TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 8.9.2021.
Festival Dokumentarnog Filma AJB DOC će okupiti čak 23 odabrana filma u sklopu svog četvrtog izdanja.
Moći ćete pratiti čak 8 regionalnih premijera, 5 bh. premijera, 6 svjetskih premijera i tri posebne projekcije.
Pomno odabrana selekcija najboljih svjetskih i regionalnih dokumentarnih filmova na četvrtom izdanju AJB DOC-a vraća se u kinosale, a prilagodili su i Festival tako da bude dostupan svima, online i to bez plaćanja.
Pozitivno iznenađenje bila je i činjenica da se broj prijava dokumentarnih filmova nije smanjio radi pandemije, nego je AJB DOC festival dobio čak 300 prijava, od kojih je odabrano njih 23.
Foto: Zejneb Musić
Našu pozornost posebno je privukla i suradnja između AJB DOC-a i Alme Mirvić koja stoji iza dizajna ovogodišnjeg službenog cekera festivala.
Priča je pokrenuta ove godine, nakon što su iz tima AJB DOC Festivala vidjeli objavu osnivačice brenda gdje je pokazala kako je od velikog platna reklamne folije prošlogodišnjeg AJB DOC Film Festivala kreirala lijep ruksak.
Obzirom da je reciklaža i briga o okolini jedna je od filozofija AJB DOC, u suradnju s Almom su od reciklaže promo materijala napravili cekere i torbe za laptope.
Alma Mirvić, osnivačica male radionice ekoloških inovacija ekotvorine.ba
Upravo smo s Almom razgovarali o ovom cekeru koji spaja estetiku, očuvanje okoliša i praktičnost u jedan artikl koji ćemo rado nositi.
Više otkrijte u nastavku.
Kako biste opisali sebe u tri riječi:
Optimista, radoznala, impulsivna.
Foto: Zejneb Musić
Kako je tekao vaš razvojni put do danas?
U akademskom smislu, diplomirala sam francuski jezik i književnost i poslije toga magistrirala na interdisciplinarnom postdiplomskom programu gdje sam se u tezi bavila zakonodavstvom u oblasti zaštite okoliša i vezanim integracijama u EU u tom pogledu.
Foto: Zejneb Musić
To je predstavljalo moj svojevrsni „ulazak“ u temu zaštite okoliša 2005. godine. U poslovnom smislu, kroz posao u međunarodnim organizacijama sam se bavila projektima zaštite okoliša i sarađivala sa brojnim ekološkim udruženjima unutar i van Bosne i Hercegovine.
Radeći u Austriji sam se susrela sa uređenijim sistemom razdvajanja kućnog otpada i tretiranju otpada kao resursa, a ne kao smeća.
Navike koje sam tamo usvojila sam nastavila u što većoj mjeri praktikovati i u svom životu kod kuće u BiH.
Foto: Zejneb Musić
Što je bila inspiracija za dizajn ruksaka i koliko je trajala sama izrada?
Moram priznati da sam prvi AJB DOC baner našla krajem jeseni prošle godine na uličnoj hrpi smeća u jednoj sarajevskoj ulici, odnijela ga na pranje i pregledala zbog oštećenja.
Crna boja je vrlo praktična i atraktivna, a i sam logo je vrlo dopadljiv i upečatljiv.
Foto: Zejneb Musić
S obzirom da su marketinški baneri napravljeni od PVC folije koja je vodootporna, ali i izuzetno kruta i zahtjevna za rukovanje u smislu lomljenja i savijanja, razmišljala sam o dizajnu koji bi bio izvediv u smislu krojenja. Zatim, dizajn je integrisao impregnirani materijal kako bi imali što kvalitetniju zaštitu, a da pritom imamo i dovoljno prostora za laptop i male džepove kojima lako pristupamo.
Foto: Zejneb Musić
Sam ruksak sam i sama nosila i testirala tokom zime i na kiši. Fotku ruksaka sam objavila na instagram profilu @ekotvorine.ba, i evo u ovoj godini ekipa AJB DOC je vidjela tu fotku i javila mi se radi saradnje, što me izuzetno obradovalo. Ovakav potez pokazuje odgovoran odnos prema resursima i otpadu i nadam se da će ekipa koja stoji iza AJB DOC uvesti još više ekološki prihvatljivih praksi u svoj rad.
Foto: Zejneb Musić
U prvoj iteraciji ruksaka nije bilo dodatnog skrivenog džepa, pa sam to sa majstorom tašnarom uradila u drugoj verziji jer je imalo smisla dodati skriveni džep u kojem možemo brzo dohvatiti nešto što nam je potrebno, bez da otvaramo cijeli ruksak.
Foto: Zejneb Musić
Za izradu jednog ruksaka koji je u potpunosti osmišljen i skrojen potreban je jedan dan.
Koji je po vama prvi korak koji svi možemo napraviti za ekološki svjesniju svakodnevnicu?
Najvažnije je početi od sebe i postepeno uvoditi zdravije i za prirodu poštednije navike. U svakom segmentu našeg života, trebamo i možemo unijeti promjene koje će se pozitivno odraziti i na kvalitetu našeg života ali i umanjiti naš ekološki otisak. Promjene treba uvoditi svjesno i postepeno da bi one zaista postale dio našeg životnog stila i izbora.
Foto: Zejneb Musić
Na primjer, godinama je u smislu smanjenja otpada važila krilatica „reduce-reuse-recycle“ a ona je danas proširena na „refuse“ – odbijanje kao prvi korak, te zatim i korak „rot“ – kompostiranje, kao važan segment o kojem treba razmisliti kako bi što manje zagadili prirodu i biološki otpad zasebno tretirali.
Foto: Zejneb Musić
Pa tako, trebamo praktikovati svakodnevne afirmacije „Neću kesu – imam ceker “, a pogotovo kada smo u cafeima ili restoranima „Neću slamku!“.
Osim toga, tekstilni otpad predstavlja rastući segment otpada svugdje u svijetu i posebno za nas žene, bilo bi korisno da svjesno razmislimo o iskoristivosti svega u našim ormarima, doniranju odjeće ili prekrajanju u nešto drugo ili popravljanju stvari, da ih ne šaljemo na deponiju.
Foto: Zejneb Musić
Što je inspiracija za dizajn cekera i torbi za laptope koji će biti predstavljeni na AJB DOC Film Festivalu ove godine?
Inspiracija je svakako upotrebljivost u svakodnevnom životu i praktični dizajn. Na primjer, sve torbe cekeri imaju impregniranu podstavu tako da je lako za održavanje, kao i džep sa rajsferšlusom gdje možemo držati novčanik, mobitel i ključeve umjesto da ih rovimo po dnu torbe.
Foto: Zejneb Musić
Torbe za laptope mogu se otvarati i zatvarati na obje strane, umjesto samo na jednu, što je praktičnije.
Foto: Zejneb Musić
Kako, gledajući iz vašeg iskustva, svatko od nas može smanjiti otpad?
Ako razmislimo samo o količini otpada kojeg proizvodimo, kao pojedinci ili u domaćinstvima, samo u tom segmentu možemo smanjiti količinu plastičnog otpada tako što ćemo:
***
AJB DOC Festival traje od 10.9.2021. do 14.9.2021., a više detalja otkrijte klikom OVDJE.
***
Tekst: Bonjour.ba
Foto: Zejneb Musić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Na ZONA partyju izdvojili smo nekoliko minuta s Tarikom Filipovićem, čovjekom kojeg smo navikli gledati s pitanjima u rukama, a ovog puta zamijenili smo mjesta.
Kod Tarika Filipovića zanimljivo je koliko različitih karijera zapravo stane pod jedno ime.
Za jednu generaciju on je Teo iz Bitangi i princeza. Za drugu čovjek koji je godinama izgovarao pitanje nakon kojeg se odlučuje hoće li neko postati milijunaš. Pozorišna publika ga, ipak, već tri desetljeća gleda na sceni Kerempuha, dok su između svega toga stali filmovi, autorske predstave, režija i pisanje.
Na ZONA partyju tokom 32. Sarajevo Film Festivala uhvatili smo ga između festivalskih susreta i napravili kratki Bonjour.portraits.
A s obzirom na to ko je bio pred nama, završiti ga bez jednog kviza bilo bi gotovo nemoguće.
Tarik je rođen u Zenici, a glumu je studirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. U ansambl Satiričkog kazališta Kerempuh ušao je 1996. godine, što znači da upravo 2026. obilježava 30 godina u svom matičnom teatru.
Tri desetljeća donijela su mu veoma različite pozorišne adrese i likove, od Shakespearea i Gogolja do autorskih projekata poput Spektakluka, Ćire i Predsednika/ce.
I možda je baš taj kontinuitet zanimljiv kada se stavi uz njegovu televizijsku prepoznatljivost. Voditeljska karijera nikada nije zamijenila glumačku. Samo je rasla paralelno s njom.
Tko želi biti milijunaš? počeo je voditi 2002. godine i upravo je taj format Tarika pretvorio u jedno od najprepoznatljivijih televizijskih lica u regiji. Kasnije su došli 1 protiv 100 i Potjera, a Milijunašu se vratio 2019. godine.
Dvadeset i četiri godine nakon prvog ulaska u tu stolicu, teško ga je odvojiti od kviza, čak i ako mu ostatak CV-a govori da bi to bilo poprilično nepravedno.
Zapravo, ove godine je baš Sarajevo još jednom spojilo njegove dvije strane.
Tokom 32. Sarajevo Film Festivala ponovo vodi UNIQA kviz zajedno s Joškom Lokasom, format koji je već postao dio festivalskog programa i u kojem njih dvojica znanje spajaju s onim dijelom kviza koji se ne može naučiti iz knjige: dobrim osjećajem za publiku.
Kada se vratimo glumi pred kamerom, njegova filmografija također ima likove koje regionalnoj publici nije potrebno posebno predstavljati.
Tu je Teodor Teo Friščić iz Bitangi i princeza, Avdija iz Lud, zbunjen, normalan i Schiling iz Konaka kod Hilmije. Filmska strana CV-a uključuje Dugu mračnu noć, Go West, Dobro uštimane mrtvace, U zemlji čudesa i međunarodni Behind Enemy Lines.
Nama je možda najzanimljivije što Tarik ni nakon toliko godina ne djeluje zainteresirano da ostane samo na jednom dijelu tog posla.
Posljednjih desetak godina sve više piše i režira, a sljedeći korak već ima i naslov.
U razgovoru ovog proljeća Tarik je otkrio da već desetak godina razvija scenarij za film koji želi i režirati.
Naslov je Film za Oscara, a ako sve bude išlo prema planu, snimanje bi trebalo početi u proljeće 2027. godine. Kaže da već ima scenarij i glumačku ekipu, dok bi direktor fotografije trebao biti Arnej Misirlić.
To nam se čini kao prilično dobar trenutak za jedan Bonjour.portraits.
Jer čovjeka kojeg smo godinama gledali kako vodi druge kroz odgovore trenutno čeka projekt u kojem će pitanja, odluke i cijeli svijet filma morati postavljati sam.
Naravno, nismo mogli imati Tarika Filipovića pred objektivom i ne iskoristiti činjenicu da je tokom karijere vjerovatno postavio više pitanja nego većina ljudi koje ćemo ikada intervjuirati.
Zato smo ovog puta njega stavili na mjesto takmičara.
Kao čovjeka koji je postavio hiljade pitanja, pitali smo ga postoji li kategorija u kojoj ga niko ne bi mogao pobijediti.
Cijeli odgovor ostavljamo njemu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
