TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 8.9.2021.
Festival Dokumentarnog Filma AJB DOC će okupiti čak 23 odabrana filma u sklopu svog četvrtog izdanja.
Moći ćete pratiti čak 8 regionalnih premijera, 5 bh. premijera, 6 svjetskih premijera i tri posebne projekcije.
Pomno odabrana selekcija najboljih svjetskih i regionalnih dokumentarnih filmova na četvrtom izdanju AJB DOC-a vraća se u kinosale, a prilagodili su i Festival tako da bude dostupan svima, online i to bez plaćanja.
Pozitivno iznenađenje bila je i činjenica da se broj prijava dokumentarnih filmova nije smanjio radi pandemije, nego je AJB DOC festival dobio čak 300 prijava, od kojih je odabrano njih 23.
Foto: Zejneb Musić
Našu pozornost posebno je privukla i suradnja između AJB DOC-a i Alme Mirvić koja stoji iza dizajna ovogodišnjeg službenog cekera festivala.
Priča je pokrenuta ove godine, nakon što su iz tima AJB DOC Festivala vidjeli objavu osnivačice brenda gdje je pokazala kako je od velikog platna reklamne folije prošlogodišnjeg AJB DOC Film Festivala kreirala lijep ruksak.
Obzirom da je reciklaža i briga o okolini jedna je od filozofija AJB DOC, u suradnju s Almom su od reciklaže promo materijala napravili cekere i torbe za laptope.
Alma Mirvić, osnivačica male radionice ekoloških inovacija ekotvorine.ba
Upravo smo s Almom razgovarali o ovom cekeru koji spaja estetiku, očuvanje okoliša i praktičnost u jedan artikl koji ćemo rado nositi.
Više otkrijte u nastavku.
Kako biste opisali sebe u tri riječi:
Optimista, radoznala, impulsivna.
Foto: Zejneb Musić
Kako je tekao vaš razvojni put do danas?
U akademskom smislu, diplomirala sam francuski jezik i književnost i poslije toga magistrirala na interdisciplinarnom postdiplomskom programu gdje sam se u tezi bavila zakonodavstvom u oblasti zaštite okoliša i vezanim integracijama u EU u tom pogledu.
Foto: Zejneb Musić
To je predstavljalo moj svojevrsni „ulazak“ u temu zaštite okoliša 2005. godine. U poslovnom smislu, kroz posao u međunarodnim organizacijama sam se bavila projektima zaštite okoliša i sarađivala sa brojnim ekološkim udruženjima unutar i van Bosne i Hercegovine.
Radeći u Austriji sam se susrela sa uređenijim sistemom razdvajanja kućnog otpada i tretiranju otpada kao resursa, a ne kao smeća.
Navike koje sam tamo usvojila sam nastavila u što većoj mjeri praktikovati i u svom životu kod kuće u BiH.
Foto: Zejneb Musić
Što je bila inspiracija za dizajn ruksaka i koliko je trajala sama izrada?
Moram priznati da sam prvi AJB DOC baner našla krajem jeseni prošle godine na uličnoj hrpi smeća u jednoj sarajevskoj ulici, odnijela ga na pranje i pregledala zbog oštećenja.
Crna boja je vrlo praktična i atraktivna, a i sam logo je vrlo dopadljiv i upečatljiv.
Foto: Zejneb Musić
S obzirom da su marketinški baneri napravljeni od PVC folije koja je vodootporna, ali i izuzetno kruta i zahtjevna za rukovanje u smislu lomljenja i savijanja, razmišljala sam o dizajnu koji bi bio izvediv u smislu krojenja. Zatim, dizajn je integrisao impregnirani materijal kako bi imali što kvalitetniju zaštitu, a da pritom imamo i dovoljno prostora za laptop i male džepove kojima lako pristupamo.
Foto: Zejneb Musić
Sam ruksak sam i sama nosila i testirala tokom zime i na kiši. Fotku ruksaka sam objavila na instagram profilu @ekotvorine.ba, i evo u ovoj godini ekipa AJB DOC je vidjela tu fotku i javila mi se radi saradnje, što me izuzetno obradovalo. Ovakav potez pokazuje odgovoran odnos prema resursima i otpadu i nadam se da će ekipa koja stoji iza AJB DOC uvesti još više ekološki prihvatljivih praksi u svoj rad.
Foto: Zejneb Musić
U prvoj iteraciji ruksaka nije bilo dodatnog skrivenog džepa, pa sam to sa majstorom tašnarom uradila u drugoj verziji jer je imalo smisla dodati skriveni džep u kojem možemo brzo dohvatiti nešto što nam je potrebno, bez da otvaramo cijeli ruksak.
Foto: Zejneb Musić
Za izradu jednog ruksaka koji je u potpunosti osmišljen i skrojen potreban je jedan dan.
Koji je po vama prvi korak koji svi možemo napraviti za ekološki svjesniju svakodnevnicu?
Najvažnije je početi od sebe i postepeno uvoditi zdravije i za prirodu poštednije navike. U svakom segmentu našeg života, trebamo i možemo unijeti promjene koje će se pozitivno odraziti i na kvalitetu našeg života ali i umanjiti naš ekološki otisak. Promjene treba uvoditi svjesno i postepeno da bi one zaista postale dio našeg životnog stila i izbora.
Foto: Zejneb Musić
Na primjer, godinama je u smislu smanjenja otpada važila krilatica „reduce-reuse-recycle“ a ona je danas proširena na „refuse“ – odbijanje kao prvi korak, te zatim i korak „rot“ – kompostiranje, kao važan segment o kojem treba razmisliti kako bi što manje zagadili prirodu i biološki otpad zasebno tretirali.
Foto: Zejneb Musić
Pa tako, trebamo praktikovati svakodnevne afirmacije „Neću kesu – imam ceker “, a pogotovo kada smo u cafeima ili restoranima „Neću slamku!“.
Osim toga, tekstilni otpad predstavlja rastući segment otpada svugdje u svijetu i posebno za nas žene, bilo bi korisno da svjesno razmislimo o iskoristivosti svega u našim ormarima, doniranju odjeće ili prekrajanju u nešto drugo ili popravljanju stvari, da ih ne šaljemo na deponiju.
Foto: Zejneb Musić
Što je inspiracija za dizajn cekera i torbi za laptope koji će biti predstavljeni na AJB DOC Film Festivalu ove godine?
Inspiracija je svakako upotrebljivost u svakodnevnom životu i praktični dizajn. Na primjer, sve torbe cekeri imaju impregniranu podstavu tako da je lako za održavanje, kao i džep sa rajsferšlusom gdje možemo držati novčanik, mobitel i ključeve umjesto da ih rovimo po dnu torbe.
Foto: Zejneb Musić
Torbe za laptope mogu se otvarati i zatvarati na obje strane, umjesto samo na jednu, što je praktičnije.
Foto: Zejneb Musić
Kako, gledajući iz vašeg iskustva, svatko od nas može smanjiti otpad?
Ako razmislimo samo o količini otpada kojeg proizvodimo, kao pojedinci ili u domaćinstvima, samo u tom segmentu možemo smanjiti količinu plastičnog otpada tako što ćemo:
***
AJB DOC Festival traje od 10.9.2021. do 14.9.2021., a više detalja otkrijte klikom OVDJE.
***
Tekst: Bonjour.ba
Foto: Zejneb Musić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Bonjour.ba/PR
Na konferenciji za medije održanoj u srijedu 14. oktobra u Uraniji, prostoru kreacije predstavljen je program 24. izdanja Zagreb Film Festivala, koji će se održati od 9. do 15. studenoga u Kaptol Boutique Cinema, Kinu Kinoteka, MSU-u i Surogatkinu KIC, kao i online na zff.hr. Ovogodišnji program predstavili su direktor ZFF-a Boris T. Matić, programska direktorica Selma Mehadžić i izvršna direktorica Lana Matić.
Povodom 60. godišnjice nastanka kultnog domaćeg klasika Rondo Zvonimira Berkovića svečano otvorenje festivala obilježit će projekcija njegove digitalno restaurirane verzije, premijerno predstavljene ovih dana na jednom od najznačajnijih festivala klasičnih i restauriranih filmova, Lumière u Lyonu.
ZFF će pak zatvoriti aktualni dobitnik Zlatne palme, Fjord rumunjskog redateljskog majstora Cristiana Mungiua (4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana – ZFF 2007.), sa Sebastianom Stanom i Renate Reinsve (Sentimentalna vrijednost – ZFF 2025.; Najgora osoba na svijetu – ZFF 2021.) u glavnim ulogama.
U svom prvom filmu snimljenom izvan Rumunjske Mungiu kroz priču o rumunjsko-norveškom bračnom paru kojemu zbog tradicionalnih odgojnih metoda prijeti oduzimanje djece postavlja pitanje o granicama tolerancije u današnjim liberalnim društvima. 
“Pitanje odgovornosti – prema novim, ali i starijim generacijama, prema onima oko nas i prema društvu u kojem živimo – provlači se ovogodišnjim filmskim programom ZFF-a, podsjećajući nas da se na međusobnim susretima, osluškivanju i dijalogu može graditi bolja budućnost.
Stotinjak filmova koje smo odabrali za predstojeće festivalsko izdanje podsjetit će nas na univerzalne vrijednosti poput empatije, zajedništva, solidarnosti i ljubavi, potaknuti nas da preispitamo uvriježene perspektive i, na kraju, okupiti nas u zajedničkom iskustvu gledanja filmova na velikom platnu”, izjavio je Boris T. Matić. 
O dobitniku ZFF-ovih Zlatnih kolica u dugometražnoj konkurenciji odlučivat će tročlani žiri: norveška glumica Lisa Loven Kongsli, koju naša publika pamti po ulozi u Östlundovu Turistu, a ove godine tumači jednu od uloga u Fjordu Cristiana Mungiua, zatim beogradski redatelj i scenarist Bojan Vuletić, koscenarist filma Ljubav i drugi zločini Stefana Arsenijevića (ZFF 2008.) te islandski filmaš Rúnar Rúnarsson (Vulkan – ZFF 2012., Vrapci – ZFF 2015., Jeka – ZFF 2019., Kad svane dan – ZFF 2024.).
Ove se godine za Zlatna kolica natječe 12 ostvarenja u dugometražnoj konkurenciji.
Redateljski debi komičara Jordana Firstmana, Club Kid, u kojem tumači i glavnu ulogu, vodi nas na njujoršku underground party scenu gdje se život glavnog lika okrene naglavačke kada mu se na vratima pojavi desetogodišnji sin za kojeg nije ni znao. 
Sa Sundanceovom Velikom nagradom žirija i nagradom publike na ZFF stiže Josephine redateljice Beth de Araújo, film o osmogodišnjakinji iz San Francisca koja tijekom šetnje u parku svjedoči uznemirujućem događaju.
Njezini roditelji, koje tumače Channing Tatum i Gemma Chan, na traumatično iskustvo reagiraju posve različito, a film prerasta u intenzivnu studiju straha i načina na koji ga prenosimo na djecu. 
Očinstvo i maskulinitet propituje i Roditeljski nadzor, redateljski prvijenac pisca Alexa Schulmana, ujedno i švedski kandidat za Oscara – crnohumorna drama o trojici očeva koji kao pratnja odlaze na školski izlet svoje djece i ondje shvaćaju da nisu prerasli tinejdžerske odnose moći. 
Dvostruki laureat Berlinalea Kraljica na pučini Lancea Hammera delikatan je i slojevit portret starosti i demencije s Juliette Binoche u ulozi kćeri koja se nađe pred lavinom etičkih i intimnih pitanja o skrbi za svoju nemoćnu majku.
Film je osvojio Srebrnog medvjeda, kao i Anna Calder-Marshall i Tom Courtenay za svoje glumačke izvedbe.
U Locarnu premijerno prikazana Divna nova ljubav švedsko-danske redateljice Marije Bäck britka je dramedija koja kroz priču o udanoj ženi u dugogodišnjoj romantičnoj vezi s drugim muškarcem (kojeg tumači Anders Danielsen Lie, stalni glumački suradnik Joachima Triera) u pitanje dovodi ljubavne konvencije i norme. 
Naizgled nespojiv ljubavni par u središtu je filma U vrtu moja ruka pušta korijen Hode Taheri i Borisa Hadžije (Majka je rođena grešnica – ZFF 2024.), duhovite i britke autofikcije o fluidnosti identiteta, seksualnosti i pripadnosti.
U ovom šarmantnom ostvarenju, premijerno prikazanom u programu Dani autora na Venecijanskom filmskom festivalu, glavne uloge tumači sam redateljski duo. 
Uz dva hrvatska naslova – ljetnu priču s mračnim obratom Sitni lopovi Mate Ugrina, u Karlovim Varima ovjenčanu nagradom FIPRESCI te obiteljsku dramu Danas je mama živa Josipa Lukića koja će na ZFF-u imati svjetsku premijeru – u glavnoj konkurenciji regiju zastupa snažna postava.
Makedonski kandidat za Oscara 17, prvijenac redateljice Kosare Mitić, nakon premijere na Berlinaleu ljetos je osvojio nagradu publike, Srce Sarajeva za najbolju glumicu (Eva Kostić) te posebnu nagradu za promicanje rodne ravnopravnosti.
Scenarij ove intimne priče o teškim temama odrastanja – traumi, šutnji, sramu, izolaciji, ali i ženskoj solidarnosti – uz Mitić potpisuje i hrvatski redatelj Ognjen Sviličić. 
Odrastanje u sjeni nadolazećeg rata u Prištini krajem devedesetih u fokusu je filma Dua, za koji je kosovska redateljica Blerta Basholli (Košnica – ZFF 2021.) inspiraciju crpila iz vlastitih sjećanja. Na canneskom Tjednu kritike film je osvojio nagradu za scenarij. 
Beogradski studentski prosvjedi kulisa su cjelovečernjeg igranog debija dokumentaristice Jelene Maksimović, premijerno prikazanog u venecijanskom programu Horizonti.
Nastao u koprodukciji s Hrvatskom (Dinaridi Film), Do kraja dana govori o mladoj aktivistici i mladiću iz radničke obitelji koje, iako dolaze iz suprotstavljenih svjetova, spaja težnja za slobodom. 
Nježan portret odrastanja nudi pobjednik canneskog Tjedna kritike, Gradiva francuske redateljice Marine Atlan.
Inspiriran Freudovim esejem o romanu Gradiva Wilhelma Jensena, film prati razred srednjoškolaca na ekskurziji u Pompejima i Napulju, koja postaje točka susreta između drevnog svijeta zamrznutog u vremenu i intenzivnih mladenačkih osjećaja i odnosa. 
Tri naslova iz dugometražne konkurencije – Do kraja dana, Gradiva i 17 – dio su i natjecateljskog programa PLUS, koji okuplja filmove s odvažnim, inovativnim perspektivama na teme odrastanja, a ondje će se predstaviti još tri ostvarenja.
Oaza njemačko-austrijskog filmaša Jannisa Lenza na venecijanskim Horizontima osvojila je veliku nagradu žirija. Ova hvaljena i napeta priča prati troje adolescenata koji se povezuju nakon ponižavajućeg incidenta u školi, a temi vršnjačkog nasilja pristupa iz svježe, nekonvencionalne perspektive. 
U Zbogom okrutni svijete, redateljskom prvijencu francuskog glumca Félixa de Givryja, u glavnoj ulozi pojavljuje se Milo Machado-Graner, koji je pažnju javnosti privukao izvedbom u Anatomiji pada (ZFF 2023.).
Film na osobit način obrađuje tinejdžersku tjeskobu i potrebu za povezivanjem, pritom prizivajući velikane francuskog filma poput Françoisa Truffauta i Mauricea Pialata. 
Skejtanje nije za cure makedonske redateljice Dine Dume, nastalo u koprodukciji s Hrvatskom (Terminal 3), osvojilo je nagradu Nora Ephron na Tribeci te posebnu nagradu Perspektive mladih na Sarajevo Film Festivalu.
Riječ je o intimnom portretu nove, hrabre generacije djevojaka koje odrastaju između dva svijeta – spektra mogućnosti koje nudi suvremena kultura s jedne strane i tereta zastarjele patrijarhalne tradicije s druge.
O najboljem filmu u programu PLUS odlučit će mladi žiri u sastavu: Helena Šarić, Renato Horvat, Mia Maria Majerić, Ivan Dorotić i Corina Kovačić. 
Uz Sarajevo Film Festival i Festival autorskog filma iz Beograda, ZFF je od prošle godine osnivač Filmske i TV akademije Jadranske regije (Adriatic Film and TV Academy), koja dodjeljuje Filmsku nagradu Jadranske regije – Adriatic Film Awards (AFA).
Ovogodišnja dodjela održat će se 24. oktobra, a dio nagrađenih filmova bit će prikazan u sklopu ovogodišnjeg ZFF-a.
ZFF nastavlja svoju “zelenu” misiju, vođenu idejom da filmska umjetnost može biti i alat za promjenu – pokretač zajednice koja diše odgovorno, održivo i s vizijom budućnosti. S ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš, ZFF provodi niz odgovornih praksi u svim segmentima svog djelovanja.
Festival svoj utjecaj mjeri i evaluira uz pomoć međunarodnog alata Green Charter for Film Festivals.
Festival se posebno usmjerava i na društveni angažman i inkluzivnost. U suradnji s udrugama Film svima i DLAN - Kazalište, audiovizualne umjetnosti i kultura Gluhih dio projekcija i informativnog sadržaja bit će prilagođen slijepim i slabovidnim te gluhim i nagluhim osobama.
Također, u sklopu interkulturnog projekta Dobro došli na ZFF! pet filmova iz ovogodišnjeg programa prikazat će se i s titlovima na arapskom i ukrajinskom jeziku.
Publika u petnaestak gradova izvan Zagreba i ove će godine tijekom festivala moći uživati u nekoliko odabranih naslova u sklopu programa ZFF putuje.
Osim na službenoj festivalskoj stranici, program je moguće pratiti i putem službenih profila na društvenim mrežama Facebook i Instagram.
Cijena ulaznica je 7 eura (Glavni program, PLUS, Ponovno s nama, Mreža festivala Jadranske regije, Velikih 5), odnosno 6 eura (KinoKino).
Ulaznice se od 14. listopada do kraja festivala mogu kupiti na stranici kupiulaznicu.zff.hr.
Od 9. studenoga ulaznice će se moći kupiti na glavnoj festivalskoj blagajni u Kaptol Boutique Cinema te Kinu Kinoteka, a od 10. studenoga i u Muzeju suvremene umjetnosti.
Tijekom pretprodaje, od 14. listopada do 8. studenoga, ulaznicu su jeftinije za 1 euro i mogu se kupiti isključivo online.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
