TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 8.9.2021.

Festival Dokumentarnog Filma AJB DOC će okupiti čak 23 odabrana filma u sklopu svog četvrtog izdanja.

Moći ćete pratiti čak 8 regionalnih premijera, 5 bh. premijera, 6 svjetskih premijera i tri posebne projekcije.

Pomno odabrana selekcija najboljih svjetskih i regionalnih dokumentarnih filmova na četvrtom izdanju AJB DOC-a vraća se u kinosale, a prilagodili su i Festival tako da bude dostupan svima, online i to bez plaćanja. 

Pozitivno iznenađenje bila je i činjenica da se broj prijava dokumentarnih filmova nije smanjio radi pandemije, nego je AJB DOC festival dobio čak 300 prijava, od kojih je odabrano njih 23. 

Foto: Zejneb Musić

Našu pozornost posebno je privukla i suradnja između AJB DOC-a i Alme Mirvić koja stoji iza dizajna ovogodišnjeg službenog cekera festivala. 
Priča je pokrenuta ove godine, nakon što su iz tima AJB DOC Festivala vidjeli objavu osnivačice brenda gdje je pokazala kako je od velikog platna reklamne folije prošlogodišnjeg AJB DOC Film Festivala kreirala lijep ruksak.
Obzirom da je reciklaža i briga o okolini jedna je od filozofija AJB DOC, u suradnju s Almom su od reciklaže promo materijala napravili cekere i torbe za laptope.

Alma Mirvić, osnivačica male radionice ekoloških inovacija ekotvorine.ba 

Upravo smo s Almom razgovarali o ovom cekeru koji spaja estetiku, očuvanje okoliša i praktičnost u jedan artikl koji ćemo rado nositi.
Više otkrijte u nastavku.

Kako biste opisali sebe u tri riječi:

Optimista, radoznala, impulsivna.

Foto: Zejneb Musić

Kako je tekao vaš razvojni put do danas?

U akademskom smislu, diplomirala sam francuski jezik i književnost i poslije toga magistrirala na interdisciplinarnom postdiplomskom programu gdje sam se u tezi bavila zakonodavstvom u oblasti zaštite okoliša i vezanim integracijama u EU u tom pogledu.

Foto: Zejneb Musić

To je predstavljalo moj svojevrsni „ulazak“ u temu zaštite okoliša 2005. godine. U poslovnom smislu, kroz posao u međunarodnim organizacijama sam se bavila projektima zaštite okoliša i sarađivala sa brojnim ekološkim udruženjima unutar i van Bosne i Hercegovine.
Radeći u Austriji sam se susrela sa uređenijim sistemom razdvajanja kućnog otpada i tretiranju otpada kao resursa, a ne kao smeća.
Navike koje sam tamo usvojila sam nastavila u što većoj mjeri praktikovati i u svom životu kod kuće u BiH.

Foto: Zejneb Musić

Što je bila inspiracija za dizajn ruksaka i koliko je trajala sama izrada?

Moram priznati da sam prvi AJB DOC baner našla krajem jeseni prošle godine na uličnoj hrpi smeća u jednoj sarajevskoj ulici, odnijela ga na pranje i pregledala zbog oštećenja.
Crna boja je vrlo praktična i atraktivna, a i sam logo je vrlo dopadljiv i upečatljiv.

Foto: Zejneb Musić

S obzirom da su marketinški baneri napravljeni od PVC folije koja je vodootporna, ali i izuzetno kruta i zahtjevna za rukovanje u smislu lomljenja i savijanja, razmišljala sam o dizajnu koji bi bio izvediv u smislu krojenja. Zatim, dizajn je integrisao impregnirani materijal kako bi imali što kvalitetniju zaštitu, a da pritom imamo i dovoljno prostora za laptop i male džepove kojima lako pristupamo.

Foto: Zejneb Musić

Sam ruksak sam i sama nosila i testirala tokom zime i na kiši. Fotku ruksaka sam objavila na instagram profilu @ekotvorine.ba, i evo u ovoj godini ekipa AJB DOC je vidjela tu fotku i javila mi se radi saradnje, što me izuzetno obradovalo. Ovakav potez pokazuje odgovoran odnos prema resursima i otpadu i nadam se da će ekipa koja stoji iza AJB DOC uvesti još više ekološki prihvatljivih praksi u svoj rad.

Foto: Zejneb Musić

U prvoj iteraciji ruksaka nije bilo dodatnog skrivenog džepa, pa sam to sa majstorom tašnarom uradila u drugoj verziji jer je imalo smisla dodati skriveni džep u kojem možemo brzo dohvatiti nešto što nam je potrebno, bez da otvaramo cijeli ruksak.

Foto: Zejneb Musić

Za izradu jednog ruksaka koji je u potpunosti osmišljen i skrojen potreban je jedan dan.

Koji je po vama prvi korak koji svi možemo napraviti za ekološki svjesniju svakodnevnicu?

Najvažnije je početi od sebe i postepeno uvoditi zdravije i za prirodu poštednije navike. U svakom segmentu našeg života, trebamo i možemo unijeti promjene koje će se pozitivno odraziti i na kvalitetu našeg života ali i umanjiti naš ekološki otisak. Promjene treba uvoditi svjesno i postepeno da bi one zaista postale dio našeg životnog stila i izbora.

Foto: Zejneb Musić

Na primjer, godinama je u smislu smanjenja otpada važila krilatica „reduce-reuse-recycle“ a ona je danas proširena na „refuse“ – odbijanje kao prvi korak, te zatim i korak „rot“ – kompostiranje, kao važan segment o kojem treba razmisliti kako bi što manje zagadili prirodu i biološki otpad zasebno tretirali.

Foto: Zejneb Musić

Pa tako, trebamo praktikovati svakodnevne afirmacije „Neću kesu – imam ceker “, a pogotovo kada smo u cafeima ili restoranima „Neću slamku!“. 
Osim toga, tekstilni otpad predstavlja rastući segment otpada svugdje u svijetu i posebno za nas žene, bilo bi korisno da svjesno razmislimo o iskoristivosti svega u našim ormarima, doniranju odjeće ili prekrajanju u nešto drugo ili popravljanju stvari, da ih ne šaljemo na deponiju. 

Foto: Zejneb Musić

Što je inspiracija za dizajn cekera i torbi za laptope koji će biti predstavljeni na AJB DOC Film Festivalu ove godine?

Inspiracija je svakako upotrebljivost u svakodnevnom životu i praktični dizajn. Na primjer, sve torbe cekeri imaju impregniranu podstavu tako da je lako za održavanje, kao i džep sa rajsferšlusom gdje možemo držati novčanik, mobitel i ključeve umjesto da ih rovimo po dnu torbe.

Foto: Zejneb Musić

Torbe za laptope mogu se otvarati i zatvarati na obje strane, umjesto samo na jednu, što je praktičnije.

Foto: Zejneb Musić

Kako, gledajući iz vašeg iskustva, svatko od nas može smanjiti otpad?

Ako razmislimo samo o količini otpada kojeg proizvodimo, kao pojedinci ili u domaćinstvima, samo u tom segmentu možemo smanjiti količinu plastičnog otpada tako što ćemo:

  • Nositi cekere sa sobom i višekratne vrećice za voće i povrće
  • Kupovati sredstva za njegu u krutom obliku (u BiH dostupni i od domaćih brendova)
  • Kupovati mega pakovanja sredstava za čišćenje
  • Nositi svoju staklenu ili višekratnu flašu za vodu

***

AJB DOC Festival traje od 10.9.2021. do 14.9.2021., a više detalja otkrijte klikom OVDJE.

***
Tekst: Bonjour.ba
Foto: Zejneb Musić


Bonjour

Ovaj film na Sarajevo Film Festivalu otvara pitanje koje ostaje nakon odjavne špice

TEKST: Bonjour.ba/PR

Ovaj film na Sarajevo Film Festivalu otvara pitanje koje ostaje nakon odjavne špice Ovaj film na Sarajevo Film Festivalu otvara pitanje koje ostaje nakon odjavne špice

Dokumentarac „Imamo samo sebe“ povezuje Atacamu i dolinu Jadra kroz borbu lokalnih zajednica za pravo da odlučuju o prostoru u kojem žive.


Dvije zajednice, ista borba za dom


Sarajevo Film Festival svake godine otvara prostor za filmove koji ljudska prava ne tretiraju kao apstraktnu temu, nego kao pitanje koje se neposredno tiče nečijeg doma, zemlje i budućnosti. U okviru programa Dan ljudskih prava, ove godine izdvaja se dokumentarac „Imamo samo sebe“ rediteljskog dvojca Aline Juárez i Juana Francisca Donosa.

Film povezuje dva geografski udaljena prostora, pustinju Atacamu u Čileu i dolinu Jadra u Srbiji. Zajednička tačka su planovi za eksploataciju litijuma i ljudi koji pokušavaju zadržati pravo glasa u odlukama koje bi mogle trajno promijeniti mjesta u kojima žive.

 



Tokom pet godina snimanja, autori prate novinarku i aktivisticu Leylu Noriegu, fotografa i istraživača Ramóna Balcázara, glumicu i aktivisticu Bojanu Novaković te pčelara Vladana Jakovljevića. Njihove priče filmu daju intimnu mjeru teme koja se često svodi na brojke, investicije i obećanja zelene tranzicije.


Ko odlučuje o budućnosti jednog mjesta?


„Imamo samo sebe“ ne govori samo o protestima i otporu. Film bilježi i svakodnevni život svojih protagonista, njihove odnose s prostorom koji brane te ličnu cijenu javnog angažmana.

Atacama i Jadar u filmu postaju dijelovi iste priče o razvoju koji se često planira daleko od ljudi na koje će najviše utjecati. Umjesto da lokalne zajednice prikaže kao nijeme posmatrače, dokumentarac prati načine na koje se organiziraju kroz građanske inicijative, lokalne medije, umjetnost i međunarodnu solidarnost.


Bonjour.ba- sffHRD 32ndSFF
 

U trenutku kada se njihovi putevi ukrste, film dobiva i širu dimenziju. Borba koja počinje lokalno prerasta u transkontinentalnu mrežu ljudi povezanih istim pitanjem: ko ima pravo odlučiti šta će ostati od mjesta koje nazivamo domom?

Svjetska premijera filma „Imamo samo sebe“ na Sarajevo Film Festivalu zato neće biti samo festivalska projekcija, nego početak razgovora koji se nastavlja i nakon što se svjetla upale.
 

IMAMO SAMO SEBE / ALL WE HAVE IS US
Čile, 2026, 79 min.
Režija: Aline Juárez, Juan Francisco Donoso
Uloge: Leyla Noriega, Ramón Balcázar, Bojana Novaković, Vladan Jakovljević


Bonjour.ba-Ziri takmicarskog programasarajevo-film-festival-nova-nagrada-prixx-cineplexx-bih-bonjour-ba-01


Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Sarajevo Film Festival


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!