TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 5.7.2020.
Ljeto je poseban period godine kad se mnogo lakše odlučimo da obnovimo garderobu, ali i uložimo u divne pratioce kombinacija, nakit.
Istražujući nove brendove nakita, odlučili smo zaviriti iza kulisa brenda Amulet, točnije nakita koji nosi bosanskohercegovački potpis, a koji je našu pozornost privukao svojim unikatnim, zanimljivim dizajnom koji ćete i vi poželjeti imati u svojoj kutijici za nakit.
Ukoliko ste u potrazi za posebnim modnim dodatkom koji će upotpuniti i najjednostavnije odjevne kombinacije, Amulet nakit vrijedan je svakog stylish izdanja. Tko se krije iza ovog brenda, koliko vremena je potrebno za izradu medaljona i gdje pronalaze svakodnevnu inspiraciju saznajte u nastavku.
***
Tko se krije iza Amulet brenda? Predstavite se našim čitateljicama u par rečenica…
Zovem se Sanela Čičkušić, imam 44 godine. Sretna sam supruga i ponosna majka ćerke od 23 godine - studentice arhitekture i sina od 20 godina – student elektrotehnike.
Rođena sam u mjestu Šerići kod Živinica i tu sa svojom porodicom živim i danas. Tu sam najsretnija. Imamo vlastitu kuću, veliko dvorište i okruženi smo cijelom širom porodicom.
Po zanimanju sam tekstilni tehničar – konfenkcionar tekstila i dizajner. Imam i 25 godina radnog iskustva vezanog za prodaju i marketing.
Sanela Čičkušić
Kako biste opisali Amulet nakit?
Od čega se izrađuje i kojom tehnikom?
Amulet medaljoni inspirisani tradicijom su ručni rad, izrađeni vezom, raznim tehnikama (krstasti, omčasti, uzlani, riblja kost i sl.) pamučnim koncem ili srmom na lanenom platnu ili panami geometrijski ili floralni motivi. Nastao je kao bh. simbol tradicije koji nosi logo sa ćilima, a motiv koji predstavlja žensku plodnost i zaštitu kao takav je hamajlija tj. Amulet.
Od tuda i naziv Amulet jer najčešće radim motive sa ćilima za koje su narodi u doba nastajanja ćilima smatrali da su to simboli sreće, zdravlja, zaštite, dugog života itd.
Kako ste došli na ideju da pokrenete brend te da se fokusirate na nakit?
Najmanje dvanaest godina sam članica društva (KUD „Modrački mornari“ Šerići i „Žene za tradiciju“) u kojem se njeguje i čuva tradicija BiH svih naroda i narodnosti.
Radila sam i radim na projektima za rekonstrukcije narodnih nošnji, kao i drugih predmeta za dom, modnu konfekciju i asesoare uglavnom tehnikama veza tako da sam istraživajući po terenu, sa kolegama u Zemaljskom muzeju, susrela se sa dosta motiva koje sam poželjela na nekom modnom detalju predstaviti kao bh. brend nakit inspirisan tradicijom.
Izradila sam prvih 3-4 i to je bilo dovoljno da se pokaže oduševljenje i zaintrovanost moje „publike“. To je bio znak da nam baš to nedostaje i tako prije tri godine nastaje Amulet.
Koliko je vremena potrebno da se izradi jedan amulet medaljon i kako izgleda vaš kreativni proces?
Za jedan Amulet potrebno je jedan dan da mu se posvetite. Ali prije početka rada potrebna je inspiracija za motiv koju nalazim osim u tradiciji, sve češće i u prirodi jer žene vole cvijetne motive da nekada usklade sa odjećom. Potrebno je alata, matrijala, osnove... Ja koristim srebrne igle za vez koje je jako teško naći, s njima se konci i platno lakše povezuje.
U svojoj sehari imam najmanje 300 nijansi konaca različitih proizvođača i vrsta, podloge i osnove za medaljone koje naručujem sa nekoliko adresa. Etikete, kutije i još mnogo sitnih alata i detalja bez kojih Amulet ne može nastati, a najviše u izradi koristim LJUBAV prema svome radu.
Da li se može birati motiv po želji?
Sve češće se traže određene kombinacije boja, ali i motiva. Neke motive je nemoguće izraditi u formatu koji staje na podlogu.
Koji je vama najdraži motiv koji ste do sada uradili?
Motiv sa loga Amulet za koji sam sama složila kombinacije boja, motiv sa ćilima koji predstavlja i čuva žensku unutrašnjost, plodnost, zdravlje.
Na koji način je historija utjecala na vašu kreativnost i brend?
Kao što rekoh, dugi niz godina radim na očuvanju tradicije BiH kroz razne segmente, a i kućni odgoj nikad nije dozvolio da moja tradicija i historija ne budu prisutni u mom životu i srcu. Kao što često kažem:„Čuvanjem svoje tradicije, čuvamo svoj identitet.“ ma na bilo koji način da to činimo i njegujemo, mislim da je jako bitno predstavljati i njegovati svoju tradiciju i istoriju.
Što najviše volite u procesu dizaniranja/izrađivanja nakita?
Vez, najviše uživam dok vezem motive.
Imate li nekog uzora? Čiji rad vas nadahnjuje?
Što se tiče veza, volim stare nane, one koje su bile i one koje još uvijek to rade, vezu bez nekog posebnog školovanja. Odnosno u IX i početkom XX vijeka žene i nisu bile školovane, a nevjerovatnu umjetnost i kreativnost su prenosile na vez. One me prosto oduševljajavaju i nadahnjuju tim svojim remek djelima.
Nosite li svoj nakit u vašim odjevnim kombinacijama?
Naravno, za sve prilike.
Tko je idealna žena koja nosi vaš nakit?
Sve su žene idealne i nose ga na pravi način. One koje to nose, znaju da nose. Više ne znam ni ko sve nosi jer je Amulet izašao u cijeli svijet. Jedna od vlasnica Amuleta je i američka pjevačica Joan Baez koja nosi Amulet sa motivom narodne nošnje iz Kraljeve Sutjeske.
Gdje možemo kupiti Amulet nakit?
Planirate li ga uskoro dodati u ponudu bh. dućana ili možda na web?
Amulet se može poručiti putem Facebook stranice Amulet i Instagram stranice amulet.handmade_bih, u dućanu Kutcha na Skenderiji, a uskoro u dućanima u Njemačkoj i Francuskoj na Azurnoj Obali. Tokom zimske sezone bude i na Jahorini u shopu Ognjište. Amulet je pod krovom moje OR „AMANET“ handmade crafts, tako da može ići i u širu ponudu.
TEKST: Emina Smaka
U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.
Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš.
Mubera Hodžić – Lemeš
Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini.
Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?
Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.
Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.
Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:
- Fizička zaštita i sigurnost,
- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),
- Radno - okupaciona terapija,
- Socijalno savjetovanje i podrška,
- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,
- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,
- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,
- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),
- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)
Koliko je važan psihoterapijski tretman?
Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.
Cilj psihološke podrške je:
- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,
- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,
- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.
Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.
Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?
Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.
Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće?
U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.
Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće?
U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.
Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.
Foto: Pexels.com
Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama?
Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.
Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?
Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.
Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.
Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.
Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje?
Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).
Foto: Pexels.com
Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja?
Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.
Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.
* * *
Foto: Pexels.com
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
