Kada bismo mnoge pitali koja dva kolača bi spojili u jednu neodoljivu poslasticu, sigurni smo da bi se većina odlučila za miks baklave i cheesecakea.

Sama pomisao na hrskave listiće tijesta, komadiće orašastih plodova i ukusnog kremastog nadjeva budi u nama želju da se instant zaputimo u kuhinju i krenemo u novu kulinarsku avanturu. Recept za taj neodoljivi spoj ukusa koji će oduševiti ukućane ali i goste ovog puta podijelila nam je food blogerica Veldina Cokić koja se na društvenim mrežama krije iza profila @eksplozija_slatkog. Naime, iako vam na prvi pogled možda izgleda zahtjevnije od običnog deserta, sigurni smo da ipak nećete moći odoljeti ovoj kombinaciji omiljenih slastica. 





Recept:

FIL 1:

• 100 g oraha ili pistacija
• 2 kašike toplog maslaca
• 60 g šećera u prahu
   
• 7/8 komada jufki za baklavu ("jami" sam koristila)
• šecera u prahu za posipanje jufki
• 50 g otopljenog maslaca za listove

Šerbe:

• 3/4 čaše šećera (časa od 2 dcl)
• 3/4 čaše vode
• 1 vanilin šećer
• par kapi cijeđenog limuna

FIL 2:

• 600 g grčkog jogurta
• 2 kašike šećera
• 1 vanilnin šećer
• 2 kašike čvrstog jogurta
• 1 jaje
• 2 kašike brašna
   
• pistacij za po vrhu
   

Ove mjere su za kalup fi 19, možete vi koristiti i 20 fi ili 22 fi sa ovim mjerama, ali će ispasti tanji cheesecake.





Priprema:

Prvo napravite šerbet, dodate sve osim limuna, kad provre kuhati 10 minuta i pred sam kraj dodati par kapi limuna. Ohladiti. 
Uključite rernu na 200°. U kalup fi 19 redati kore ukrug i svaku premazivati maslacem i vrlo malo posipati šećerom u prahu svaki koru dok ne potrošite. Ostatak kora koji ide preko kalupa odstranite nožem. Staviti u zagrijanu rernu na 200° da se kore malčice zapeku na 4 minute i izvaditi. Smanjite rernu na 160°, na toj temperaturi ćete peći baklavu 1 h. 

Prije toga, napravimo mix ovih orašastih plodova ili po izboru samo jednu vrstu, ja sam malo samljela, a malo sjeckala 100 g sveukupno oraha, pistacija. Tu se doda šećer i maslac i promiješa, prvo taj fil ide na zapečene kore. Onda pravimo drugi fil. Pomiješaju se svi sastojci, bez grudica. Prelije se preko prvog fila i stavi se na pečenje 160° - 1 sat. Pečeno je kada su se listovi fiksirali sa filom a sredina se lagano ljulja. Na vrh pistacij. Ostaviti na hlađenje 15 min pa rubove i vrh zaliti sa zaljevom. 

* * *
Foto: Veldina Cokić za Bonjour.ba

Vanilija je jedan od najomiljenijih mirisa i ukusa na svijetu. Njena topla i slatkasta aroma prepoznatljiva je svima, bilo da je koristimo u kuhinji ili wellnesu.

No, vanilija nije samo začin ona ima bogatu historiju, raznovrsnu primjenu i brojne benefite za tijelo i um.

Jeste li znali da je vanilija nekada bila vrijednija od srebra? Drevne civilizacije, poput Azteka i Maja, koristile su je ne samo u napicima nego i kao ljekoviti sastojak. Danas je vanilija jedan od najskupljih začina na svijetu, odmah iza šafrana.

U ovom članku istražujemo 5 ključnih načina na koje se vanilija koristi u svakodnevnom životu – od kulinarstva do prirodne kozmetike.

Vanilija u parfemima   

Vanilija je jedan od najvažnijih sastojaka u parfemskoj industriji. Njena topla, slatkasta i blago začinska nota daje dubinu i zavodljivost mnogim mirisnim kompozicijama. Parfemi koji sadrže vaniliju često su dugotrajni i imaju privlačan, senzualan karakter.

Često se kombinuje s cvjetnim, drvenastim i mošusnim notama kako bi se postigla sofisticirana kompozicija. Najpoznatiji parfemi s vanilijom su BYREDO Vanille Antique Extrait i Tom Ford Tobacco Vanille.





Zanimljivo je da vanilija ima afrodizijačka svojstva. Istraživanja su pokazala da njena aroma poboljšava raspoloženje i povećava privlačnost. Zbog toga je vanilija čest sastojak večernjih parfema koji ostavljaju nezaboravan trag.

Ako volite toplije i sofisticirane mirise, parfemi s vanilijom su odličan izbor. Njihova bogata baza pruža osjećaj luksuza i dugotrajnog komfora.





Vanilija u aromaterapiji   

Vanilija je prirodni eliksir za opuštanje. Miris vanilije nije samo prijatan on ima dokazana terapeutska svojstva. U aromaterapiji se koristi za smanjenje stresa, anksioznosti i nesanice. Njena umirujuća svojstva pomažu tijelu i umu da se opuste nakon napornog dana.

Najčešće se koristi u obliku eteričnog ulja, koje se dodaje u difuzere, masažna ulja ili kupke. Također, vanilija je čest sastojak mirisnih svijeća, jer njen blagi i topli miris stvara ugodnu atmosferu u domu.





Kako koristiti vaniliju za opuštanje?

Dodajte nekoliko kapi eteričnog ulja vanilije u toplu kupku. Koristite mirisne svijeće s vanilijom za opuštajući ambijent. Napravite domaći sprej za posteljinu s vodom i uljem vanilije za bolji san. Vanilija također može ublažiti glavobolju i poboljšati koncentraciju, što je čini savršenim saveznikom za mentalno zdravlje.





Vanilija u prirodnoj kozmetici  

Vanilija nije samo mirisni dodatak kozmetici ona ima i njegujuća svojstva. Njeni antioksidansi pomažu u zaštiti kože od oštećenja, dok njena hidratantna svojstva pomažu u regeneraciji suhe kože.

Ulje vanilije često se koristi u losionima, balzamima za usne i maslacima za tijelo. Njena umirujuća svojstva čine je idealnim sastojkom za osjetljivu kožu.

Kada je riječ o njezi kose, iako je popularna kao boja za kosu, vanilija se dodaje u šampone i regeneratore jer poboljšava sjaj i mekoću vlasi. Također, njen miris ostavlja dugotrajan osjećaj svježine.

Vanilija u kulinarstvu   

Vanilija je nezaobilazan sastojak u mnogim slastičarskim receptima. Njena bogata aroma pojačava ukus torti, kolača, sladoleda i krema, a često se dodaje i toplim napicima poput kafe i kakaa.

Oblici vanilije u kuhinji Vanilin ekstrakt – najčešći oblik, dobiven potapanjem vanilijevih mahuna u alkohol Vanilin šećer – šećer aromatiziran vanilijom, popularan u kolačima Vanilin pasta – koncentrirani oblik sa sjemenkama vanilije Svježe mahune – najkvalitetniji oblik, s intenzivnim mirisom





No, vanilija nije rezervisana samo za deserte. U modernoj gastronomiji često se koristi u slanim jelima. Dodaje se u umake za meso, posebno za piletinu i teletinu, kao i u marinade za plodove mora. U kombinaciji s biberom ili čilijem stvara sofisticiran, topao ukus.





Koja je razlika između prirodne i sintetičke vanilije?

Prirodna vanilija sadrži stotine složenih aroma koje daju dubinu ukusu, dok sintetički vanilin reprodukuje samo osnovnu notu mirisa. Iako je sintetička verzija jeftinija i češća u industrijskim proizvodima, pravi gurmani uvijek biraju prorodnu vaniliju.

Vanilija u industriji pića

Vanilija je ključni sastojak mnogih omiljenih napitaka. Njena aroma pojačava ukus kafe, čajeva, koktela i likera, dodajući im toplinu i slatkoću.

Bogati okus vanilije posebno se ističe u kombinaciji s rumom, viskijem i čokoladnim likerima. Zbog svoje bogate arome, vanilija se često koristi i u aromatiziranim vinima. 





Jedan od najpoznatijih vanilijskih napitaka je vanilija latte – kremasta kombinacija espressa, mlijeka i vanilin sirupa. Ovaj napitak pruža savršen balans između gorkog i slatkog.

Vanilija se također koristi u proizvodnji craft piva, gdje dodaje blagu slatkoću i aromatičnost. Sve češće se može naći i u bezalkoholnim napicima poput kombuche i biljnih čajeva.

 

Vanilija nije samo mirisni užitak ona je svestrani sastojak koji obogaćuje kulinarstvo, parfeme, aromaterapiju, pića i kozmetiku. Njena topla i umirujuća aroma pruža osjećaj lagodnosti, dok njena njegujuća svojstva doprinose zdravlju i ljepoti.

Bez obzira na to koristite li je u kuhinji, parfemu ili wellness rutini, vanilija je prirodni saveznik ljepote i dobrog raspoloženja.

***  
Foto: Pexels