Anna Lukenda je mlada i kreativna dizajnerica i fotografkinja o kojoj se u regiji sve više priča.

Poduzetnica, grafička dizajnerica, fotografkinja, kreativna direktorica, stručnjakinja za vizualni identitet, produkt dizajnerica – sve su to uloge koje Anna svakodnevno kroz život uspješno balansira.

Već na prvu Anna osvaja svojom vatreno crvenom kosom, originalnim stilom i zaraznom energijom. Anna, porijeklom iz Hercegovine, trenutno živi i radi u Frankfurtu, a mi vam danas otkrivamo njene inspirativne projekte.

Foto: Anna Lukenda

Od Akademije u Sarajevu, života u Libiji, do vlastitog studija u Frankfurtu

Kroz više od 15 godina iskustva, Anna se na tržištu regije profilirala u iznimno traženu dizajnericu i fotografkinju, prepoznatu po svojoj svestranosti i naglašenoj autentičnosti. Svoj profesionalni put započela je kroz obiteljski posao, usavršavala se u Sarajevu i Libiji, a danas stvara za klijente iz cijelog svijeta iz svog ureda u Frankfurtu.

Magistrirala je grafički dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu te je ponosna osnivačica i vlasnica čak tri brenda: aL studio, MOA baggeek i Backdropgeek. Svoj talent i znanje dodatno je potvrdila i kao suosnivačica brenda Wish sofa, osvojivši zajedno s Mersihom Karić, prestižnu nagradu Fiere di Milano za inovaciju u dizajnu transformabilne sofe LA'COCHA.

Foto: Anna Lukenda

Anna Lukenda dolazi iz kreativne obitelji, a njezina strast prema umjetnosti počela je s olovkom u ruci već u najranijem djetinjstvu. Od prvih koraka, zajedno sa svojim ocem, istraživala je ljepote Hercegovine kroz fotografiju, što je postalo temelj njezine kreativne igre koja traje do danas.

„Ja se doslovno igram stvarajući svoju viziju umjetnosti.” – kaže Anna Lukenda.


„Klik“ s klijentom kao imperativ uspješne suradnje

Anna za sebe kaže da je tvrdoglava, što smatra prednošću u poslu. Svaki dan joj je ispunjen unaprijed isplaniranim aktivnostima – rano buđenje, vježbanje, planiranje dana, rad na projektima, druženja i maštanje o novim poduzetničkim pothvatima. Ipak, najsretnija je kada jednostavno – stvara. Danas, usluge ove svestrane kreativke prvenstveno se odnose na strateški pristup izgradnje vizualnog identiteta brenda.

Suradnju s klijentima Anna najčešće započinje vizualnim savjetovanjem koje obuhvaća detaljnu analizu brenda i strateško planiranje vizualne komunikacije. Sljedeći korak predstavlja kreiranje vizualnog identiteta kroz dizajn i grafička rješenja koji zajedno stvaraju dosljedan i prepoznatljiv brend.

Ova usluga najčešće se proširuje i u digitalni koncept, odnosno kreiranje kompletnog vizualnog identiteta za platforme društvenih mreža. Njezina najveća ljubav - fotografija, dolazi kao logičan nastavak cjelokupnog procesa stvaranja - kroz usluge profesionalnog fotografiranja poslovnih i lifestyle portreta te produkt fotografiju. Njezini custom projekti predstavljaju zasebnu paletu usluga prilagođenih projektnih suradnji poput kreativnih brend kampanja, editorijala, edukacija i radionica.

Foto: Emma Šukalić

Foto: Anna Lukenda

„Važno mi je raditi s ljudima s kojima dijelim istu viziju i vrijednosti – onima s kojima odmah osjetim taj 'klik'. Ako ne postoji sklad između moje i klijentove estetike, jednostavno ne ulazim u projekt. Na prvom sastanku otvoreno komuniciram svoj vizualni izričaj, pokažem svoj portfolio i stil rada kako bih uštedjela vrijeme i sebi i klijentu. Ako vidim da se naši pristupi ne poklapaju, radije preporučim nekog od kolega. Klijenti najčešće to dočekaju s odobravanjem jer cijene i prepoznaju iskrenost pristupa. Više desetaka zadovoljnih klijenata sa svih strana svijeta danas mi potvrđuje da radim nešto dobro.” - objašnjava dizajnerica.


Vizualni identiteti koji slave žensku slobodu

Kao konzultantica za vizualni identitet brenda i fotografiju, Anna surađuje s vlasnicama malih biznisa, pomažući im osnažiti njihove poduzetničke inicijative kroz vizualnu komunikaciju. Ova svestrana umjetnica posebno je ponosna biti odabrana među 50 ilustratorica koje su ilustrirale 50 žena iz povijesti Bosne i Hercegovine, a čiji su radovi objedinjeni u knjizi Žene BiH.

Foto: Photo DaMa

Sudjelovala je u različitim programima podrške ženama poduzetnicama u organizaciji Fondacije 787, Svjetske banke i frankfurtske škole ESFE. Kako kaže, svaki projekt ju ispunjava na poseban način, no projekt BizUP kojim je cilj pomoći poduzetnicama da ostvare kontinuitet i rast poslovanja, definitivno je projekt koji joj je najviše ispunio dušu, ali i memoriju računala. Projekt je u samo tri godine osigurao podršku za gotovo 50 poduzetnica, a Annina uloga bila je kreirati vizualni identitet njihovih brendova.

Foto: Anna Lukenda

Foto: Emma Šukalić

Foto: Anna Lukenda - Vizual Identity

„Važno mi je da kampanje koje radim uvijek imaju poruku – da podržavaju žene u njihovim slobodama. U mojoj glavi, svatko može sve, ako to zaista želi. Svoju misiju vidim upravo u motiviranju žena da ostvare sve što žele, čak i ono što nisu vjerovale da mogu postići.” – zaključila je Anna Lukenda.

* * *
Naslovna fotografija: Emma Šukalić

Femicid, rodno motivisano ubistvo, najekstremniji je oblik nasilja nad ženama i djevojčicama i gotovo uvijek predstavlja posljednji čin dugotrajnog obrasca, a ne iznenadni impuls.

Kada se dogodi femicid, društvo ga često nazove tragedijom, šokom, iznimkom. Takve riječi zvuče umirujuće, kao da je riječ o nečemu rijetkom, neočekivanom, nečemu što se desilo uprkos svemu.

Ali onda otvorimo globalne izvještaje UN Women i UNODC-a i shvatimo da se isti obrasci ponavljaju u desetinama zemalja od Italije i Grčke, do Meksika, SAD-a, Australije i Bosne i Hercegovine.

Prema najnovijim podacima, svakih 10 minuta partneri ili članovi porodice namjerno usmrte jednu ženu.

To više nije izolirani slučaj što dodatno pokazuje hitnu potrebu za sustavnim rješenjem.     



UN Women i UNODC svake godine objavljuju podatke koji nam pomažu da razumijemo ono što se često sve do posljednjeg trenutka skriva iza zidova doma: činjenicu da je femicid širom svijeta najčešće završni čin dugotrajnog nasilja, a ne slučajan događaj.

U nastavku donosimo sedam ključnih globalnih činjenica koje pokazuju zašto femicid nikada nije pojedina priča, nego dio šire slike.

Više od 45.000 žena godišnje ubiju partneri ili članovi porodice  

Prema najnovijem globalnom izvještaju UN Women i UNODC-a, u 2023. godini više od 45.000 žena izgubilo je život od ruke osobe s kojom su živjele, dijelile prostor, svakodnevicu, djecu, kućne obaveze ili porodičnu historiju. To znači da je u djeliću svakog sata, negdje u svijetu, stradala žena čiji je život bio isprepleten s počiniteljem.

Ovo je isključivo broj ubistava zbog rodno motivisanog nasilja, kako ga UN Women definiše: “intentional killing with a gender-related motivation.”

I dok često zamišljamo da je ovakvo nasilje neočekivano ili iznenadni impuls, globalni podaci pokazuju suprotno. U ogromnom broju slučajeva, ovo je završni čin dugotrajnog, prepoznatljivog obrasca.

Najveći broj femicida dešava se u privatnim, a ne javnim prostorima  

Prema UN-u, između 55% i 60% svih ubistava žena događa se unutar kuće, stana, dvorišta, sobe u kojoj žive sa počiniteljem.

Ovakvi podaci naglašavaju ono što je često najteže izreći: mnoge žene stradale su tamo gdje su trebale biti najsigurnije. Dom, simbol topline i sigurnosti, globalno se pokazuje kao mjesto gdje se nasilje najviše akumulira, neprimjetno, tiho, bez svjedoka.

U pitanju nije daleka ili egzotična statistika. Ovo je godinama prisutan obrazac u svim regionima svijeta, potvrđen u Evropi, Latinskoj Americi, Aziji, Africi i to bez izuzetka.

Intimni partneri su odgovorni za većinu slučajeva često i do 70%  

Kada se govori o femicidu, često se nameće narativ o nepoznatim počiniteljima. Ali globalni podaci uporno ruše ovaj mit. U mnogim državama, posebno u Evropi i Latinskoj Americi, dva od tri femicida izvrši partner ili bivši partner.

To znači da:

• dugotrajne kontrole,

• ljubomore,

• izolacije,

• prijetnji,

• emocionalnog i psihičkog zlostavljanja

…nisu bračni sukobi, već prepoznatljivi elementi obrazaca koji na globalnom nivou prethode femicidu.

U više od polovine slučajeva postoje prethodni znakovi, prijetnje ili historija nasilja  

UN Women izvještaji naglašavaju da femicid rijetko dolazi bez upozorenja. U velikom broju slučajeva postoje prethodni incidenti, pozivi u pomoć, prijave, zdravstvene evidencije, razgovori sa prijateljima, komšijama ili porodicom.

Drugim riječima, femicid je globalno prepoznat kao eskalacija, a ne impulsivni čin.

Ovo je obrazac potvrđen širom svijeta i pokazuje koliko je narativ nije bilo znakova često netačan, proizašao iz neznanja.

Globalni trendovi pokazuju da broj femicida ne opada, čak ni u razvijenim zemljama

Često očekujemo da će razvijene zemlje imati niže stope femicida zbog boljih institucija, sistema socijalne pomoći ili zakona. Ipak, UN-ovi izvještaji pokazuju nešto neočekivano: broj femicida stagnira ili raste čak i u najbogatijim regijama svijeta.

Primjeri:

• Grčka: 200% porast u jednoj godini.

• Italija: konstantno visoki brojevi, uz kontinuirane proteste javnosti.

• Francuska: desetine slučajeva godišnje, uz snažne kampanje civilnog društva.

• SAD: stotine žena godišnje ubiju partneri ili bivši partneri.

Ekonomija, urbanost, obrazovanje ništa od toga ne garantuje sigurnost. Femicid nije problem nerazvijenih ili nestabilnih zemalja. On je globalni fenomen, duboko ukorijenjen u rodne norme i privatne odnose.

Statistike su uvijek niže od stvarnih brojeva, jer mnoge zemlje nemaju jedinstvenu definiciju femicida  

Mnoge države evidentiraju femicid kao ubistvo, zločin iz strasti, porodično nasilje, privatni sukob. Ne postoji globalno usaglašeno bilježenje femicida pa su prijavljeni brojevi minimum, a ne maksimum.

Zašto je važno da ovo nazovemo pravim imenom?

Kada femicid posmatramo kao šok, iznimku ili nešto što se ne dešava ovdje, gubimo iz vida činjenicu da isti obrasci postoje u desetinama zemalja sa različitim jezicima, kulturama i tradicijama, ali istim ishodom.

Podaci nam ne govore kako da osjećamo.

Podaci nam govore šta je istina.

A istina je da femicid nije privatna priča.

Nije iznimka.

Nije slučajnost.

To je globalni obrazac koji možemo razumjeti samo ako ga jasno vidimo i nazovemo ispravnim imenom. 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Grafika: Bonojur.ba