TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 8.9.2021.
Festival Dokumentarnog Filma AJB DOC će okupiti čak 23 odabrana filma u sklopu svog četvrtog izdanja.
Moći ćete pratiti čak 8 regionalnih premijera, 5 bh. premijera, 6 svjetskih premijera i tri posebne projekcije.
Pomno odabrana selekcija najboljih svjetskih i regionalnih dokumentarnih filmova na četvrtom izdanju AJB DOC-a vraća se u kinosale, a prilagodili su i Festival tako da bude dostupan svima, online i to bez plaćanja.
Pozitivno iznenađenje bila je i činjenica da se broj prijava dokumentarnih filmova nije smanjio radi pandemije, nego je AJB DOC festival dobio čak 300 prijava, od kojih je odabrano njih 23.
Foto: Zejneb Musić
Našu pozornost posebno je privukla i suradnja između AJB DOC-a i Alme Mirvić koja stoji iza dizajna ovogodišnjeg službenog cekera festivala.
Priča je pokrenuta ove godine, nakon što su iz tima AJB DOC Festivala vidjeli objavu osnivačice brenda gdje je pokazala kako je od velikog platna reklamne folije prošlogodišnjeg AJB DOC Film Festivala kreirala lijep ruksak.
Obzirom da je reciklaža i briga o okolini jedna je od filozofija AJB DOC, u suradnju s Almom su od reciklaže promo materijala napravili cekere i torbe za laptope.
Alma Mirvić, osnivačica male radionice ekoloških inovacija ekotvorine.ba
Upravo smo s Almom razgovarali o ovom cekeru koji spaja estetiku, očuvanje okoliša i praktičnost u jedan artikl koji ćemo rado nositi.
Više otkrijte u nastavku.
Kako biste opisali sebe u tri riječi:
Optimista, radoznala, impulsivna.
Foto: Zejneb Musić
Kako je tekao vaš razvojni put do danas?
U akademskom smislu, diplomirala sam francuski jezik i književnost i poslije toga magistrirala na interdisciplinarnom postdiplomskom programu gdje sam se u tezi bavila zakonodavstvom u oblasti zaštite okoliša i vezanim integracijama u EU u tom pogledu.
Foto: Zejneb Musić
To je predstavljalo moj svojevrsni „ulazak“ u temu zaštite okoliša 2005. godine. U poslovnom smislu, kroz posao u međunarodnim organizacijama sam se bavila projektima zaštite okoliša i sarađivala sa brojnim ekološkim udruženjima unutar i van Bosne i Hercegovine.
Radeći u Austriji sam se susrela sa uređenijim sistemom razdvajanja kućnog otpada i tretiranju otpada kao resursa, a ne kao smeća.
Navike koje sam tamo usvojila sam nastavila u što većoj mjeri praktikovati i u svom životu kod kuće u BiH.
Foto: Zejneb Musić
Što je bila inspiracija za dizajn ruksaka i koliko je trajala sama izrada?
Moram priznati da sam prvi AJB DOC baner našla krajem jeseni prošle godine na uličnoj hrpi smeća u jednoj sarajevskoj ulici, odnijela ga na pranje i pregledala zbog oštećenja.
Crna boja je vrlo praktična i atraktivna, a i sam logo je vrlo dopadljiv i upečatljiv.
Foto: Zejneb Musić
S obzirom da su marketinški baneri napravljeni od PVC folije koja je vodootporna, ali i izuzetno kruta i zahtjevna za rukovanje u smislu lomljenja i savijanja, razmišljala sam o dizajnu koji bi bio izvediv u smislu krojenja. Zatim, dizajn je integrisao impregnirani materijal kako bi imali što kvalitetniju zaštitu, a da pritom imamo i dovoljno prostora za laptop i male džepove kojima lako pristupamo.
Foto: Zejneb Musić
Sam ruksak sam i sama nosila i testirala tokom zime i na kiši. Fotku ruksaka sam objavila na instagram profilu @ekotvorine.ba, i evo u ovoj godini ekipa AJB DOC je vidjela tu fotku i javila mi se radi saradnje, što me izuzetno obradovalo. Ovakav potez pokazuje odgovoran odnos prema resursima i otpadu i nadam se da će ekipa koja stoji iza AJB DOC uvesti još više ekološki prihvatljivih praksi u svoj rad.
Foto: Zejneb Musić
U prvoj iteraciji ruksaka nije bilo dodatnog skrivenog džepa, pa sam to sa majstorom tašnarom uradila u drugoj verziji jer je imalo smisla dodati skriveni džep u kojem možemo brzo dohvatiti nešto što nam je potrebno, bez da otvaramo cijeli ruksak.
Foto: Zejneb Musić
Za izradu jednog ruksaka koji je u potpunosti osmišljen i skrojen potreban je jedan dan.
Koji je po vama prvi korak koji svi možemo napraviti za ekološki svjesniju svakodnevnicu?
Najvažnije je početi od sebe i postepeno uvoditi zdravije i za prirodu poštednije navike. U svakom segmentu našeg života, trebamo i možemo unijeti promjene koje će se pozitivno odraziti i na kvalitetu našeg života ali i umanjiti naš ekološki otisak. Promjene treba uvoditi svjesno i postepeno da bi one zaista postale dio našeg životnog stila i izbora.
Foto: Zejneb Musić
Na primjer, godinama je u smislu smanjenja otpada važila krilatica „reduce-reuse-recycle“ a ona je danas proširena na „refuse“ – odbijanje kao prvi korak, te zatim i korak „rot“ – kompostiranje, kao važan segment o kojem treba razmisliti kako bi što manje zagadili prirodu i biološki otpad zasebno tretirali.
Foto: Zejneb Musić
Pa tako, trebamo praktikovati svakodnevne afirmacije „Neću kesu – imam ceker “, a pogotovo kada smo u cafeima ili restoranima „Neću slamku!“.
Osim toga, tekstilni otpad predstavlja rastući segment otpada svugdje u svijetu i posebno za nas žene, bilo bi korisno da svjesno razmislimo o iskoristivosti svega u našim ormarima, doniranju odjeće ili prekrajanju u nešto drugo ili popravljanju stvari, da ih ne šaljemo na deponiju.
Foto: Zejneb Musić
Što je inspiracija za dizajn cekera i torbi za laptope koji će biti predstavljeni na AJB DOC Film Festivalu ove godine?
Inspiracija je svakako upotrebljivost u svakodnevnom životu i praktični dizajn. Na primjer, sve torbe cekeri imaju impregniranu podstavu tako da je lako za održavanje, kao i džep sa rajsferšlusom gdje možemo držati novčanik, mobitel i ključeve umjesto da ih rovimo po dnu torbe.
Foto: Zejneb Musić
Torbe za laptope mogu se otvarati i zatvarati na obje strane, umjesto samo na jednu, što je praktičnije.
Foto: Zejneb Musić
Kako, gledajući iz vašeg iskustva, svatko od nas može smanjiti otpad?
Ako razmislimo samo o količini otpada kojeg proizvodimo, kao pojedinci ili u domaćinstvima, samo u tom segmentu možemo smanjiti količinu plastičnog otpada tako što ćemo:
***
AJB DOC Festival traje od 10.9.2021. do 14.9.2021., a više detalja otkrijte klikom OVDJE.
***
Tekst: Bonjour.ba
Foto: Zejneb Musić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Bonjour.ba/PR
Prošle godine regija je prvi put dobila filmske i TV nagrade koje na jednom mjestu okupljaju autore, serije, filmove i industriju Jadranske regije. AFA nagrade, odnosno Adriatic Film & TV Awards, sada ulaze u drugo izdanje i već imaju svoju novu listu nominovanih. Ove godine fokus je ponovo na ostvarenjima iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije, a o nominacijama je odlučivalo više od 800 članova Akademije. Druga dodjela bit će održana u oktobru u Porto Montenegru u Tivtu. 
Foto: Monika Andrić za Bonjour.ba
Filmska i TV Akademija Jadranske regije, koju su osnovali članovi Mreže festivala Jadranske regije: Sarajevo Film Festival, Festival autorskog filma Beograd i Zagreb Film Festival, objavljuje nominacije za ovogodišnje dobitnike AFA nagrada, Adriatic Film & TV Awards. Ovim nagradama Akademija odaje priznanje najznačajnijim filmskim ostvarenjima i TV serijama iz regije.
O nominacijama je putem elektroničkog glasanja odlučilo više od 800 članova Akademije, filmskih i televizijskih profesionalaca iz različitih zemalja i profesija filmske industrije. Oni će sada odlučiti i o dobitnicima AFA nagrada. 
Druga dodjela AFA nagrada bit će održana od 23. do 25. oktobra u Porto Montenegru u Tivtu u Crnoj Gori, a okupit će filmske i televizijske autore i profesionalce iz cijele regije. Otvaranje drugog izdanja Filmskih i TV nagrada Jadranske regije bit će održano na Žičari Kotor–Lovćen, dok će tokom trodnevnog programa u Porto Montenegru biti održana svečana ceremonija dodjele deset nagrada filmskim i televizijskim ostvarenjima i autorima.
AFA nagrade najboljim ostvarenjima i pojedincima bit će dodijeljene na svečanosti u subotu, 24. oktobra u Porto Montenegru u Tivtu, glavnom partneru događaja. 
Foto: Monika Andrić za Bonjour.ba
Za AFA nagrade mogli su se prijaviti producenti i nositelji prava igranih i dokumentarnih filmova te TV serija iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
AFA nagrade 2026 za filmove i TV serije dodjeljuju se u 10 kategorija. U kategoriji filma bit će dodijeljeno sedam priznanja: za najbolji film, najbolju glavnu glumicu, najboljeg glavnog glumca, Zvijezdu u usponu, najbolju režiju, najbolji scenarij i najbolji debitantski film. Kategorija televizijskih serija obuhvaća tri nagrade: za najbolju seriju, najbolju glavnu glumicu i najboljeg glavnog glumca.
Ove godine po prvi put će biti dodijeljena i AFA nagrada za izuzetan uspjeh u kinodistribuciji, odnosno najveći prihod ostvaren na kino blagajnama.
Dio AFA vikenda bit će i besplatne filmske projekcije nominovanih ostvarenja.
Bog neće pomoći (Hrvatska, Italija, Rumunija, Grčka, Francuska, Slovenija); režija: Hana Jušić; producentica: Ankica Jurić Tilić
DJ Ahmet (Sjeverna Makedonija, Češka, Srbija, Hrvatska); režija: Georgi M. Unkovski; producenti: Ivan Unkovski, Ivana Shekutkoska
Majka Tereza / Majka (Belgija, Sjeverna Makedonija, Danska, Švedska, Bosna i Hercegovina); režija: Teona Strugar Mitevska; producentica: Labina Mitevska
Vjetre, pričaj sa mnom / Vetre, pričaj sa mnom (Srbija, Slovenija, Hrvatska); režija: Stefan Đorđević; producentica: Dragana Jovović
Yugo Florida (Srbija, Bugarska, Hrvatska, Crna Gora); režija: Vladimir Tagić; producentica: Marija Stojanović 
Jasna Diklić – „Paviljon“
Manuela Martelli – „Bog neće pomoći“
Noomi Rapace – „Majka Tereza“ / „Majka“
Hana Selimović – „Yugo Florida“
Dora Akan Zlatanova – „DJ Ahmet“ 
Stefan Đorđević – „Vjetre, pričaj sa mnom“ / „Vetre, pričaj sa mnom“
Filip Đurić – „Kako je ovdje tako zeleno?“
Arif Jakup – „DJ Ahmet“
Andrija Kuzmanović – „Yugo Florida“
Nikola Ristanovski – „Majka Tereza“ / „Majka“ 
Marko Grabež – „Svadba“
Arif Jakup – „DJ Ahmet“
Jana Milosavljević – „Yugo Florida“
Lamija Salihović – „Komar“, „Kotlina“
Ana Marija Veselčić – „Bog neće pomoći“ 
Stefan Đorđević – „Vjetre, pričaj sa mnom“ / „Vetre, pričaj sa mnom“
Hana Jušić – „Bog neće pomoći“
Teona Strugar Mitevska – „Majka Tereza“ / „Majka“
Vladimir Tagić - „Yugo Florida“
Georgi M. Unkovski – „DJ Ahmet“ 
Stefan Đorđević – „Vjetre, pričaj sa mnom“ / „Vetre, pričaj sa mnom“
Hana Jušić – „Bog neće pomoći“
Nikola Ležaić – „Kako je ovdje tako zeleno?“
Goce Smilevski, Elma Tataragić i Teona Strugar Mitevska – „Majka Tereza“ / „Majka“
Georgi M. Unkovski – „DJ Ahmet“ 
Katarina Bogdanović (Kukla) – „Fantasy“
Stefan Đorđević – „Vjetre, pričaj sa mnom“ / „Vetre, pričaj sa mnom“
Ester Ivakič – „Ida, ki je pela tako grdo, da so še mrtvi vstali od mrtvih in zapeli z njo“
Vladimir Tagić – „Yugo Florida“
Georgi M. Unkovski – „DJ Ahmet“ 
„Komar“ (Bosna i Hercegovina)
„Kotlina“ (Bosna i Hercegovina)
„Pošast za železno zaveso“ (Slovenija)
„Senke nad Balkanom“ (Srbija)
„Sram“ (Hrvatska) 
Lejla Hakalović – „Komar“
Jana Jakopović – „Sram“
Nina Janković – „Senke nad Balkanom“
Nataša Ninković – „Senke nad Balkanom“
Snežana Vidović – „Kotlina“ 
Dragan Bjelogrlić – „Senke nad Balkanom“
Boris Ler – „Kotlina“
Igor Skvarica – „Komar“
Borna Šimunek – „Sram“
Feđa Štukan – „Kotlina“ 
* Ovaj naziv, bez prejudiciranja statusa Kosova, u skladu je sa Rezolucijom 1244 i mišljenjem MSP-a o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
