TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 30.1.2023.
U svakodnevnom užurbanom ritmu, može biti od velike važnosti poznavati metodologije uz koje možete graditi pozitivan stav, motivaciju i raditi na ostvarenju svojih ciljeva.
Jedna od takvih metodologija je i NLP, ili neurolingvističko programiranje, a Amra Omeragić, dama koju smo danas ugostili u intervju rubrici, izabrala je za sebe upravo karijeru NLP coacha.
Foto: Agdal Nuhanović
Amra Omeragić, NLP coach
Amra za sebe kaže da je poziv NLP trenera i coacha našao nju, više nego ona njega i inspirirao je da krene od početka nakon izgrađene karijere. Kroz naša pitanja istaknula je izazove svog posla, ali i najveće prednosti, kao i tko sve i na koji način može osjetiti benefite NLP coachinga. Više otkrijte u nastavku.
Za početak, možete nas detaljnije upoznati sa pojmom NLP coachinga i zašto ste birali upravo ovo zanimanje?
Neurolingvističko programiranje je metodologija koja je primjenjiva u svakodnevnom životu i ja volim reći da je to opće znanje o tome zašto mislimo to što mislimo, kako komuniciramo i kako čujemo, prema kojim obrascima ponašanja djelujemo, kako nalazimo naš način motivacije, kako donosimo životne odluke, kako da postanemo osoba koja je spremna gledati sebe i svijet oko sebe očima pozitivne promjene. Veliko pitanje kojim se NLP bavi, a sigurna sam da je to isto pitanje zanimljivo svima je: „Šta čini razliku između sretnih, zadovoljnih i uspješnih ljudi i onih koji to nisu? Da li je moguće naučiti kako da postignemo sve ono što želimo da postignemo?“.
Foto: Pexels
Neurolingvističko programiranje svojim nazivom kod ljudi izaziva izvjesne nedoumice, pa bih bilo zgodno reći da je to metodologija koja se bavi načinom za postizanje izvrsnosti. Jedan od aksioma NLP-a je „Ako nešto može postići jedna osoba na svijetu, onda to može postići svako.” Dodat ću – „ako slijedi korake osobe koja je uspjela.“ Dakle, moguće je.
Ovu rečenicu dovode u pitanje ljudi koji imaju sumnje u vlastite sposobnosti, a u određenim životnim periodima većina nas smo skloni da sumnjamo u sebe. Smeta nam kada drugi sumnjaju u nas, ali smo potpuno saglasni s tim da sami sumnjamo u sebe. NLP metodologija u kombinaciji sa coaching tehnikama pomaže pojedincima i timovima da otklone unutrašnje sabotere, definišu svoje ciljeve i pronađu za sebe primenjiv način da žive svoju izvrsnost.
U šali ću reći da je zanimanje biralo mene i hvala mu. Onda kada se ne šalim reći ću, da je moje zanimanje izbor prema mojim životnim vrijednostima, uvjerenjima i ciljevima. Sloboda izbora je vrijednost koje se nikada neću odreći, uvjerenje da svaka osoba zaslužuje ispunjen život i moj cilj da naučim one koji to žele da život nije samo stvar sudbine. Mnogo toga je u našim rukama.
Pitanje koje stoji na početku razmišljanja o izboru zanimanja svake osobe je: „Šta je to čime biste se bavili u životu, predano, posvećeno i sa mnogo žara čak i pod uslovom da za to niste plaćeni?“
Moj odgovor na ovo pitanje je biti coach i NLP trener.
Tko može najviše osjetiti benefite NLP coachinga?
NLP metodologija je primjenjiva u svim segmentima našeg života. Ne postoji izolovna kategorija ljudi kod kojih bi bilo moguće postići posebno značajne benefite. Za sve i svakoga. Na mojoj prvoj NLP edukaciji stalno sam sebi postavljala pitanje: „Da li je moguće živjeti, a da ne znaš sve ovo?“. I danas se pitam to isto.
Primjera radi, tema za moj Master rad glasila je „Učenje nije mučenje” i pisala sam o NLP tehnikama i njihovom primjenom moguće je efikasno učiti, odnosno uz minimalno vrijeme postići maksimalne rezultate.
Foto: Unsplash
Dalje u svom radu imala sam priliku kao NLP trener raditi sa mladim ljudima, timovima unutar kompanija, menadžerima.
Moj prvi autorski trening je namijenjen mladim ljudima koji biraju buduće zanimanje, tačnije svoju ekspertizu unutar branše za koju su se školovali. Dakle, NLP je prosto primjenjiv tamo gdje ima ljudi i života. Oni ljudi koji žele naučiti osjetit će najviše benefite znanja.
U praktičnom smislu, NLP iskustvena metodologija je vrlo adaptivna za različite sisteme i grupe ljudi.
Što biste rekli da je najzahvalniji, a što najizazovniji aspekt vašeg zanimanja?
Osobe koje se odluče proći kroz proces coachinga su oni koji vide sebe i svoj život van okvira stereotipa i imaju strastvenu težnju da budu sretni. Raditi sa takvim ljudima znači, prolaziti kroz nepregledna prostranstva mogućnosti u kojima se svako malo možete nahraniti spoznajom o ljepoti života i važnosti svrhe postojanja.
Ako bismo govorili u metafori, onda bih rekla da ja zapravo radim u Tvornici sretnih ljudi. U fabrici čokolade, od nekoliko sastojaka dobije se vrhunska čokolada i još nam sve to lijepo upakuju i dostave na police prodavnica.
U mom poslu se ne radi o čokoladama, mada su krajnji rezultati vrhunskog okusa.
Najljepši aspekt mog zanimanja je zapravo i njegova ultimativna svrha - pomoći klijentu da bude sretan, sa svim onim što on jeste ili nije i sa svim onim što ima ili nema. To je čokolada iz moje tvornice.
Foto: Unsplash
I evo prvi put ću izgovoriti na glas… najveći izazov je spoznaja da ne, nije moguće pružiti podršku svakom klijentu. Vjerovali ili ne postoje ljudi koji ne žele pomoć, ali žele pažnju. To su oni ljudi kojima je najvažnije da neprestano pričaju o svojoj teškoj sudbini, ali istu ne žele da promijene. Kada znate da je tako malo potrebno za bolje, a osoba preko puta vas to ne vidi morate naučiti da možete pomoći samo onome ko želi da mu se pomogne.
Izuzetno mi je izazovno, pa ponekad i teško gledati ljude kako tapkaju u mjestu, troše vrijeme na čekanje, tuguju i ne vide izlaz.
A koje izazove najčešće susrećete kod osoba tijekom seansi i kako se nositi sa tim izazovima?
U trenutku kada ulazimo u sam proces, klijent je vrlo svjestan da želi da radi na sebi. To su signali koje šalje mozak, jer nešto u tom trenutku u životu klijenta ne štima. Između tih spoznaja klijenta i stvarnog početka procesa promjene potrebno je preći jedan most, koji je ponekad teško prohodan, a zove se emotivna saglasnost klijenta da se otvori, da artikuliše smetnje, da bude spreman na nove uvide.
Foto: Agdal Nuhanović
Za prelazak preko mosta, na drugu obalu, odgovoran je kouč. To je najveći izazov u samom procesu. Ljudi mogu govoriti mnogo i ne reći ništa. Nevjerojatna je ta sposobnost mozga da cenzuriše bitnost onda kada želi da prividno brani naše biće. Najveći izazov je otkloniti svaki otpor i provesti klijenta bezbjedno do mjesta u svom životu na kojem želi biti.
Problem nije isti kada o njemu razmišljamo i kada o njemu govorimo. Sa jedne strane taj isti problem gubi svoju težinu kada se izgovori, sa druge strane dajete mu novo značenje. Dajete sebi dozvolu da ga riješite. Moj posao je emotivan u svakom smislu. Ne mogu, niti želim postati imuna na te emocije. Plačemo i smijemo se, tragamo za odgovorima, radujemo se i pobjeđujemo. Zajedno. Kada radite ovaj posao naučite da ne postoje čudne, nepredvidive, neuobičajene situacije i ljudi.
Sve je to život i sve to smo mi.
Kad biste mogli dati jedan savjet svima koji čitaju ovaj članak, koji bi to savjet bio?
U svom životu dobila sam toliko divnih savjeta koji su mi bili pravi vodiči kroz život. Dobila sam isto toliko savjeta za koje sam mislila da ih trebam primijeniti, a koji su mi samo smetali u životu. Danas sam vrlo oprezna kada se od mene traži savjet, sa istinskom željom da to što kažem bude korisno.
Foto: Pexels
I evo ipak jedan savjet iz moje zbirke najdražih savjeta - Najbolji savjet sebi možete dati vi sami. Samo vi živite vaš život, samo vi znate šta je to što želite, samo vi osjetite šta je to što vam je potrebno. Oslonite se na sebe, pitajte sebe, budite iskreni prema sebi, vjerujte sebi.
***
Foto: Agdal Nuhanović
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.
Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.
Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 
Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.
Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.
Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.
Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.
„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“
Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.
„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“
Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.
„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“
Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.
„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“
Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.
„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“
Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.
„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“
A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.
„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“
Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.
Algoritam može prepoznati obrazac.
Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek. 
Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
