Festival Dokumentarnog Filma AJB DOC će okupiti čak 23 odabrana filma u sklopu svog četvrtog izdanja.

Moći ćete pratiti čak 8 regionalnih premijera, 5 bh. premijera, 6 svjetskih premijera i tri posebne projekcije.

Pomno odabrana selekcija najboljih svjetskih i regionalnih dokumentarnih filmova na četvrtom izdanju AJB DOC-a vraća se u kinosale, a prilagodili su i Festival tako da bude dostupan svima, online i to bez plaćanja. 

Pozitivno iznenađenje bila je i činjenica da se broj prijava dokumentarnih filmova nije smanjio radi pandemije, nego je AJB DOC festival dobio čak 300 prijava, od kojih je odabrano njih 23. 

Foto: Zejneb Musić

Našu pozornost posebno je privukla i suradnja između AJB DOC-a i Alme Mirvić koja stoji iza dizajna ovogodišnjeg službenog cekera festivala. 
Priča je pokrenuta ove godine, nakon što su iz tima AJB DOC Festivala vidjeli objavu osnivačice brenda gdje je pokazala kako je od velikog platna reklamne folije prošlogodišnjeg AJB DOC Film Festivala kreirala lijep ruksak.
Obzirom da je reciklaža i briga o okolini jedna je od filozofija AJB DOC, u suradnju s Almom su od reciklaže promo materijala napravili cekere i torbe za laptope.

Alma Mirvić, osnivačica male radionice ekoloških inovacija ekotvorine.ba 

Upravo smo s Almom razgovarali o ovom cekeru koji spaja estetiku, očuvanje okoliša i praktičnost u jedan artikl koji ćemo rado nositi.
Više otkrijte u nastavku.

Kako biste opisali sebe u tri riječi:

Optimista, radoznala, impulsivna.

Foto: Zejneb Musić

Kako je tekao vaš razvojni put do danas?

U akademskom smislu, diplomirala sam francuski jezik i književnost i poslije toga magistrirala na interdisciplinarnom postdiplomskom programu gdje sam se u tezi bavila zakonodavstvom u oblasti zaštite okoliša i vezanim integracijama u EU u tom pogledu.

Foto: Zejneb Musić

To je predstavljalo moj svojevrsni „ulazak“ u temu zaštite okoliša 2005. godine. U poslovnom smislu, kroz posao u međunarodnim organizacijama sam se bavila projektima zaštite okoliša i sarađivala sa brojnim ekološkim udruženjima unutar i van Bosne i Hercegovine.
Radeći u Austriji sam se susrela sa uređenijim sistemom razdvajanja kućnog otpada i tretiranju otpada kao resursa, a ne kao smeća.
Navike koje sam tamo usvojila sam nastavila u što većoj mjeri praktikovati i u svom životu kod kuće u BiH.

Foto: Zejneb Musić

Što je bila inspiracija za dizajn ruksaka i koliko je trajala sama izrada?

Moram priznati da sam prvi AJB DOC baner našla krajem jeseni prošle godine na uličnoj hrpi smeća u jednoj sarajevskoj ulici, odnijela ga na pranje i pregledala zbog oštećenja.
Crna boja je vrlo praktična i atraktivna, a i sam logo je vrlo dopadljiv i upečatljiv.

Foto: Zejneb Musić

S obzirom da su marketinški baneri napravljeni od PVC folije koja je vodootporna, ali i izuzetno kruta i zahtjevna za rukovanje u smislu lomljenja i savijanja, razmišljala sam o dizajnu koji bi bio izvediv u smislu krojenja. Zatim, dizajn je integrisao impregnirani materijal kako bi imali što kvalitetniju zaštitu, a da pritom imamo i dovoljno prostora za laptop i male džepove kojima lako pristupamo.

Foto: Zejneb Musić

Sam ruksak sam i sama nosila i testirala tokom zime i na kiši. Fotku ruksaka sam objavila na instagram profilu @ekotvorine.ba, i evo u ovoj godini ekipa AJB DOC je vidjela tu fotku i javila mi se radi saradnje, što me izuzetno obradovalo. Ovakav potez pokazuje odgovoran odnos prema resursima i otpadu i nadam se da će ekipa koja stoji iza AJB DOC uvesti još više ekološki prihvatljivih praksi u svoj rad.

Foto: Zejneb Musić

U prvoj iteraciji ruksaka nije bilo dodatnog skrivenog džepa, pa sam to sa majstorom tašnarom uradila u drugoj verziji jer je imalo smisla dodati skriveni džep u kojem možemo brzo dohvatiti nešto što nam je potrebno, bez da otvaramo cijeli ruksak.

Foto: Zejneb Musić

Za izradu jednog ruksaka koji je u potpunosti osmišljen i skrojen potreban je jedan dan.

Koji je po vama prvi korak koji svi možemo napraviti za ekološki svjesniju svakodnevnicu?

Najvažnije je početi od sebe i postepeno uvoditi zdravije i za prirodu poštednije navike. U svakom segmentu našeg života, trebamo i možemo unijeti promjene koje će se pozitivno odraziti i na kvalitetu našeg života ali i umanjiti naš ekološki otisak. Promjene treba uvoditi svjesno i postepeno da bi one zaista postale dio našeg životnog stila i izbora.

Foto: Zejneb Musić

Na primjer, godinama je u smislu smanjenja otpada važila krilatica „reduce-reuse-recycle“ a ona je danas proširena na „refuse“ – odbijanje kao prvi korak, te zatim i korak „rot“ – kompostiranje, kao važan segment o kojem treba razmisliti kako bi što manje zagadili prirodu i biološki otpad zasebno tretirali.

Foto: Zejneb Musić

Pa tako, trebamo praktikovati svakodnevne afirmacije „Neću kesu – imam ceker “, a pogotovo kada smo u cafeima ili restoranima „Neću slamku!“. 
Osim toga, tekstilni otpad predstavlja rastući segment otpada svugdje u svijetu i posebno za nas žene, bilo bi korisno da svjesno razmislimo o iskoristivosti svega u našim ormarima, doniranju odjeće ili prekrajanju u nešto drugo ili popravljanju stvari, da ih ne šaljemo na deponiju. 

Foto: Zejneb Musić

Što je inspiracija za dizajn cekera i torbi za laptope koji će biti predstavljeni na AJB DOC Film Festivalu ove godine?

Inspiracija je svakako upotrebljivost u svakodnevnom životu i praktični dizajn. Na primjer, sve torbe cekeri imaju impregniranu podstavu tako da je lako za održavanje, kao i džep sa rajsferšlusom gdje možemo držati novčanik, mobitel i ključeve umjesto da ih rovimo po dnu torbe.

Foto: Zejneb Musić

Torbe za laptope mogu se otvarati i zatvarati na obje strane, umjesto samo na jednu, što je praktičnije.

Foto: Zejneb Musić

Kako, gledajući iz vašeg iskustva, svatko od nas može smanjiti otpad?

Ako razmislimo samo o količini otpada kojeg proizvodimo, kao pojedinci ili u domaćinstvima, samo u tom segmentu možemo smanjiti količinu plastičnog otpada tako što ćemo:

• Nositi cekere sa sobom i višekratne vrećice za voće i povrće
• Kupovati sredstva za njegu u krutom obliku (u BiH dostupni i od domaćih brendova)
• Kupovati mega pakovanja sredstava za čišćenje
• Nositi svoju staklenu ili višekratnu flašu za vodu

***

AJB DOC Festival traje od 10.9.2021. do 14.9.2021., a više detalja otkrijte klikom OVDJE.

***
Tekst: Bonjour.ba
Foto: Zejneb Musić

Dok smo izvještavali sa crvenih tepiha, razgovarali s glumcima i bilježili ono što se dešavalo pred publikom, jedan objektiv cijelo vrijeme bio je okrenut i prema svemu što se događalo između.

 

Između svega što smo radili za Sarajevo Film Festival, nastajao je još jedan projekat

Iza projekcija, crvenih tepiha, intervjua i festivalskih večeri ostaju stotine malih trenutaka koji nikada ne završe u službenom programu. Ove godine odlučili smo ih sačuvati.

Kako kaže sama definicija: ‘’Dokumentarna fotografija, prema svojoj najjednostavnijoj definiciji, ima zadatak zabilježiti ljude, mjesta i događaje onakvima kakvi jesu te ostaviti vizuelni zapis i velikih događaja i svakodnevnog života.''

Ove festivalske sedmice odlučili smo uraditi upravo to.

Kada se osvrnemo na ovogodišnji Sarajevo Film Festival, teško ga je svesti na jednu projekciju, jedan razgovor ili jednu festivalsku večer. Na Bonjour.ba smo tih dana ulazili u kino sale, čekali goste iza crvenog tepiha, razgovarali s glumcima, pratili masterclassove, snimali editorijale i iz večeri u večer pokušavali uhvatiti ono najzanimljivije što Festival donosi.

Ipak, usred svega toga paralelno je nastajao još jedan projekat.

Dok smo mi postavljali pitanja, pripremali intervjue i snimali priče koje ste tokom festivalske sedmice gledali na Bonjour.ba, Monika Andrić fotografisala je ono što se događalo prije, poslije i između njih. Moniku već dobro poznajete kao fotografkinju iza brojnih naših editoriala i backstage priča iz Bonjour.ba Kultura rubrike .

Ideja je bila posmatrati.

Zato smo ovogodišnji Festival pokušali gledati i malo drugačije. Fotografije koje slijede nisu hronološki pregled Sarajevo Film Festivala niti pokušaj da zabilježimo sve što se dogodilo.

One su njegov vizuelni dnevnik. Arhiv ljudi, pokreta, pogleda, svjetla, noći i situacija koje su zajedno činile ovogodišnju festivalsku sedmicu.  
 

32 fotografije koje bilježe 32. Sarajevo Film Festival između velikih trenutaka    
 

Gosti i publika okupljeni ispred Narodnog pozorišta Sarajevo pred početak prve festivalske večeri.

Woody Harrelson na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala i nekoliko trenutaka kasnije, nakon što mu je uručeno Počasno Srce Sarajeva.

Emily Watson u razgovoru s glavnom urednicom Eminom Smaka, u jednom od spontanih trenutaka smijeha tokom intervjua.

Liam Cunningham na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala, nekoliko trenutaka prije ulaska u pozorište.

Nakon zatvaranja crvenog tepiha i posljednjih intervjua te večeri, odlazak prema plusminus partyju.

Publika tokom masterclassa Woodyja Harrelsona u Bosanskom kulturnom centru.

Ida Prester daje izjave predstavnicima medija tokom jedne od festivalskih večeri Sarajevo Film Festivala.

Maja Čengić Miralem nekoliko trenutaka pred uključenje u live prijenos s crvenog tepiha Sarajevo Film Festivala.

Detalj Džane Pinjo na tepihu vs. baletanke spremne za presvlačenje na stepenicama Narodnog pozorišta Sarajevo.

Danis Tanović na zatvaranju 32. Sarajevo Film Festivala, između posljednjih intervjua na crvenom tepihu.

Bonjour.ba tim na snimanjima festivalskih editorijala: Bonjour.portraits na ZONA partyju i editorial s ekipom filma Virus patološke dobrote.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Monika Andrić za Bonjour.ba