Ekskluzivni uvid u Sarajevo Film Festival iz perspektive britanskog ambasadora? Ako vas taj ugao zanima, onda vam predstavljamo rijetku priliku da se Festival doživi kroz oči diplomatskog predstavnika. 

Ova vrsta personalnog dnevnika, koji ambasador dijeli isključivo za Bonjour, pruža ne samo pregled ključnih trenutaka Festivala, već i dublje razumijevanje o tome kako se kultura i film prepliću s međunarodnim odnosima. 

Ambasador je prisustvovao brojnim događanjima i projekcijama, bilježeći svoje dojmove o raznolikosti filmskog programa, ali i o kulturnom značaju koji Sarajevo Film Festival ima, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za širi region. 

Tokom jednog od tih prijema i naš Bonjour tim se pridružio druženju u rezidenciji ambasadora, gdje smo uživali u razgovorima i opuštenoj atmosferi. No, nismo se samo opuštali, s ambasadorom smo razgovarali i o važnim projektima iz lifestylea i kulture za povezivanje BiH i Ujedinjenog Kraljevstva.
 

Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala i Julian Reilly, britanski ambasador u Bosni i Hercegovini

Njegov dnevnik oslikava bogatstvo iskustava koja je Festival ponudio, od zabava i prijema, do intimnih filmskih trenutaka provedenih u kinu. Kroz ovaj dnevnik, imate priliku zaviriti u dinamični svijet Festivala, obogaćen promišljenim zapažanjima o ulozi umjetnosti u društvu i važnosti međunarodne saradnje u filmskoj industriji.

Ambasadorov dnevnik u periodu od 16.08. do 23.08. 

Petak, 16.8. 

Uvijek „nakon ljeta“ dolazi Sarajevo Film Festival. Sjajno otvorenje 30. Festivala. Nakon uvriježenog crvenog tepiha pred Narodnim pozorištem, uživao sam u novoj lokaciji za zabave do kasno u noć – Festival Garden. Sve to je bio odličan završetak dana u kome sam ugledao naš GREAT tramvaj, kako prevozi građane Sarajeva i goste diljem grada.

Subota, 17.8.

Zabava BH Telecoma u restoranu Four Seasons je bila savršena za upoznavanje nevjerovatne mlade postave TV serije „Komar“ i sada supruga i ja ne možemo dočekati nastavak priče. Jako je važno vidjeti da postoji kontinuirano ulaganje u kulturu.

Nedjelja, 18.8.

Upijali smo festivalsku atmosferu na Baščaršiji i diljem grada, susretali brojne prijatelje na ulici na putu ka kinu Meeting Point gdje smo gledali dirljivu i važnu koprodukciju Indije i Ujedinjenog Kraljevstva “Santosh”. A, bilo je sjajno vidjeti i legendarnog dobitnika Srca Sarajeva, palestinskog režisera Elia Suleimana na večeri u restoranu Luka.

Ponedjeljak, 19.8.

Vrhunac dana: snažan dokumentarac “Nebo iznad Zenice” bosansko - britanskog režisera Zlatka Prnjića – izvanredna kinematografija o jako važnim temama. Ugodno veče na prijemima u organizaciji Kantona Sarajevo i Grada Sarajevo, gdje smo razgovarali sa relevantnim kontaktima o pozitivnom i stvarnom djelovanju u polju zaštite okoliša koji se desio od tada. Umjetnost nam omogućava da stvari vidimo drugačije i zaista može promijeniti svijet...

Utorak, 20.8.

Važan dan za kolege iz British Councila i delegaciju Britanskog filmskog instituta koji su razmatrali potencijal za (još snažniju) filmsku koprodukciju između BiH i Ujedinjenog Kraljevstva na CineLink Industry Days. Poslijepodne smo gledali film Elia Suleimana “Ovo mora biti raj”. Genijalno! Itekako je zaslužio nagradu za životno djelo Srce Sarajeva i sretni smo što nam je bio u gradu cijelu sedmicu.


Srijeda, 21.8. 

Izbjegao sam brigu o kiši i vremenskoj prognozi tako što sam otputovao u daleki Benin putem divnog i veselog dokumentarnog filma “Blago kraljevine Dahomej”. Najljepše od svega je mogućnost da se vide tako različite stvari na Sarajevo Film Festivalu. A potom sam imao čast i zadovoljstvo da budem domaćin prijema za goste Festivala, Chevening stipendiste, delegaciju Britanskog filmskog instituta i direktora Nacionalne biblioteke Ujedinjenog Kraljevstva, gdje nam se pridružio i direktor Festivala, Jovan Marjanović. Zabavan i elegantan skup – pojačan Bonjour.ba timom – zabava je trajala do iza ponoći!

Četvrtak, 22.8. 

Pet filmova u jednoj večeri (uključujući prikazivanje sva četiri kratka filma koji su osvojili nagrade za studente u Kanu). Uspjeli smo pogledati tragičan ali aktuelan film o palestinskim izbjeglicama koji pokušavaju da pređu iz Atine “Ka nepoznatoj zemlji” u kinu Open Air Centar – sjajnoj novoj lokaciji za vruće ljetne večeri. Uspjeli smo održati festivalski duh između prikazivanja i sjajne oproštajne zabave specijalnog predstavnika EU u Botaničkoj bašti.

Petak, 23.8.

Iscrpljeni, ali i tužni što je završila sedmica sjajnih filmova i nevjerovatne promocije BiH i Jugoistočne Evrope kao centra talenta i inovativnih filmova. Danas sam morao donijeti neke baš teške odluke dok sam pokušavao stići na zatvoreno prikazivanje filma “Pisma iz Srebrenice”, ceremoniju zatvaranja, a onda ponovo u kino Open Air Centar na zadnje prikazivanje filma “Limeni orkestar”. 

Velike čestitke Jovanu Marjanoviću i cijelom timu Sarajevo Film Festivala na spektakularnom 30. izdanju.  
Dižem čašu za narednih 30 godina...

* * * 
Fotografije: British Embassy Sarajevo

Od 2022. godine Jovan Marjanović stoji na čelu Sarajevo Film Festivala, događaja koji već tri decenije okuplja ljubitelje filma, ali i oblikuje kulturnu scenu BiH, regije i šire. Danas je i lice Festivala. Čovjek čija vizija vodi Festival ka novim pravcima.

Pitali smo se... kako izgleda uhvatiti trenutno najtraženijeg čovjeka u gradu, onog koji balansira između umjetnosti i industrije, tradicije i inovacije, tik pred njegovih deset najintenzivnijih dana u godini?

 

Razgovarali smo s njim, bez glamura i pozornice, ali s puno iskrenosti i strasti, pričali smo o trenucima kada je Sarajevo Film Festival prestao biti samo događaj, o međunarodnim priznanjima koja potvrđuju njegov značaj te o novim izazovima i prilikama u filmskoj industriji u doba digitalne transformacije.
 
 

Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala i Ana Ćavar, vlasnica i direktorica Bonjour.ba portala  

Šta to znači za autore, publiku i regionalnu filmsku scenu? Kako Festival mjeri uspjeh i koji su to ciljevi koji i dalje inspirišu njegovog direktora? 

Uz dozu topline i humora, Jovan nam je otkrio i neke od svojih omiljenih uspomena, proveo nas kroz Narodno pozorište i dao nam novi ugao gledanja na Sarajevo Film Festival, onaj iza scene. 

 

Svjesni smo da je od vašeg prvog angažmana na Sarajevo Film Festivalu prošlo nekoliko godina, ali moramo pitati: Kako ste se osjećali kao devetnaestogodišnjak koji se pridružio timu i kako gledate na taj period danas, sa pozicije direktora Festivala?  
 

Pridružio sam se Sarajevo Film Festivalu 1999. godine, u odjelu tehnike. Film me zanimao oduvijek – još u srednjoj školi bavio sam se programiranjem za školske projekcije, a u toj grupi snimili smo i filmove, amaterske naravno, ali jako ozbiljno. 

Festival je zbog toga bio logičan izbor, prošao sam gotovo sve faze rada na Festivalu, slagao stolice, bio titler, projekcionista, menadžer lokacija…. Svaka nova godina donosila je priliku za učenje i preuzimanje većih odgovornosti. Taj put, od početaka do funkcije direktora, bio je postepen.

 

Koji su to najvažniji trenuci u vašoj karijeri koji su vas oblikovali kao profesionalca u filmskoj industriji?

Među ključnim trenucima izdvojio bih uspješno pokretanje i razvoj CineLink koprodukcijskog marketa u okviru festivala 2003. godine sa Amrom Bakšić Čamo i na inicijativu Mirsada Purivatre. Predstavljanje Bosne i Hercegovine u Eurimagesu od 2006. godine, bilo je jednako značajno iskustvo, povezalo me s evropskom kinematografijom na nivou kulturne politike i filmskog finansiranja. Svakako i postdiplomski studij filmske produkcije i biznisa u Londonu u periodu 2007-2008.

 

 
Kako ste se osjećali kada ste preuzeli ulogu direktora Sarajevo Film Festivala 2022. godine?

Kao i kod svake prethodne uloge – s osjećajem odgovornosti i zahvalnosti Miri i osnivačima Sarajevo Film Festivala na povjerenju. Nakon više od dvije decenije rada, dobro sam poznavao i prilike i izazove pred nama. Fokus mi je bio na tome da nastavim graditi viziju ugrađenu u Festival od početka, ali s jasnim pogledom unaprijed.
 

Možete li nam reći nešto više o stvarnosti ovog posla, izvan glamura koji javnost često percipira?

Veći dio posla odvija se iza kulisa. Glamur je tu, ali Sarajevo Film Festival ima balans – poslovni kontakti i razvoj projekata kroz CineLink Industry Days i cjelogodišnje programe, pažljivo kreiran festivalski program, strateška ulaganja i širenja kad je to potrebno, medijska pažnja i Crveni tepih. Iza toga stoje planiranje, logistika, pregovori i koordinacija stotina detalja. To traži izdržljivost, diplomatičnost, brze odluke pod pritiskom i tim koji to zna izvesti.

 

Kako se Festival promijenio tokom godina otkako ste se prvi put pridružili?

Od regionalnog događaja prerastao je u jedno od najvažnijih kulturnih okupljanja u jugoistočnoj Evropi, koje privlači globalnu pažnju. Obim je veći, publika međunarodna, a profesionalni segment značajno proširen. Misija i ciljevi, postavljeni u temelje Festivala, ostali su isti.
 

Kao jedan insajder, kako po vama Sarajevo Film Festival doprinosi razvoju regionalne filmske industrije?

Festival povezuje domaće i regionalne autore s međunarodnim tržištima, fondovima i partnerima. Kroz CineLink, Talents Sarajevo i druge programe tokom cijele godine, mnogi autori su došli do svjetske publike.
 

Koji su ključni izazovi s kojima se Festival suočava danas?

Finansijska održivost u konkurentnom poslovnom prostoru, prilagođavanje promjenama u navikama publike, posebno u digitalnoj eri, i očuvanje iskustva zajedničkog gledanja filmova u ambijentu kina. Važno je i zadržati integritet u svijetu pod stalnim pritiskom globalnih izazova i političkih previranja.

 

Možete li nam reći nešto više o ovogodišnjim strategijama marketinga i promocije Sarajevo Film Festivala te njihovom utjecaju, s posebnim naglaskom na PR i društvene mreže?
 

Festival već godinama primjenjuje integrisani pristup komunikaciji – svaki kanal ima jasno definisane poruke i publiku kojoj se obraća. Društvene mreže ključne su za angažman mlađe publike, dok tradicionalni mediji ostaju važni za kredibilitet i dublje pričanje priča.
 

Na koje načine Festival daje podršku mladim umjetnicima?
 

Kroz Talents Sarajevo nudimo mentorstvo, umrežavanje i vidljivost, te direktan pristup donosiocima odluka. Mnogi autori su upravo na Festivalu prvi put predstavili rad, pronašli saradnike i nastavili razvoj karijere.

Koja je to važna ličnost iz svijeta filma koju oduvijek želite dovesti u Sarajevo na Festival?
 

Martin Scorsese – zbog neprocjenjivog doprinosa kinematografiji i predanosti očuvanju filmske baštine.

A koju slavnu osobu iz svijeta filma ćemo imati priliku vidjeti ove godine?

Publika će se susresti s istaknutim autorima, dobitnicima Počasnog Srca Sarajeva, učesnicima masterclass programa, autorima filmova iz takmičarskih programa, gostima CineLinka, članovima žirija… Iza toga stoji tim Festivala i publika koja mu daje smisao.

 

Sarajevo Film Festival leksikon:

Jutarnju kafu za vrijeme Festivala pijem… na prvom jutarnjem sastanku tima.

Profesionalni i privatni život balansiram… dobrom organizacijom.

Omiljena noć Sarajevo Film Festivala mi je… svaka.

Omiljeno mjesto za opuštanje između projekcija je… Nema opuštanja.

Najnezaboravniji trenutak sa Sarajevo Film Festivala bio je… Godina u kojoj je bio Morgan Freeman, a kad se rodio moj prvi sin.

Festival ne bi bio isti bez… ljudi koji ga stvaraju, duha koji je utkan u njegov nastanak.

Kada pomislim na Sarajevo Film Festival, prvo mi na um pada… Energija, druženje, zajedništvo, film na velikom ekranu u ljetnom kinu, ljeto, Sarajevo.

Produkcija: Bonjour.ba  
Fotografije: Monika Andrić za Bonjour.ba