predjela i krajolika.
Ovaj naš intervju rezultat je projekta koji radimo s dm drogerie markt i Fondacija 787. Jeste li kroz njega za svoj brend osjetili benefite i ako da, koje?
Prije svega lični benefit je surađivati sa ovom sjajnom ekipom koja svoj posao obavlja profesionalno i na veoma zanimljiv način pristupa prezentaciji istog. A benefiti za brend bi bili educiranje u oblasti predstavljanja istog svojim kupcima.
Što biste preporučili BONJOUR.čitateljicama kojima nedostaje hrabrosti da započnu svoju kreativnu priču?
Samo se zapitajte da li ćete se kajati za 20-30 godina zašto se danas niste odvažile učiniti taj korak u životu ka ostvarenju svojih snova. Same ćete odmah znati odgovor zašto krenuti danas i ne čekati sutra. Odvažna žena ne čeka priliku, već je sama stvara, bez obzira na okolnosti u kojima se nalazila.
Dijana Ćavar i Amra Žužić-Bećirbegović
Nove proizvode iz Bamba kolekcije istražite na njihovom webshopu, kao i na Facebook i Instagram stranici.
***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Marko Jovančić za BONJOUR.ba
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?
Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.
Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.
Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.
Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.
Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?
„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale.
Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“
Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?
Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“
Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete
Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“
Kada dijete treba prvi pregled?
Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“
Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?
Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“
Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice
Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“
Najveći mit? Da naočale kvare vid
Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“
Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?
Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“
Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida
Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“
Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.
Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.
Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.
Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.
Foto: @dr_ajla
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
