TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 8.9.2021.
Festival Dokumentarnog Filma AJB DOC će okupiti čak 23 odabrana filma u sklopu svog četvrtog izdanja.
Moći ćete pratiti čak 8 regionalnih premijera, 5 bh. premijera, 6 svjetskih premijera i tri posebne projekcije.
Pomno odabrana selekcija najboljih svjetskih i regionalnih dokumentarnih filmova na četvrtom izdanju AJB DOC-a vraća se u kinosale, a prilagodili su i Festival tako da bude dostupan svima, online i to bez plaćanja.
Pozitivno iznenađenje bila je i činjenica da se broj prijava dokumentarnih filmova nije smanjio radi pandemije, nego je AJB DOC festival dobio čak 300 prijava, od kojih je odabrano njih 23.
Foto: Zejneb Musić
Našu pozornost posebno je privukla i suradnja između AJB DOC-a i Alme Mirvić koja stoji iza dizajna ovogodišnjeg službenog cekera festivala.
Priča je pokrenuta ove godine, nakon što su iz tima AJB DOC Festivala vidjeli objavu osnivačice brenda gdje je pokazala kako je od velikog platna reklamne folije prošlogodišnjeg AJB DOC Film Festivala kreirala lijep ruksak.
Obzirom da je reciklaža i briga o okolini jedna je od filozofija AJB DOC, u suradnju s Almom su od reciklaže promo materijala napravili cekere i torbe za laptope.
Alma Mirvić, osnivačica male radionice ekoloških inovacija ekotvorine.ba
Upravo smo s Almom razgovarali o ovom cekeru koji spaja estetiku, očuvanje okoliša i praktičnost u jedan artikl koji ćemo rado nositi.
Više otkrijte u nastavku.
Kako biste opisali sebe u tri riječi:
Optimista, radoznala, impulsivna.
Foto: Zejneb Musić
Kako je tekao vaš razvojni put do danas?
U akademskom smislu, diplomirala sam francuski jezik i književnost i poslije toga magistrirala na interdisciplinarnom postdiplomskom programu gdje sam se u tezi bavila zakonodavstvom u oblasti zaštite okoliša i vezanim integracijama u EU u tom pogledu.
Foto: Zejneb Musić
To je predstavljalo moj svojevrsni „ulazak“ u temu zaštite okoliša 2005. godine. U poslovnom smislu, kroz posao u međunarodnim organizacijama sam se bavila projektima zaštite okoliša i sarađivala sa brojnim ekološkim udruženjima unutar i van Bosne i Hercegovine.
Radeći u Austriji sam se susrela sa uređenijim sistemom razdvajanja kućnog otpada i tretiranju otpada kao resursa, a ne kao smeća.
Navike koje sam tamo usvojila sam nastavila u što većoj mjeri praktikovati i u svom životu kod kuće u BiH.
Foto: Zejneb Musić
Što je bila inspiracija za dizajn ruksaka i koliko je trajala sama izrada?
Moram priznati da sam prvi AJB DOC baner našla krajem jeseni prošle godine na uličnoj hrpi smeća u jednoj sarajevskoj ulici, odnijela ga na pranje i pregledala zbog oštećenja.
Crna boja je vrlo praktična i atraktivna, a i sam logo je vrlo dopadljiv i upečatljiv.
Foto: Zejneb Musić
S obzirom da su marketinški baneri napravljeni od PVC folije koja je vodootporna, ali i izuzetno kruta i zahtjevna za rukovanje u smislu lomljenja i savijanja, razmišljala sam o dizajnu koji bi bio izvediv u smislu krojenja. Zatim, dizajn je integrisao impregnirani materijal kako bi imali što kvalitetniju zaštitu, a da pritom imamo i dovoljno prostora za laptop i male džepove kojima lako pristupamo.
Foto: Zejneb Musić
Sam ruksak sam i sama nosila i testirala tokom zime i na kiši. Fotku ruksaka sam objavila na instagram profilu @ekotvorine.ba, i evo u ovoj godini ekipa AJB DOC je vidjela tu fotku i javila mi se radi saradnje, što me izuzetno obradovalo. Ovakav potez pokazuje odgovoran odnos prema resursima i otpadu i nadam se da će ekipa koja stoji iza AJB DOC uvesti još više ekološki prihvatljivih praksi u svoj rad.
Foto: Zejneb Musić
U prvoj iteraciji ruksaka nije bilo dodatnog skrivenog džepa, pa sam to sa majstorom tašnarom uradila u drugoj verziji jer je imalo smisla dodati skriveni džep u kojem možemo brzo dohvatiti nešto što nam je potrebno, bez da otvaramo cijeli ruksak.
Foto: Zejneb Musić
Za izradu jednog ruksaka koji je u potpunosti osmišljen i skrojen potreban je jedan dan.
Koji je po vama prvi korak koji svi možemo napraviti za ekološki svjesniju svakodnevnicu?
Najvažnije je početi od sebe i postepeno uvoditi zdravije i za prirodu poštednije navike. U svakom segmentu našeg života, trebamo i možemo unijeti promjene koje će se pozitivno odraziti i na kvalitetu našeg života ali i umanjiti naš ekološki otisak. Promjene treba uvoditi svjesno i postepeno da bi one zaista postale dio našeg životnog stila i izbora.
Foto: Zejneb Musić
Na primjer, godinama je u smislu smanjenja otpada važila krilatica „reduce-reuse-recycle“ a ona je danas proširena na „refuse“ – odbijanje kao prvi korak, te zatim i korak „rot“ – kompostiranje, kao važan segment o kojem treba razmisliti kako bi što manje zagadili prirodu i biološki otpad zasebno tretirali.
Foto: Zejneb Musić
Pa tako, trebamo praktikovati svakodnevne afirmacije „Neću kesu – imam ceker “, a pogotovo kada smo u cafeima ili restoranima „Neću slamku!“.
Osim toga, tekstilni otpad predstavlja rastući segment otpada svugdje u svijetu i posebno za nas žene, bilo bi korisno da svjesno razmislimo o iskoristivosti svega u našim ormarima, doniranju odjeće ili prekrajanju u nešto drugo ili popravljanju stvari, da ih ne šaljemo na deponiju.
Foto: Zejneb Musić
Što je inspiracija za dizajn cekera i torbi za laptope koji će biti predstavljeni na AJB DOC Film Festivalu ove godine?
Inspiracija je svakako upotrebljivost u svakodnevnom životu i praktični dizajn. Na primjer, sve torbe cekeri imaju impregniranu podstavu tako da je lako za održavanje, kao i džep sa rajsferšlusom gdje možemo držati novčanik, mobitel i ključeve umjesto da ih rovimo po dnu torbe.
Foto: Zejneb Musić
Torbe za laptope mogu se otvarati i zatvarati na obje strane, umjesto samo na jednu, što je praktičnije.
Foto: Zejneb Musić
Kako, gledajući iz vašeg iskustva, svatko od nas može smanjiti otpad?
Ako razmislimo samo o količini otpada kojeg proizvodimo, kao pojedinci ili u domaćinstvima, samo u tom segmentu možemo smanjiti količinu plastičnog otpada tako što ćemo:
***
AJB DOC Festival traje od 10.9.2021. do 14.9.2021., a više detalja otkrijte klikom OVDJE.
***
Tekst: Bonjour.ba
Foto: Zejneb Musić
TEKST: Bonjour.ba - PR
Žiri Takmičarskog programa - igrani film 31. Sarajevo Film Festivala čine reditelj i scenarist Sergei Loznitsa (predsjednik), glumac Dragan Mićanović, reditelj, scenarist i glumac Emanuel Pârvu, rediteljica i scenaristica Ena Sendijarević te festivalska direktorica Tricia Tuttle.
Oni će dodijeliti nagrade Srce Sarajeva, a dobitnici će biti objavljeni na ceremoniji dodjele u petak, 22. augusta.
Predsjednik žirija
Sergei Loznitsa
Reditelj i scenarist, Ukrajina
Sergei Loznitsa rođen je 1964. godine u Baranovitchima, SSSR (sada Bjelorusija), a odrastao je u Kijevu, Ukrajina, diplomiravši na Fakultetu za primijenjenu matematiku pri Kijevskom politehničkom institutu 1987. godine. Od 1987. do 1991. godine radio je kao naučnik na Kijevskom institutu za kibernetiku, specijaliziran za istraživanje umjetne inteligencije. Diplomirao je 1997. godine na Ruskom državnom institutu za kinematografiju (VGIK) u Moskvi.
Loznitsa snima filmove od 1996. godine. Režirao je 28 nagrađivanih dokumentarnih filmova i pet igranih filmova. Njegov debitantski igrani film „Sreća moja“ (2010) premijerno je prikazan u konkurenciji u Cannesu. Njegovi filmovi su višestruko nagrađivani, pa je tako, između ostalih, osvojio nagradu FIPRESCI na Festivalu u Cannesu za film „U magli“ 2012. godine te nagradu za najboljeg reditelja u sekciji Un Certain Regard festivala u Cannesu za igrani film „Donbass“ 2018. godine.
Godine 2013. osnovao je filmsku produkcijsku kompaniju ATOMS & VOID. Sa sjedištem u Evropi od 2001. godine, nastavlja da radi i na dokumentarnim i na projektima fikcije.
U znak priznanja za njegov izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti, na 28. Sarajevo Film Festivalu (2022) prikazana je retrospektiva filmova Sergeia Loznitse te mu je uručeno priznanje Počasno Srce Sarajeva.
Dragan Mićanović
Glumac, Srbija
Dragan Mićanović je srpski glumac poznat po svom radu u filmu, pozorištu i na televiziji. Diplomirao je na beogradskom Fakultetu dramskih umetnosti, a priznanje je stekao kroz brojne filmske i televizijske uloge, kao što su domaći hit „Lajanje na zvezde“ (1998), i međunarodne produkcije „Coriolanus“ (2011) i „Rocknrolla“ (2008).
Istaknuti je član Jugoslovenskog dramskog pozorišta od 1993. godine. Posebno se ističe njegova uloga Fortinbrasa u produkciji „Hamleta“ Globe Theatrea u Londonu.
Skorija dostignuća uključuju njegovu ulogu Zorana Đinđića u seriji „Operacija Sablja“ (2024), koja je osvojila nagradu za najbolju glumački ansambl na Canneseries, i ulogu Tome Buzova u filmu „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ (2024), dobitniku Zlatne palme za najbolji kratki film na festivalu u Cannesu, nominovanom za nagradu Oscar®. Dobitnik je brojnih prestižnih glumačkih nagrada.
Emanuel Pârvu
Reditelj, scenarist i glumac, Rumunija
Reditelj i glumac Emanuel Pârvu, profesor i doktor nauka, suosnivač je prvog diplomskog programa filmske glume na Univerzitetu Ovidius u Rumuniji.
Njegovi filmovi istražuju porodičnu ljubav („Meda ili ne tako lijepa strana stvari“, „Mikado“). „Tri kilometra do kraja svijeta“ premijerno je prikazan u Cannesu 2024. godine u takmičarskoj konkurenciji, dobio je Queer palmu, a bio je i rumunjski kandidat za nagradu Oscar®. Film je osvojio Srce Sarajeva za najbolji film na Sarajevo Film Festivalu (2024) te nagradu za najboljeg reditelja na Jerusalem Film Festivalu.
Glumio je u više od 30 filmova, sarađujući s ključnim rumunskim rediteljima Novog vala.
Ena Sendijarević
Rediteljica i scenaristica, Bosna i Hercegovina / Nizozemska
Ena Sendijarević je bosanskohercegovačko-nizozemska scenaristica i rediteljica. Studirala je teoriju filma u Amsterdamu i Berlinu prije nego što je diplomirala na Nizozemskoj filmskoj akademiji 2014. godine.
Njen debitantski igrani film „Take Me Somewhere Nice“ (2019) izabran je za ACID program na Filmskom festivalu u Cannesu i osvojio je nagrade, uključujući Srce Sarajeva za najbolji film i Specijalnu nagradu žirija na IFFR-u. Njen kratki film „Uvoz“ (2016) premijerno je prikazan u okviru Cannes Directors’ Fortnight i bio je nizozemski kandidat za nagradu Oscar®.
Njen drugi igrani film „Slatki snovi“ (2023) premijerno je prikazan na festivalu u Locarnu, gdje je osvojio nagradu Pardo za najbolju glumačku izvedbu. Film je bio nizozemski kandidat za nagradu Oscar® 2024. godine.
Iste godine časopis Variety uvrstio ju je među 10 reditelja koje treba pratiti.
Tricia Tuttle
Festivalska direktorica, SAD
Od aprila 2024., Tricia Tuttle odgovorna je za kreativno usmjeravanje i upravljanje Međunarodnim filmskim festivalom u Berlinu.
Imala je više rukovodeće uloge u Britanskom filmskom institutu (BFI), BAFTA-i i Nacionalnoj filmskoj i televizijskoj školi (NFTS).
Prije nego što se pridružila Berlinaleu, vodila je program režije na NFTS-u, a prethodno je bila u BFI-ju deceniju, gdje je postala direktorica festivala, upravljajući BFI London Film Festivalom i BFI Flare: London LGBTQIA+ Film Festivalom.
Predstavljena je u Varietyjevom International Women's Impact Reportu te u Variety500. Magistrirala je filmske studije na BFI i Birkbeck i diplomirala književnost i radio, televiziju i film na Univerzitetu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu.
31. Sarajevo Film Festival bit će održan od 15. do 22. augusta 2025. godine.
Foto: PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
