TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 8.9.2021.
Festival Dokumentarnog Filma AJB DOC će okupiti čak 23 odabrana filma u sklopu svog četvrtog izdanja.
Moći ćete pratiti čak 8 regionalnih premijera, 5 bh. premijera, 6 svjetskih premijera i tri posebne projekcije.
Pomno odabrana selekcija najboljih svjetskih i regionalnih dokumentarnih filmova na četvrtom izdanju AJB DOC-a vraća se u kinosale, a prilagodili su i Festival tako da bude dostupan svima, online i to bez plaćanja.
Pozitivno iznenađenje bila je i činjenica da se broj prijava dokumentarnih filmova nije smanjio radi pandemije, nego je AJB DOC festival dobio čak 300 prijava, od kojih je odabrano njih 23.
Foto: Zejneb Musić
Našu pozornost posebno je privukla i suradnja između AJB DOC-a i Alme Mirvić koja stoji iza dizajna ovogodišnjeg službenog cekera festivala.
Priča je pokrenuta ove godine, nakon što su iz tima AJB DOC Festivala vidjeli objavu osnivačice brenda gdje je pokazala kako je od velikog platna reklamne folije prošlogodišnjeg AJB DOC Film Festivala kreirala lijep ruksak.
Obzirom da je reciklaža i briga o okolini jedna je od filozofija AJB DOC, u suradnju s Almom su od reciklaže promo materijala napravili cekere i torbe za laptope.
Alma Mirvić, osnivačica male radionice ekoloških inovacija ekotvorine.ba
Upravo smo s Almom razgovarali o ovom cekeru koji spaja estetiku, očuvanje okoliša i praktičnost u jedan artikl koji ćemo rado nositi.
Više otkrijte u nastavku.
Kako biste opisali sebe u tri riječi:
Optimista, radoznala, impulsivna.
Foto: Zejneb Musić
Kako je tekao vaš razvojni put do danas?
U akademskom smislu, diplomirala sam francuski jezik i književnost i poslije toga magistrirala na interdisciplinarnom postdiplomskom programu gdje sam se u tezi bavila zakonodavstvom u oblasti zaštite okoliša i vezanim integracijama u EU u tom pogledu.
Foto: Zejneb Musić
To je predstavljalo moj svojevrsni „ulazak“ u temu zaštite okoliša 2005. godine. U poslovnom smislu, kroz posao u međunarodnim organizacijama sam se bavila projektima zaštite okoliša i sarađivala sa brojnim ekološkim udruženjima unutar i van Bosne i Hercegovine.
Radeći u Austriji sam se susrela sa uređenijim sistemom razdvajanja kućnog otpada i tretiranju otpada kao resursa, a ne kao smeća.
Navike koje sam tamo usvojila sam nastavila u što većoj mjeri praktikovati i u svom životu kod kuće u BiH.
Foto: Zejneb Musić
Što je bila inspiracija za dizajn ruksaka i koliko je trajala sama izrada?
Moram priznati da sam prvi AJB DOC baner našla krajem jeseni prošle godine na uličnoj hrpi smeća u jednoj sarajevskoj ulici, odnijela ga na pranje i pregledala zbog oštećenja.
Crna boja je vrlo praktična i atraktivna, a i sam logo je vrlo dopadljiv i upečatljiv.
Foto: Zejneb Musić
S obzirom da su marketinški baneri napravljeni od PVC folije koja je vodootporna, ali i izuzetno kruta i zahtjevna za rukovanje u smislu lomljenja i savijanja, razmišljala sam o dizajnu koji bi bio izvediv u smislu krojenja. Zatim, dizajn je integrisao impregnirani materijal kako bi imali što kvalitetniju zaštitu, a da pritom imamo i dovoljno prostora za laptop i male džepove kojima lako pristupamo.
Foto: Zejneb Musić
Sam ruksak sam i sama nosila i testirala tokom zime i na kiši. Fotku ruksaka sam objavila na instagram profilu @ekotvorine.ba, i evo u ovoj godini ekipa AJB DOC je vidjela tu fotku i javila mi se radi saradnje, što me izuzetno obradovalo. Ovakav potez pokazuje odgovoran odnos prema resursima i otpadu i nadam se da će ekipa koja stoji iza AJB DOC uvesti još više ekološki prihvatljivih praksi u svoj rad.
Foto: Zejneb Musić
U prvoj iteraciji ruksaka nije bilo dodatnog skrivenog džepa, pa sam to sa majstorom tašnarom uradila u drugoj verziji jer je imalo smisla dodati skriveni džep u kojem možemo brzo dohvatiti nešto što nam je potrebno, bez da otvaramo cijeli ruksak.
Foto: Zejneb Musić
Za izradu jednog ruksaka koji je u potpunosti osmišljen i skrojen potreban je jedan dan.
Koji je po vama prvi korak koji svi možemo napraviti za ekološki svjesniju svakodnevnicu?
Najvažnije je početi od sebe i postepeno uvoditi zdravije i za prirodu poštednije navike. U svakom segmentu našeg života, trebamo i možemo unijeti promjene koje će se pozitivno odraziti i na kvalitetu našeg života ali i umanjiti naš ekološki otisak. Promjene treba uvoditi svjesno i postepeno da bi one zaista postale dio našeg životnog stila i izbora.
Foto: Zejneb Musić
Na primjer, godinama je u smislu smanjenja otpada važila krilatica „reduce-reuse-recycle“ a ona je danas proširena na „refuse“ – odbijanje kao prvi korak, te zatim i korak „rot“ – kompostiranje, kao važan segment o kojem treba razmisliti kako bi što manje zagadili prirodu i biološki otpad zasebno tretirali.
Foto: Zejneb Musić
Pa tako, trebamo praktikovati svakodnevne afirmacije „Neću kesu – imam ceker “, a pogotovo kada smo u cafeima ili restoranima „Neću slamku!“.
Osim toga, tekstilni otpad predstavlja rastući segment otpada svugdje u svijetu i posebno za nas žene, bilo bi korisno da svjesno razmislimo o iskoristivosti svega u našim ormarima, doniranju odjeće ili prekrajanju u nešto drugo ili popravljanju stvari, da ih ne šaljemo na deponiju.
Foto: Zejneb Musić
Što je inspiracija za dizajn cekera i torbi za laptope koji će biti predstavljeni na AJB DOC Film Festivalu ove godine?
Inspiracija je svakako upotrebljivost u svakodnevnom životu i praktični dizajn. Na primjer, sve torbe cekeri imaju impregniranu podstavu tako da je lako za održavanje, kao i džep sa rajsferšlusom gdje možemo držati novčanik, mobitel i ključeve umjesto da ih rovimo po dnu torbe.
Foto: Zejneb Musić
Torbe za laptope mogu se otvarati i zatvarati na obje strane, umjesto samo na jednu, što je praktičnije.
Foto: Zejneb Musić
Kako, gledajući iz vašeg iskustva, svatko od nas može smanjiti otpad?
Ako razmislimo samo o količini otpada kojeg proizvodimo, kao pojedinci ili u domaćinstvima, samo u tom segmentu možemo smanjiti količinu plastičnog otpada tako što ćemo:
***
AJB DOC Festival traje od 10.9.2021. do 14.9.2021., a više detalja otkrijte klikom OVDJE.
***
Tekst: Bonjour.ba
Foto: Zejneb Musić
TEKST: Bonjour.ba/PR
Žiri Takmičarskog programa – igrani film 32. Sarajevo Film Festivala čine glumica Emily Watson, koja će predsjedavati žirijem, reditelj Igor Bezinović, glumica Sara Klimoska, direktor Europske filmske akademije Matthijs Wouter Knol i rediteljica Athina Rachel Tsangari.
Watson se pridružuje nizu filmskih autorica i autora koji su predsjedavali žirijem Sarajevo Film Festivala u prethodnim izdanjima, među kojima su Mike Leigh, Miki Manojlović, Jasmila Žbanić, Jeremy Irons, Nuri Bilge Ceylan, Mirjana Karanović, Danis Tanović, Béla Tarr, Ruben Östlund, Asghar Farhadi, Paul Schrader i Sergei Loznitsa.
Žiri će odlučivati o dobitnicima nagrada Srce Sarajeva u Takmičarskom programu – igrani film. Dobitnici će biti objavljeni u petak, 21. augusta, na ceremoniji dodjele nagrada.
Dva puta nominirana za nagradu Oscar, Emily Watson jedna je od najistaknutijih britanskih glumica svoje generacije. Godine 2015. odlikovana je Redom Britanskog Carstva u rangu časnice za doprinos dramskoj umjetnosti.
Publika ju je nedavno mogla gledati u ulozi Mary Shakespeare u adaptaciji nagrađivanog historijskog romana Hamnet Maggie O’Farrell, koju je režirala Chloé Zhao.
Za ulogu u filmu Te sitnice osvojila je Srebrnog medvjeda za najbolju sporednu ulogu na Berlinaleu. Ostvarila je i glavnu ulogu u HBO Max seriji Dina: Proročanstvo, čije je snimanje druge sezone završeno.
Watson ima i bogatu pozorišnu karijeru, uključujući brojne produkcije s Royal Shakespeare Companyjem. Godine 2002. ostvarila je glavne uloge u predstavama Ujak Vanja i Na Tri kralja, ili kako hoćete u teatru Donmar Warehouse, obje u režiji Sama Mendesa.
Dobitnica je nagrade Richard Harris za doprinos britanskom filmu, počasne nagrade Joseph Plateau na Filmskom festivalu u Gentu, nagrade za životno djelo na Međunarodnom filmskom festivalu u San Sebastianu i BAFTA nagrade za najbolju glumicu za ulogu u filmu Posrednica. Za mini-seriju Černobil bila je nominirana za nagrade Emmy i Zlatni globus.
Igor Bezinović hrvatski je reditelj rođen 1983. godine u Rijeci. Diplomirao je filmsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te filozofiju, sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Njegov film Fiume e morte! iz 2025. godine osvojio je Europsku filmsku nagradu za najbolji dokumentarni film, kao i AFA nagrade za najbolji film, režiju i scenarij.
Autor je dokumentarnih filmova Blokada i Veruda – Film o Bojanu, za koje je osvojio nagrade Oktavijan za najbolji hrvatski dokumentarni film. Njegov debitantski dugometražni igrani film Kratki izlet premijerno je prikazan u Rotterdamu, a osvojio je Veliku zlatnu arenu za najbolji film na Pulskom filmskom festivalu.
Snimio je i brojne kratke filmove prikazane na međunarodnim festivalima i kulturnim manifestacijama, među kojima su Rotterdam, DOK Leipzig, IDFF Jihlava, CPH:DOX, Kurzfilmtage Winterthur, Venecijansko bijenale arhitekture i Guanajuato.
Sara Klimoska glumica je iz Sjeverne Makedonije. Diplomirala je na Fakultetu dramskih umjetnosti u Skoplju, nakon čega je ostvarila zapažene uloge u domaćim i međunarodnim filmskim i televizijskim projektima.
Među njezinim značajnijim filmovima su Nećeš biti sama Gorana Stolevskog, premijerno prikazan na Sundanceu, Domaćinstvo za početnike, predstavljen na Filmskom festivalu u Veneciji, Preeksponirano Eleonore Veninove i Bauk Gorana Radovanovića. Na međunarodnoj sceni ostvarila je uloge i u filmovima Nico, Family Secrets i Reply.
Učestvovala je u programima Talents Sarajevo i Berlinale Talents. Godine 2022. bila je nominirana za nagradu Srce Sarajeva za ulogu u seriji Močvara, dok je godinu ranije dobila priznanje European Shooting Star zahvaljujući izvedbi u filmu Lena i Vladimir.
Pored glume, Klimoska se posvećuje režiji i pisanju scenarija, a trenutno razvija svoj drugi kratkometražni film Chained.
Matthijs Wouter Knol filmski je producent, predavač, urednik i novinar iz Nizozemske. Od 2021. godine obnaša dužnost direktora Europske filmske akademije, gdje je odgovoran za izvršno upravljanje, programsku viziju i razvoj aktivnosti Akademije, uključujući projekte filmske baštine, razmjenu znanja i godišnju dodjelu Europskih filmskih nagrada.
Od 2001. godine djelovao je kao kreativni i pridruženi producent na trideset nagrađivanih dokumentarnih filmova, sarađujući s rediteljima kao što su Heddy Honigmann, Maria Augusta Ramos i Mani Kaul. Za ARTE je koproducirao digitalno izdanje četrdeset restauriranih djela nizozemskog dokumentariste Johana van der Keukena.
Nakon angažmana na IDFA-i, dvanaest godina bio je dio vodećeg tima Berlinalea, najprije kao voditelj programa Berlinale Talents, a potom kao direktor European Film Marketa.
Tokom karijere pokrenuo je više edukacijskih i industrijskih platformi te se zalaže za veću raznolikost, jednakost i uključivost u filmskoj industriji. Predaje i mentorira na filmskim školama, moderira međunarodne događaje i bio je član žirija na festivalima u Buenos Airesu, Jerusalemu, Istanbulu i Locarnu.
Athina Rachel Tsangari rediteljica je, scenaristica i producentica te jedna od ključnih autorica grčkog novog vala. Njezini žanrovski hibridni filmovi istražuju odnose moći i žudnje u kontekstu roda, klase i drugosti.
Njezin dugometražni diplomski film The Slow Business of Going osvojio je niz međunarodnih nagrada za najbolji film i režiju, a danas se nalazi u stalnoj filmskoj zbirci njujorške MoMA-e.
Film Attenberg premijerno je prikazan u glavnom takmičarskom programu Filmskog festivala u Veneciji, gdje je osvojio glumačku nagradu Coppa Volpi i nagradu za režiju Lina Mangiacapre. Film Chevalier osvojio je nagradu za najbolji film na BFI London Film Festivalu, dok su oba naslova bila grčki kandidati za Oscara u kategoriji najboljeg međunarodnog filma.
Njezina kratkometražna drama i videoinstalacija Kapsula bila je dio izložbe Documenta 13. U okviru producentske kuće HAOS FILM producirala je niz nagrađivanih filmova, među kojima su Kinetta i Alpe Yorgosa Lanthimosa te Digger Georgisa Grigorakisa, a bila je i koproducentica filma Prije ponoći Richarda Linklatera.
Tsangari je bila članica žirija na festivalima u Cannesu, Berlinu, Locarnu, Sundanceu, Torontu i Melbourneu, a predsjedavala je žirijima u Veneciji, Göteborgu i na BFI London Film Festivalu.
Predavala je film na Harvardu, Univerzitetu Texas u Austinu, institutu Le Fresnoy i u Film Fabrici Béle Tarra, a trenutno predaje na California Institute of the Arts.
32. Sarajevo Film Festival održat će se od 14. do 21. augusta 2026. godine.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Sarajevo Film Festival/ PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
