TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 8.9.2021.
Festival Dokumentarnog Filma AJB DOC će okupiti čak 23 odabrana filma u sklopu svog četvrtog izdanja.
Moći ćete pratiti čak 8 regionalnih premijera, 5 bh. premijera, 6 svjetskih premijera i tri posebne projekcije.
Pomno odabrana selekcija najboljih svjetskih i regionalnih dokumentarnih filmova na četvrtom izdanju AJB DOC-a vraća se u kinosale, a prilagodili su i Festival tako da bude dostupan svima, online i to bez plaćanja.
Pozitivno iznenađenje bila je i činjenica da se broj prijava dokumentarnih filmova nije smanjio radi pandemije, nego je AJB DOC festival dobio čak 300 prijava, od kojih je odabrano njih 23.
Foto: Zejneb Musić
Našu pozornost posebno je privukla i suradnja između AJB DOC-a i Alme Mirvić koja stoji iza dizajna ovogodišnjeg službenog cekera festivala.
Priča je pokrenuta ove godine, nakon što su iz tima AJB DOC Festivala vidjeli objavu osnivačice brenda gdje je pokazala kako je od velikog platna reklamne folije prošlogodišnjeg AJB DOC Film Festivala kreirala lijep ruksak.
Obzirom da je reciklaža i briga o okolini jedna je od filozofija AJB DOC, u suradnju s Almom su od reciklaže promo materijala napravili cekere i torbe za laptope.
Alma Mirvić, osnivačica male radionice ekoloških inovacija ekotvorine.ba
Upravo smo s Almom razgovarali o ovom cekeru koji spaja estetiku, očuvanje okoliša i praktičnost u jedan artikl koji ćemo rado nositi.
Više otkrijte u nastavku.
Kako biste opisali sebe u tri riječi:
Optimista, radoznala, impulsivna.
Foto: Zejneb Musić
Kako je tekao vaš razvojni put do danas?
U akademskom smislu, diplomirala sam francuski jezik i književnost i poslije toga magistrirala na interdisciplinarnom postdiplomskom programu gdje sam se u tezi bavila zakonodavstvom u oblasti zaštite okoliša i vezanim integracijama u EU u tom pogledu.
Foto: Zejneb Musić
To je predstavljalo moj svojevrsni „ulazak“ u temu zaštite okoliša 2005. godine. U poslovnom smislu, kroz posao u međunarodnim organizacijama sam se bavila projektima zaštite okoliša i sarađivala sa brojnim ekološkim udruženjima unutar i van Bosne i Hercegovine.
Radeći u Austriji sam se susrela sa uređenijim sistemom razdvajanja kućnog otpada i tretiranju otpada kao resursa, a ne kao smeća.
Navike koje sam tamo usvojila sam nastavila u što većoj mjeri praktikovati i u svom životu kod kuće u BiH.
Foto: Zejneb Musić
Što je bila inspiracija za dizajn ruksaka i koliko je trajala sama izrada?
Moram priznati da sam prvi AJB DOC baner našla krajem jeseni prošle godine na uličnoj hrpi smeća u jednoj sarajevskoj ulici, odnijela ga na pranje i pregledala zbog oštećenja.
Crna boja je vrlo praktična i atraktivna, a i sam logo je vrlo dopadljiv i upečatljiv.
Foto: Zejneb Musić
S obzirom da su marketinški baneri napravljeni od PVC folije koja je vodootporna, ali i izuzetno kruta i zahtjevna za rukovanje u smislu lomljenja i savijanja, razmišljala sam o dizajnu koji bi bio izvediv u smislu krojenja. Zatim, dizajn je integrisao impregnirani materijal kako bi imali što kvalitetniju zaštitu, a da pritom imamo i dovoljno prostora za laptop i male džepove kojima lako pristupamo.
Foto: Zejneb Musić
Sam ruksak sam i sama nosila i testirala tokom zime i na kiši. Fotku ruksaka sam objavila na instagram profilu @ekotvorine.ba, i evo u ovoj godini ekipa AJB DOC je vidjela tu fotku i javila mi se radi saradnje, što me izuzetno obradovalo. Ovakav potez pokazuje odgovoran odnos prema resursima i otpadu i nadam se da će ekipa koja stoji iza AJB DOC uvesti još više ekološki prihvatljivih praksi u svoj rad.
Foto: Zejneb Musić
U prvoj iteraciji ruksaka nije bilo dodatnog skrivenog džepa, pa sam to sa majstorom tašnarom uradila u drugoj verziji jer je imalo smisla dodati skriveni džep u kojem možemo brzo dohvatiti nešto što nam je potrebno, bez da otvaramo cijeli ruksak.
Foto: Zejneb Musić
Za izradu jednog ruksaka koji je u potpunosti osmišljen i skrojen potreban je jedan dan.
Koji je po vama prvi korak koji svi možemo napraviti za ekološki svjesniju svakodnevnicu?
Najvažnije je početi od sebe i postepeno uvoditi zdravije i za prirodu poštednije navike. U svakom segmentu našeg života, trebamo i možemo unijeti promjene koje će se pozitivno odraziti i na kvalitetu našeg života ali i umanjiti naš ekološki otisak. Promjene treba uvoditi svjesno i postepeno da bi one zaista postale dio našeg životnog stila i izbora.
Foto: Zejneb Musić
Na primjer, godinama je u smislu smanjenja otpada važila krilatica „reduce-reuse-recycle“ a ona je danas proširena na „refuse“ – odbijanje kao prvi korak, te zatim i korak „rot“ – kompostiranje, kao važan segment o kojem treba razmisliti kako bi što manje zagadili prirodu i biološki otpad zasebno tretirali.
Foto: Zejneb Musić
Pa tako, trebamo praktikovati svakodnevne afirmacije „Neću kesu – imam ceker “, a pogotovo kada smo u cafeima ili restoranima „Neću slamku!“.
Osim toga, tekstilni otpad predstavlja rastući segment otpada svugdje u svijetu i posebno za nas žene, bilo bi korisno da svjesno razmislimo o iskoristivosti svega u našim ormarima, doniranju odjeće ili prekrajanju u nešto drugo ili popravljanju stvari, da ih ne šaljemo na deponiju.
Foto: Zejneb Musić
Što je inspiracija za dizajn cekera i torbi za laptope koji će biti predstavljeni na AJB DOC Film Festivalu ove godine?
Inspiracija je svakako upotrebljivost u svakodnevnom životu i praktični dizajn. Na primjer, sve torbe cekeri imaju impregniranu podstavu tako da je lako za održavanje, kao i džep sa rajsferšlusom gdje možemo držati novčanik, mobitel i ključeve umjesto da ih rovimo po dnu torbe.
Foto: Zejneb Musić
Torbe za laptope mogu se otvarati i zatvarati na obje strane, umjesto samo na jednu, što je praktičnije.
Foto: Zejneb Musić
Kako, gledajući iz vašeg iskustva, svatko od nas može smanjiti otpad?
Ako razmislimo samo o količini otpada kojeg proizvodimo, kao pojedinci ili u domaćinstvima, samo u tom segmentu možemo smanjiti količinu plastičnog otpada tako što ćemo:
***
AJB DOC Festival traje od 10.9.2021. do 14.9.2021., a više detalja otkrijte klikom OVDJE.
***
Tekst: Bonjour.ba
Foto: Zejneb Musić
TEKST: Bonjour.ba/PR
Zimsko izdanje Mreže festivala Jadranske regije bit će održano od 22. januara do 5. februara donoseći publici u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji priliku da besplatno pogleda izbor nagrađivanih regionalnih filmova u kinima i online.
Publika zemalja članica Mreže imat će priliku pogledati šest nagrađivanih regionalnih filmova: „Porodična terapija“ Sonje Prosenc, „Fiume o morte!“ Igora Bezinovića, „Nakon ljeta“ Danisa Tanovića, „Majka Mara“ Mirjane Karanović, „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića i „Planeta 7693“ Gojka Bekuljana.
Program započinje 22. januara besplatnim projekcijama u kinima u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Herceg Novom i Skoplju, dok će svi filmovi od 23. januara biti dostupni besplatno i online putem platforme On Demand kina Meeting Point. 
U okviru programa, u Sarajevu će u kinu Meeting Point u četvrtak, 22. januara u 19 sati biti prikazan film „Planeta 7693“ Gojka Bekuljana.
Besplatne ulaznice preuzimaju se sat vremena prije početka projekcije. Poslije projekcije slijedi razgovor u kojem sudjeluju redatelj Gojko Bekuljan i producent Marko Jaćimović.
Film „Planeta 7693“ prati devetogodišnjeg Luku, koji živi sa sestrom i roditeljima u veoma zanimljivom komšiluku na periferiji grada. Jedan događaj potpuno narušava međusobne odnose u ovoj porodici, a Luka izlaz iz svih problema traži u svojoj mašti.
U zgradi starog gradskog hotela, gdje često uvježbava svoje „supermoći“, sreće misterioznu djevojčicu koja dolazi iz druge dimenzije i predstavlja se kao serijski broj 7693. Njih dvoje počinju praviti plan kako da riješe probleme Lukine porodice i stvari ponovo vrate u normalu.
U programu je i „Porodična terapija“ Sonje Prosenc, psihološka drama koja prati naizgled savršenu porodicu čiji se privid stabilnosti urušava dolaskom mladog stranca. Njegovo prisustvo razotkriva potisnute strahove, skrivene slabosti i duboko ukorijenjene poremećaje u porodičnim odnosima. 
„Fiume o morte!“ Igora Bezinovića film je u kojem građani grada Rijeke, kojeg Talijani zovu Fiume, prepričavaju, rekonstruiraju i reinterpretiraju bizarnu priču o šesnaestomjesečnoj okupaciji njihovog grada 1919. godine koju je proveo talijanski pjesnik, dendi i propovjednik rata Gabriele D’Annunzio. 
Film „Nakon ljeta“ Danisa Tanovića donosi komičnu dramu o mladoj ženi koja dolazi na ostrvo zbog nasljedstva, ali se suočava s vlastitom prošlošću, porodičnim tajnama i pitanjima identiteta. 
„Majka Mara“ u režiji Mirjane Karanović intimna je drama o gubitku, tugovanju i neočekivanoj bliskosti između majke i prijatelja njenog preminulog sina. 
Film „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića priča je o svadbi koja se odvija uprkos odluci mladenke da odustane od braka.
Zimsko izdanje realizuje se kao zajednički projekat vodećih filmskih festivala u regiji Sarajevo Film Festivala, Festivala autorskog filma Beograd, Ljubljanskog međunarodnog filmskog festivala, Zagreb Film Festivala, Filmskog festivala Herceg Novi i festivala Manaki Brothers iz Sjeverne Makedonije.
Ovo je četvrto Zimsko izdanje Mreže festivala Jadranske regije, organizovano s ciljem veće vidljivosti, dostupnosti i promocije kvalitetnih savremenih ostvarenja regionalne kinematografije.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
