Alma Ras, bh. kompanija koja je lani proslavila 20 uspješnih godina branda na bh.tržištu nas iz sezone u sezonu oduševljava novim kolekcijama finog intimnog rublja, ali i najmekšeg spavaćeg programa.

Dizajn domaćih dizajnera skrojen u udobne komade donjeg rublja s MADE IN BIH etiketom upoznajemo kroz bajkovite editorijale, nerijetko u potpisu domaćih fotografa, vizažista, modela i stilista, stoga nije iznenađenje ni činjenica da je kompanija za realizaciju svog novog, unikatnog koncepta uređenja kakav ćete naći samo u Alma Ras poslovnicama, angažirala prepoznatljivo ime domaće arhitektonske scene, gdina Isaka Garibovica.  

Naime, nakon redizajniranih poslovnica na Ilidži i u BBI Centru, Alma Ras tim je u suradnji s gdinom Isakom redizajnirao i poslovnicu u Mepas Mallu u Mostaru, a naš tim nije odolio pozivu da zavirimo u njihov novi, osvježeni prostor.

Uređenost prostora u skladu s oznakama brenda kupcima pruža jedinstveno Alma Ras iskustvo kroz detalje kao što su materijali korišteni na namještaju, a koji su preslikani s njihovih modela. Posebno odabrani dekorativni elementi, poput zanimljivog lustera ili stolića s mramornim efektom, čine svaku poslovnicu jedinstvenom.

Na naš upit o tome kako je došlo do suradnje s bh.arhitektom, kreativna direktorica brenda, Sedina Memagić nam otkriva: „Saradnja s gospodinom Isakom je proizašla iz njegovog iskustva i mnogobrojnih projekata koji se konkretno odnose na uređenje prodajnog prostora. Pored toga Isak je  likovni umjetnik te ima ljepši osjećaj za prostor i elemente koji su bitni za postizanje harmonije i suživot artikala koji se nude kao i kompletnu atmosferu u prostoru koja je prema istraživanju za kupce najbitniji segment u procesu odabira i kupovine proizvoda koji nudite.“ 

Zanimalo nas je i kako je tekao proces redizajna dućana, na što nam je gđa Sedina otkrila kako se radi o složenom procesu koji započinje mjerenjem i postizanjem maksimalne iskorištenosti prostora s obzirom na veličinu objekta i lokaciju na kojoj se nalazi. 

Nakon idejnog projekta, pristupaju 3D vizualizaciji prostora gdje u timu zajednički donose ključne odluke o izgledu prostora kao i detaljima koji ga karakteriziraju. Ono što je izazovno jeste da, obzirom na standardizaciju opreme i svih elemenata namještaja, ne smiju odstupiti od samog koncepta, što ga čini i univerzalnim za Alma Ras brend. 

U uređenju je posebna pažnja stavljena na pažljivo biranu rasvjetu kao i dizajn izložbenih polica koje u Alma Ras dućanima dolaze najčešće u zlatnoj boji što prostoru daje osjećaj luksuza. 

U Mostaru je on dodatno pospješen odabirom tepiha krutog tkanja i udobne fotelje kao centralnog mjesta u dućanu koje ostavlja dojam privatnih showroomova gdje uz preporuku njihovog osoblja možete odabrati najbolji model za sebe. 

Govoreći o najboljim modelima to su ove sezone zasigurno artikli iz njihove aktualne kolekcije naziva 'Nikolija', čiji vizuali snimljeni u šumskom ambijentu krase vanjski zid poslovnice u Mostaru. 

Sigurni smo da ćete uživati u iskustvu koje će vas dočekati u njihovim poslovnicama, a do tada uživajte u njemu kroz fotografije koje donosimo.
 

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.




Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.




Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.



Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 




Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   



Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.



Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 



Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  




Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     



Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

Foto: Monika Andrić

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Irfan Redžović