TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 26.8.2024.
Ekskluzivni uvid u Sarajevo Film Festival iz perspektive britanskog ambasadora? Ako vas taj ugao zanima, onda vam predstavljamo rijetku priliku da se Festival doživi kroz oči diplomatskog predstavnika.
Ova vrsta personalnog dnevnika, koji ambasador dijeli isključivo za Bonjour, pruža ne samo pregled ključnih trenutaka Festivala, već i dublje razumijevanje o tome kako se kultura i film prepliću s međunarodnim odnosima.
Ambasador je prisustvovao brojnim događanjima i projekcijama, bilježeći svoje dojmove o raznolikosti filmskog programa, ali i o kulturnom značaju koji Sarajevo Film Festival ima, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za širi region.
Tokom jednog od tih prijema i naš Bonjour tim se pridružio druženju u rezidenciji ambasadora, gdje smo uživali u razgovorima i opuštenoj atmosferi. No, nismo se samo opuštali, s ambasadorom smo razgovarali i o važnim projektima iz lifestylea i kulture za povezivanje BiH i Ujedinjenog Kraljevstva.
Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala i Julian Reilly, britanski ambasador u Bosni i Hercegovini
Njegov dnevnik oslikava bogatstvo iskustava koja je Festival ponudio, od zabava i prijema, do intimnih filmskih trenutaka provedenih u kinu. Kroz ovaj dnevnik, imate priliku zaviriti u dinamični svijet Festivala, obogaćen promišljenim zapažanjima o ulozi umjetnosti u društvu i važnosti međunarodne saradnje u filmskoj industriji.
Ambasadorov dnevnik u periodu od 16.08. do 23.08.
Petak, 16.8.
Uvijek „nakon ljeta“ dolazi Sarajevo Film Festival. Sjajno otvorenje 30. Festivala. Nakon uvriježenog crvenog tepiha pred Narodnim pozorištem, uživao sam u novoj lokaciji za zabave do kasno u noć – Festival Garden. Sve to je bio odličan završetak dana u kome sam ugledao naš GREAT tramvaj, kako prevozi građane Sarajeva i goste diljem grada.
Subota, 17.8.
Zabava BH Telecoma u restoranu Four Seasons je bila savršena za upoznavanje nevjerovatne mlade postave TV serije „Komar“ i sada supruga i ja ne možemo dočekati nastavak priče. Jako je važno vidjeti da postoji kontinuirano ulaganje u kulturu.
Nedjelja, 18.8.
Upijali smo festivalsku atmosferu na Baščaršiji i diljem grada, susretali brojne prijatelje na ulici na putu ka kinu Meeting Point gdje smo gledali dirljivu i važnu koprodukciju Indije i Ujedinjenog Kraljevstva “Santosh”. A, bilo je sjajno vidjeti i legendarnog dobitnika Srca Sarajeva, palestinskog režisera Elia Suleimana na večeri u restoranu Luka.
Ponedjeljak, 19.8.
Vrhunac dana: snažan dokumentarac “Nebo iznad Zenice” bosansko - britanskog režisera Zlatka Prnjića – izvanredna kinematografija o jako važnim temama. Ugodno veče na prijemima u organizaciji Kantona Sarajevo i Grada Sarajevo, gdje smo razgovarali sa relevantnim kontaktima o pozitivnom i stvarnom djelovanju u polju zaštite okoliša koji se desio od tada. Umjetnost nam omogućava da stvari vidimo drugačije i zaista može promijeniti svijet...
Utorak, 20.8.
Važan dan za kolege iz British Councila i delegaciju Britanskog filmskog instituta koji su razmatrali potencijal za (još snažniju) filmsku koprodukciju između BiH i Ujedinjenog Kraljevstva na CineLink Industry Days. Poslijepodne smo gledali film Elia Suleimana “Ovo mora biti raj”. Genijalno! Itekako je zaslužio nagradu za životno djelo Srce Sarajeva i sretni smo što nam je bio u gradu cijelu sedmicu.
Srijeda, 21.8.
Izbjegao sam brigu o kiši i vremenskoj prognozi tako što sam otputovao u daleki Benin putem divnog i veselog dokumentarnog filma “Blago kraljevine Dahomej”. Najljepše od svega je mogućnost da se vide tako različite stvari na Sarajevo Film Festivalu. A potom sam imao čast i zadovoljstvo da budem domaćin prijema za goste Festivala, Chevening stipendiste, delegaciju Britanskog filmskog instituta i direktora Nacionalne biblioteke Ujedinjenog Kraljevstva, gdje nam se pridružio i direktor Festivala, Jovan Marjanović. Zabavan i elegantan skup – pojačan Bonjour.ba timom – zabava je trajala do iza ponoći!
Četvrtak, 22.8.
Pet filmova u jednoj večeri (uključujući prikazivanje sva četiri kratka filma koji su osvojili nagrade za studente u Kanu). Uspjeli smo pogledati tragičan ali aktuelan film o palestinskim izbjeglicama koji pokušavaju da pređu iz Atine “Ka nepoznatoj zemlji” u kinu Open Air Centar – sjajnoj novoj lokaciji za vruće ljetne večeri. Uspjeli smo održati festivalski duh između prikazivanja i sjajne oproštajne zabave specijalnog predstavnika EU u Botaničkoj bašti.
Petak, 23.8.
Iscrpljeni, ali i tužni što je završila sedmica sjajnih filmova i nevjerovatne promocije BiH i Jugoistočne Evrope kao centra talenta i inovativnih filmova. Danas sam morao donijeti neke baš teške odluke dok sam pokušavao stići na zatvoreno prikazivanje filma “Pisma iz Srebrenice”, ceremoniju zatvaranja, a onda ponovo u kino Open Air Centar na zadnje prikazivanje filma “Limeni orkestar”.
Velike čestitke Jovanu Marjanoviću i cijelom timu Sarajevo Film Festivala na spektakularnom 30. izdanju.
Dižem čašu za narednih 30 godina...
* * *
Fotografije: British Embassy Sarajevo
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Koliko vas tegobe ometaju u svakodnevici?
Za doc. dr. Azura Tulumovića, specijalistu ginekologije i akušerstva i direktora ASA Bolnice, odgovor na to pitanje važan je dio razgovora s pacijenticom.
Kako nam objašnjava, iskustvo ga je naučilo da isti nalaz kod dvije žene može značiti sasvim različite brige, potrebe i očekivanja.
doc. dr. Azur Tulumović, specijalista ginekologije i akušerstva u ASA Bolnici
Zato želi čuti i ono što žena možda oklijeva spomenuti: bol zbog koje mijenja planove, promjene koje pripisuje stresu ili pitanje o plodnosti, iako trudnoću trenutno ne planira. U njegovim odgovorima stalno se vraća važnost razgovora u kojem pacijentica može objasniti šta je muči i razumjeti šta slijedi.
Za Bonjour.ba govorili smo o reproduktivnom zdravlju kroz različite životne faze, od bolnih menstruacija i nedoumica o HPV-u do prvih znakova perimenopauze.
Pitali smo ga i kako su društvene mreže promijenile razgovore u ordinaciji te šta bi volio da svaka žena zna prije sljedećeg pregleda.
doc. dr. Azur: Danas još više pažnje posvećujem tome kako žena doživljava svoje tegobe i koliko one utiču na njen život. Iskustvo vas nauči da isti nalaz kod dvije pacijentice može značiti sasvim različite brige, potrebe i očekivanja.
Zato mi je, uz pregled i medicinske nalaze, važno čuti šta je ženi najteže, čega se plaši i šta očekuje od liječenja. Nastojim objasniti mogućnosti razumljivim jezikom i odluke donositi zajedno s njom.
Volio bih da svaka pacijentica iz ordinacije izađe s osjećajem da je njena briga ozbiljno shvaćena i da zna koji je sljedeći korak.
Posebno nam je važan dio o tome koliko tegobe utiču na svakodnevicu.
Kada im dugo prilagođavamo obaveze i planove, možemo se toliko naviknuti na njih da ih na pregledu jedva spomenemo. Zato smo se u nastavku vratili upravo tim iskustvima koja žene ponekad godinama prihvataju.
doc. dr. Azur: Najčešće su to bolne menstruacije i obilna krvarenja. Žene ponekad godinama žive s tim tegobama jer su još kao djevojčice čule da menstruacija boli i da to treba prihvatiti.
Međutim, ako zbog bola odustajete od obaveza, planirate život oko ciklusa ili vas krvarenje iscrpljuje, zaslužujete da se utvrdi zbog čega se to dešava.
Takvi simptomi mogu biti povezani s endometriozom, miomima, adenomiozom ili hormonskim poremećajima.
Ne znači da iza svake tegobe stoji oboljenje, ali ne bismo je trebali olako zanemariti. Važno je da žena zna da na pregledu može otvoreno reći: „Ovo mi otežava život.“
doc. dr. Azur: Razumljivo je da, kada se osjećamo dobro, pregled lako odgodimo. Međutim, neke promjene ne daju simptome u početku i upravo nam preventivni pregledi omogućavaju da ih otkrijemo na vrijeme.
Pregledom i odgovarajućim testovima možemo prepoznati prekancerozne promjene grlića materice, pojedine infekcije i druge probleme koje žena sama ne mora primijetiti.
Volio bih da se na ginekološki pregled gleda i kao na priliku za razgovor. To je vrijeme u kojem možete pitati sve što vas zanima o ciklusu, kontracepciji, planiranju trudnoće ili menopauzi.
Učestalost pregleda i potrebne testove dogovaramo prema dobi, prethodnim nalazima i individualnim potrebama.
doc. dr. Azur: Jedna od najvećih zabluda jeste da pozitivan HPV nalaz znači rak ili da dokazuje nevjerstvo. Znam koliko takav nalaz može uznemiriti ženu, posebno kada informacije počne tražiti sama i naiđe na zastrašujuća tumačenja.
HPV je veoma česta infekcija, koja je u mnogim slučajevima prolazna. Pozitivan nalaz sam po sebi ne znači rak, ali zahtijeva odgovarajuće praćenje.
Zato je važno da žena dobije jasno objašnjenje svog nalaza i preporuku za naredne korake, uključujući kontrole, testiranje i razgovor o vakcinaciji.
Moj cilj je da iz ordinacije izađe s razumijevanjem onoga što se dešava i jasnim planom.
Od razumijevanja nalaza razgovor smo nastavili pitanjima o budućnosti. Tema plodnosti može biti osjetljiva i kada trudnoću još ne planiramo, posebno uz tuđa očekivanja o tome kada bismo trebale postati majke.
Zanimalo nas je kako taj razgovor otvoriti dovoljno rano, uz prostor za vlastite odluke.
doc. dr. Azur: Prije svega, ne bih želio da razgovor o plodnosti doživi kao pritisak da mora što prije postati majka. To je lična odluka, povezana s njenim željama i životnim okolnostima. Volio bih samo da raspolaže informacijama koje joj mogu pomoći u planiranju budućnosti.
Plodnost se mijenja s godinama, a njen pad postaje izraženiji nakon 35. godine, iako postoje individualne razlike.
Dobro je poznavati vlastitu i porodičnu zdravstvenu historiju, brinuti o reproduktivnom zdravlju i s ginekologom razgovarati o svojim planovima, čak i kada trudnoća još nije aktuelna tema. Takav razgovor može joj pomoći da bolje razumije svoje mogućnosti i odluke donosi mirnije.
doc. dr. Azur: Utiče mnogo, iako u svakodnevnoj žurbi tu povezanost često ne primjećujemo. San, ishrana, kretanje, stres, pušenje, alkohol i tjelesna težina mogu se odraziti na ciklus, hormone, plodnost i trudnoću.
Važan dio te brige jeste i seksualno zdravlje.
Ali ne bih volio da žena iz toga zaključi da mora živjeti savršeno ili da je sama kriva za tegobe koje ima. Zdravstveni problemi imaju različite uzroke.
Svakodnevne navike mogu podržati zdravlje, a promjene je najbolje uvoditi postepeno, tako da budu održive. Jednako je važno prepoznati kada je potreban pregled i stručna pomoć.
Dobro je čuti i njegovu napomenu da žena ne treba osjećati krivicu za tegobe koje ima. Savjeti o zdravijim navikama lako postanu još jedna lista obaveza koju pokušavamo ispuniti.
Među faktorima koje je spomenuo posebno smo se zadržali na stresu, jer njime često objašnjavamo promjene za koje nemamo drugi odgovor.
doc. dr. Azur: Kada smo pod pritiskom, lako kažemo: „Samo sam umorna“ ili „To je od stresa.“ I zaista, stres može imati značajan uticaj.
Ipak, ako su promjene nove, traju, ponavljaju se ili postaju toliko izražene da žena osjeća da nije svoja, vrijedi ih provjeriti.
Uzrok mogu biti hormonske promjene, ali i poremećaji funkcije štitne žlijezde, anemija, trudnoća ili druga stanja. Zato je važno najprije saslušati ženu i razumjeti šta se promijenilo, a zatim odrediti koje su pretrage potrebne.
Ne treba čekati da tegobe postanu nepodnošljive da bismo ih shvatili ozbiljno.
O perimenopauzi danas slušamo i kroz vrlo lična iskustva žena na društvenim mrežama. U nekoj se priči prepoznamo, drugu pošaljemo prijateljici, a ponekad nakon gledanja imamo još više pitanja.
Kako se sve to prenosi u ordinaciju i pomaže li razgovoru s ljekarom, bilo je naše sljedeće pitanje.
doc. dr. Azur: Perimenopauza ne počinje kod svake žene na isti način. Neke prvo primijete da ciklusi više nisu redovni ili da se krvarenje promijenilo.
Druge govore da lošije spavaju, lakše se uznemire, osjećaju anksioznost ili imaju manju seksualnu želju. Valunzi, koje najčešće povezujemo s ovim periodom, samo su jedan od mogućih simptoma.
Ove promjene mogu biti zbunjujuće, posebno kada žena ne zna šta ih uzrokuje. Ako su tegobe intenzivne, jave se ranije nego što se očekuje ili narušavaju kvalitet života, treba ih dodatno procijeniti i razmotriti druge moguće uzroke.
Važno mi je da žene znaju da o tome mogu razgovarati i potražiti podršku. Ne moraju same pokušavati pronaći objašnjenje za sve što osjećaju.
doc. dr. Azur: Viđamo i jedno i drugo. Dobro je što su društvene mreže otvorile teme o kojima se ranije šutjelo.
Žena se ponekad prepozna u nečijem iskustvu, shvati da nije jedina koja ima određene tegobe i odluči potražiti pomoć. To može biti veoma korisno.
Problem nastaje kada kratki video postane osnova za samostalno postavljanje dijagnoze ili uzimanje terapije. Tuđe iskustvo, čak i kada je iskreno preneseno, ne mora odgovarati vašoj situaciji.
Zato mi je drago kada pacijentica kaže: „Pročitala sam ovo, možete li mi objasniti?“ Takva pitanja su dobrodošla. Zajedno možemo razjasniti šta je pouzdano i šta je za nju zaista važno.
doc. dr. Azur: Volio bih da svaka žena zna da ne mora čekati da tegobe postanu ozbiljne kako bi potražila pomoć. Uz posao, porodicu i svakodnevne obaveze, briga o sebi često ostane za kasnije. Ipak, bol, promjene ciklusa ili druga pitanja koja je brinu zaslužuju pažnju, čak i kada još može „normalno funkcionisati“.
O menstruaciji, plodnosti, seksualnom zdravlju i menopauzi treba razgovarati slobodno, bez stida.
U ordinaciji nema nevažnih ili neugodnih pitanja.
Važno mi je da žena osjeti da može reći šta je brine, da će biti saslušana i dobiti razumljivo objašnjenje.
Zato je moja poruka: slušajte svoje tijelo i dajte sebi pravo da svoje zdravlje stavite među prioritete.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
