TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 5.7.2020.
Ljeto je poseban period godine kad se mnogo lakše odlučimo da obnovimo garderobu, ali i uložimo u divne pratioce kombinacija, nakit.
Istražujući nove brendove nakita, odlučili smo zaviriti iza kulisa brenda Amulet, točnije nakita koji nosi bosanskohercegovački potpis, a koji je našu pozornost privukao svojim unikatnim, zanimljivim dizajnom koji ćete i vi poželjeti imati u svojoj kutijici za nakit.
Ukoliko ste u potrazi za posebnim modnim dodatkom koji će upotpuniti i najjednostavnije odjevne kombinacije, Amulet nakit vrijedan je svakog stylish izdanja. Tko se krije iza ovog brenda, koliko vremena je potrebno za izradu medaljona i gdje pronalaze svakodnevnu inspiraciju saznajte u nastavku.
***
Tko se krije iza Amulet brenda? Predstavite se našim čitateljicama u par rečenica…
Zovem se Sanela Čičkušić, imam 44 godine. Sretna sam supruga i ponosna majka ćerke od 23 godine - studentice arhitekture i sina od 20 godina – student elektrotehnike.
Rođena sam u mjestu Šerići kod Živinica i tu sa svojom porodicom živim i danas. Tu sam najsretnija. Imamo vlastitu kuću, veliko dvorište i okruženi smo cijelom širom porodicom.
Po zanimanju sam tekstilni tehničar – konfenkcionar tekstila i dizajner. Imam i 25 godina radnog iskustva vezanog za prodaju i marketing.
Sanela Čičkušić
Kako biste opisali Amulet nakit?
Od čega se izrađuje i kojom tehnikom?
Amulet medaljoni inspirisani tradicijom su ručni rad, izrađeni vezom, raznim tehnikama (krstasti, omčasti, uzlani, riblja kost i sl.) pamučnim koncem ili srmom na lanenom platnu ili panami geometrijski ili floralni motivi. Nastao je kao bh. simbol tradicije koji nosi logo sa ćilima, a motiv koji predstavlja žensku plodnost i zaštitu kao takav je hamajlija tj. Amulet.
Od tuda i naziv Amulet jer najčešće radim motive sa ćilima za koje su narodi u doba nastajanja ćilima smatrali da su to simboli sreće, zdravlja, zaštite, dugog života itd.
Kako ste došli na ideju da pokrenete brend te da se fokusirate na nakit?
Najmanje dvanaest godina sam članica društva (KUD „Modrački mornari“ Šerići i „Žene za tradiciju“) u kojem se njeguje i čuva tradicija BiH svih naroda i narodnosti.
Radila sam i radim na projektima za rekonstrukcije narodnih nošnji, kao i drugih predmeta za dom, modnu konfekciju i asesoare uglavnom tehnikama veza tako da sam istraživajući po terenu, sa kolegama u Zemaljskom muzeju, susrela se sa dosta motiva koje sam poželjela na nekom modnom detalju predstaviti kao bh. brend nakit inspirisan tradicijom.
Izradila sam prvih 3-4 i to je bilo dovoljno da se pokaže oduševljenje i zaintrovanost moje „publike“. To je bio znak da nam baš to nedostaje i tako prije tri godine nastaje Amulet.
Koliko je vremena potrebno da se izradi jedan amulet medaljon i kako izgleda vaš kreativni proces?
Za jedan Amulet potrebno je jedan dan da mu se posvetite. Ali prije početka rada potrebna je inspiracija za motiv koju nalazim osim u tradiciji, sve češće i u prirodi jer žene vole cvijetne motive da nekada usklade sa odjećom. Potrebno je alata, matrijala, osnove... Ja koristim srebrne igle za vez koje je jako teško naći, s njima se konci i platno lakše povezuje.
U svojoj sehari imam najmanje 300 nijansi konaca različitih proizvođača i vrsta, podloge i osnove za medaljone koje naručujem sa nekoliko adresa. Etikete, kutije i još mnogo sitnih alata i detalja bez kojih Amulet ne može nastati, a najviše u izradi koristim LJUBAV prema svome radu.
Da li se može birati motiv po želji?
Sve češće se traže određene kombinacije boja, ali i motiva. Neke motive je nemoguće izraditi u formatu koji staje na podlogu.
Koji je vama najdraži motiv koji ste do sada uradili?
Motiv sa loga Amulet za koji sam sama složila kombinacije boja, motiv sa ćilima koji predstavlja i čuva žensku unutrašnjost, plodnost, zdravlje.
Na koji način je historija utjecala na vašu kreativnost i brend?
Kao što rekoh, dugi niz godina radim na očuvanju tradicije BiH kroz razne segmente, a i kućni odgoj nikad nije dozvolio da moja tradicija i historija ne budu prisutni u mom životu i srcu. Kao što često kažem:„Čuvanjem svoje tradicije, čuvamo svoj identitet.“ ma na bilo koji način da to činimo i njegujemo, mislim da je jako bitno predstavljati i njegovati svoju tradiciju i istoriju.
Što najviše volite u procesu dizaniranja/izrađivanja nakita?
Vez, najviše uživam dok vezem motive.
Imate li nekog uzora? Čiji rad vas nadahnjuje?
Što se tiče veza, volim stare nane, one koje su bile i one koje još uvijek to rade, vezu bez nekog posebnog školovanja. Odnosno u IX i početkom XX vijeka žene i nisu bile školovane, a nevjerovatnu umjetnost i kreativnost su prenosile na vez. One me prosto oduševljajavaju i nadahnjuju tim svojim remek djelima.
Nosite li svoj nakit u vašim odjevnim kombinacijama?
Naravno, za sve prilike.
Tko je idealna žena koja nosi vaš nakit?
Sve su žene idealne i nose ga na pravi način. One koje to nose, znaju da nose. Više ne znam ni ko sve nosi jer je Amulet izašao u cijeli svijet. Jedna od vlasnica Amuleta je i američka pjevačica Joan Baez koja nosi Amulet sa motivom narodne nošnje iz Kraljeve Sutjeske.
Gdje možemo kupiti Amulet nakit?
Planirate li ga uskoro dodati u ponudu bh. dućana ili možda na web?
Amulet se može poručiti putem Facebook stranice Amulet i Instagram stranice amulet.handmade_bih, u dućanu Kutcha na Skenderiji, a uskoro u dućanima u Njemačkoj i Francuskoj na Azurnoj Obali. Tokom zimske sezone bude i na Jahorini u shopu Ognjište. Amulet je pod krovom moje OR „AMANET“ handmade crafts, tako da može ići i u širu ponudu.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.
Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.
Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 
Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.
Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.
Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.
Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.
„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“
Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.
„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“
Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.
„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“
Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.
„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“
Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.
„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“
Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.
„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“
A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.
„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“
Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.
Algoritam može prepoznati obrazac.
Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek. 
Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
