TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 8.9.2021.
Festival Dokumentarnog Filma AJB DOC će okupiti čak 23 odabrana filma u sklopu svog četvrtog izdanja.
Moći ćete pratiti čak 8 regionalnih premijera, 5 bh. premijera, 6 svjetskih premijera i tri posebne projekcije.
Pomno odabrana selekcija najboljih svjetskih i regionalnih dokumentarnih filmova na četvrtom izdanju AJB DOC-a vraća se u kinosale, a prilagodili su i Festival tako da bude dostupan svima, online i to bez plaćanja.
Pozitivno iznenađenje bila je i činjenica da se broj prijava dokumentarnih filmova nije smanjio radi pandemije, nego je AJB DOC festival dobio čak 300 prijava, od kojih je odabrano njih 23.
Foto: Zejneb Musić
Našu pozornost posebno je privukla i suradnja između AJB DOC-a i Alme Mirvić koja stoji iza dizajna ovogodišnjeg službenog cekera festivala.
Priča je pokrenuta ove godine, nakon što su iz tima AJB DOC Festivala vidjeli objavu osnivačice brenda gdje je pokazala kako je od velikog platna reklamne folije prošlogodišnjeg AJB DOC Film Festivala kreirala lijep ruksak.
Obzirom da je reciklaža i briga o okolini jedna je od filozofija AJB DOC, u suradnju s Almom su od reciklaže promo materijala napravili cekere i torbe za laptope.
Alma Mirvić, osnivačica male radionice ekoloških inovacija ekotvorine.ba
Upravo smo s Almom razgovarali o ovom cekeru koji spaja estetiku, očuvanje okoliša i praktičnost u jedan artikl koji ćemo rado nositi.
Više otkrijte u nastavku.
Kako biste opisali sebe u tri riječi:
Optimista, radoznala, impulsivna.
Foto: Zejneb Musić
Kako je tekao vaš razvojni put do danas?
U akademskom smislu, diplomirala sam francuski jezik i književnost i poslije toga magistrirala na interdisciplinarnom postdiplomskom programu gdje sam se u tezi bavila zakonodavstvom u oblasti zaštite okoliša i vezanim integracijama u EU u tom pogledu.
Foto: Zejneb Musić
To je predstavljalo moj svojevrsni „ulazak“ u temu zaštite okoliša 2005. godine. U poslovnom smislu, kroz posao u međunarodnim organizacijama sam se bavila projektima zaštite okoliša i sarađivala sa brojnim ekološkim udruženjima unutar i van Bosne i Hercegovine.
Radeći u Austriji sam se susrela sa uređenijim sistemom razdvajanja kućnog otpada i tretiranju otpada kao resursa, a ne kao smeća.
Navike koje sam tamo usvojila sam nastavila u što većoj mjeri praktikovati i u svom životu kod kuće u BiH.
Foto: Zejneb Musić
Što je bila inspiracija za dizajn ruksaka i koliko je trajala sama izrada?
Moram priznati da sam prvi AJB DOC baner našla krajem jeseni prošle godine na uličnoj hrpi smeća u jednoj sarajevskoj ulici, odnijela ga na pranje i pregledala zbog oštećenja.
Crna boja je vrlo praktična i atraktivna, a i sam logo je vrlo dopadljiv i upečatljiv.
Foto: Zejneb Musić
S obzirom da su marketinški baneri napravljeni od PVC folije koja je vodootporna, ali i izuzetno kruta i zahtjevna za rukovanje u smislu lomljenja i savijanja, razmišljala sam o dizajnu koji bi bio izvediv u smislu krojenja. Zatim, dizajn je integrisao impregnirani materijal kako bi imali što kvalitetniju zaštitu, a da pritom imamo i dovoljno prostora za laptop i male džepove kojima lako pristupamo.
Foto: Zejneb Musić
Sam ruksak sam i sama nosila i testirala tokom zime i na kiši. Fotku ruksaka sam objavila na instagram profilu @ekotvorine.ba, i evo u ovoj godini ekipa AJB DOC je vidjela tu fotku i javila mi se radi saradnje, što me izuzetno obradovalo. Ovakav potez pokazuje odgovoran odnos prema resursima i otpadu i nadam se da će ekipa koja stoji iza AJB DOC uvesti još više ekološki prihvatljivih praksi u svoj rad.
Foto: Zejneb Musić
U prvoj iteraciji ruksaka nije bilo dodatnog skrivenog džepa, pa sam to sa majstorom tašnarom uradila u drugoj verziji jer je imalo smisla dodati skriveni džep u kojem možemo brzo dohvatiti nešto što nam je potrebno, bez da otvaramo cijeli ruksak.
Foto: Zejneb Musić
Za izradu jednog ruksaka koji je u potpunosti osmišljen i skrojen potreban je jedan dan.
Koji je po vama prvi korak koji svi možemo napraviti za ekološki svjesniju svakodnevnicu?
Najvažnije je početi od sebe i postepeno uvoditi zdravije i za prirodu poštednije navike. U svakom segmentu našeg života, trebamo i možemo unijeti promjene koje će se pozitivno odraziti i na kvalitetu našeg života ali i umanjiti naš ekološki otisak. Promjene treba uvoditi svjesno i postepeno da bi one zaista postale dio našeg životnog stila i izbora.
Foto: Zejneb Musić
Na primjer, godinama je u smislu smanjenja otpada važila krilatica „reduce-reuse-recycle“ a ona je danas proširena na „refuse“ – odbijanje kao prvi korak, te zatim i korak „rot“ – kompostiranje, kao važan segment o kojem treba razmisliti kako bi što manje zagadili prirodu i biološki otpad zasebno tretirali.
Foto: Zejneb Musić
Pa tako, trebamo praktikovati svakodnevne afirmacije „Neću kesu – imam ceker “, a pogotovo kada smo u cafeima ili restoranima „Neću slamku!“.
Osim toga, tekstilni otpad predstavlja rastući segment otpada svugdje u svijetu i posebno za nas žene, bilo bi korisno da svjesno razmislimo o iskoristivosti svega u našim ormarima, doniranju odjeće ili prekrajanju u nešto drugo ili popravljanju stvari, da ih ne šaljemo na deponiju.
Foto: Zejneb Musić
Što je inspiracija za dizajn cekera i torbi za laptope koji će biti predstavljeni na AJB DOC Film Festivalu ove godine?
Inspiracija je svakako upotrebljivost u svakodnevnom životu i praktični dizajn. Na primjer, sve torbe cekeri imaju impregniranu podstavu tako da je lako za održavanje, kao i džep sa rajsferšlusom gdje možemo držati novčanik, mobitel i ključeve umjesto da ih rovimo po dnu torbe.
Foto: Zejneb Musić
Torbe za laptope mogu se otvarati i zatvarati na obje strane, umjesto samo na jednu, što je praktičnije.
Foto: Zejneb Musić
Kako, gledajući iz vašeg iskustva, svatko od nas može smanjiti otpad?
Ako razmislimo samo o količini otpada kojeg proizvodimo, kao pojedinci ili u domaćinstvima, samo u tom segmentu možemo smanjiti količinu plastičnog otpada tako što ćemo:
***
AJB DOC Festival traje od 10.9.2021. do 14.9.2021., a više detalja otkrijte klikom OVDJE.
***
Tekst: Bonjour.ba
Foto: Zejneb Musić
TEKST: Bonjour.ba
Drugo izdanje Dana katalonskog filma bit će održano od 6. do 9. novembra u kinu Meeting Point u Sarajevu, uz besplatan ulaz na sve projekcije.
Program čini jedinstvena selekcija od sedam filmova koji do sada nisu prikazivani u Bosni i Hercegovini, a pažljivo je oblikovana oko tematske okosnice: Žene, pogledi i disidencije. Besplatne ulaznice preuzimaju se sat vremena prije početka projekcije u kinu Meeting Point.
7 filmova koji otkrivaju kako je Katalonija pronašla svoj glas kroz kino:
Program Dana katalonskog filma bavi se identitetom, feminizmom i kulturološkom kritikom. Njegova najveća snaga ogleda se u pluralnoj, međugeneracijskoj ženskoj perspektivi, koja otvara prostor za dijalog, debate i kritičku refleksiju.
Otvaranje: „Carstvo čula“
Drugo izdanje Dana katalonskog filma otvara „Carstvo čula“, omnibus koji potpisuje pet rediteljica Judith Colell, Isabel Gardela, Núria Olivé-Bellés, Teresa Pelegrí i Maria Ripoll.
Svaka od njih istražuje jedno od pet čula kroz različite filmske žanrove: od drame i trilera, do romanse i komedije. Ovaj film iz 1997. godine bio je prekretnica za čitavu generaciju katalonskih autorki i poslužio je kao inspiracija budućim rediteljicama. Projekcija počinje u 19:30 sati, a publiku u Meeting Pointu očekuje i gostovanje rediteljice Terese Pelegrí, koja će nakon projekcije održati masterclass sa studentima filma.
Mater amatísima
U petak u 18:00 sati, publika će moći pogledati film „Mater amatísima“ reditelja J.A. Salgota. Riječ je o snažnoj priči o mladoj inženjerki koja odlučuje sama imati dijete. Kada se dječak rodi s autizmom, majka ga odlučuje zadržati pored sebe, prkoseći društvenim očekivanjima i ličnim granicama. Na osnovu priče Bigasa Lune, Salgot gradi zatvorenu, klaustrofobičnu atmosferu koja postaje metafora autizma savremenog društva.
Bum Bum
Istog dana, u 20:30 sati, slijedi projekcija filma „Bum Bum“ rediteljice Rose Vergés, duhovite i vizualno vibrantne romantične komedije inspirisane legendom o Tristanu i Izoldi. Dvoje razočaranih mladih pod dejstvom ljubavnog napitka počinju se tražiti, ne znajući da su cijelo vrijeme jedno drugome nadomak. Film je Vergés donio nagradu Goya za najbolju novu rediteljicu i tri Nacionalne nagrade Generalitata Katalonije.
Samoća
Subotnji program otvara film „Samoća“ Romà Guardieta, adaptacija romana Víctora Català. Guardiet priču definiše kao „psihološku dramu izolacije i nekomunikacije“, smještenu u ruralni pejzaž Katalonije. Kritika ga opisuje kao film rijetkog rigoroznog dostojanstva, s verbalnom i vizuelnom preciznošću koja odražava samu srž katalonskog filma. Projekcija je zakazana za subotu, 8. novembra, u 18:00 sati.
Stvari koje ti nikada nisam rekla
U 20:30 sati, publika će moći pogledati film Isabel Coixet, rediteljice čiji se rad prepoznaje po spoju humora, nježnosti i egzistencijalne melankolije. U ovom filmu volonter na telefonskoj liniji za pomoć razvija odnos s djevojkom koju je upravo ostavio dečko. Coixet stvara intiman, suptilan i dirljiv portret usamljenosti u savremenom svijetu, film koji kritičari opisuju kao „jedan od najkompaktnijih i najiskrenijih prikaza ljudskih odnosa“.
Razlog svega
U nedjelju u 18:00 sati, na programu je film „Razlog svega“ redatelja Venture Ponsa. Kroz petnaest kratkih priča, inspirisanih djelima Quima Monzóa, Pons istražuje apsurde, želje i paradokse svakodnevnih odnosa. Uz prepoznatljivu ironiju i sardonijski humor, film prikazuje emocionalni pejzaž katalonskog društva s kraja 20. vijeka
Tek kada spavam, jasno vidim
Program se zatvara filmom Jordija Cadene, poetskom fikcijom o pjesniku Josepu Vicençu Foixu, koja spaja naraciju, muziku i vizuelnu eleganciju u lični omaž stvaralaštvu i introspekciji. Film će biti prikazan u nedjelju, 9. novembra, u 20:30 sati i donosi intimnu posvetu umjetniku koji je obilježio katalonsku kulturu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
