TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 8.9.2021.
Festival Dokumentarnog Filma AJB DOC će okupiti čak 23 odabrana filma u sklopu svog četvrtog izdanja.
Moći ćete pratiti čak 8 regionalnih premijera, 5 bh. premijera, 6 svjetskih premijera i tri posebne projekcije.
Pomno odabrana selekcija najboljih svjetskih i regionalnih dokumentarnih filmova na četvrtom izdanju AJB DOC-a vraća se u kinosale, a prilagodili su i Festival tako da bude dostupan svima, online i to bez plaćanja.
Pozitivno iznenađenje bila je i činjenica da se broj prijava dokumentarnih filmova nije smanjio radi pandemije, nego je AJB DOC festival dobio čak 300 prijava, od kojih je odabrano njih 23.
Foto: Zejneb Musić
Našu pozornost posebno je privukla i suradnja između AJB DOC-a i Alme Mirvić koja stoji iza dizajna ovogodišnjeg službenog cekera festivala.
Priča je pokrenuta ove godine, nakon što su iz tima AJB DOC Festivala vidjeli objavu osnivačice brenda gdje je pokazala kako je od velikog platna reklamne folije prošlogodišnjeg AJB DOC Film Festivala kreirala lijep ruksak.
Obzirom da je reciklaža i briga o okolini jedna je od filozofija AJB DOC, u suradnju s Almom su od reciklaže promo materijala napravili cekere i torbe za laptope.
Alma Mirvić, osnivačica male radionice ekoloških inovacija ekotvorine.ba
Upravo smo s Almom razgovarali o ovom cekeru koji spaja estetiku, očuvanje okoliša i praktičnost u jedan artikl koji ćemo rado nositi.
Više otkrijte u nastavku.
Kako biste opisali sebe u tri riječi:
Optimista, radoznala, impulsivna.
Foto: Zejneb Musić
Kako je tekao vaš razvojni put do danas?
U akademskom smislu, diplomirala sam francuski jezik i književnost i poslije toga magistrirala na interdisciplinarnom postdiplomskom programu gdje sam se u tezi bavila zakonodavstvom u oblasti zaštite okoliša i vezanim integracijama u EU u tom pogledu.
Foto: Zejneb Musić
To je predstavljalo moj svojevrsni „ulazak“ u temu zaštite okoliša 2005. godine. U poslovnom smislu, kroz posao u međunarodnim organizacijama sam se bavila projektima zaštite okoliša i sarađivala sa brojnim ekološkim udruženjima unutar i van Bosne i Hercegovine.
Radeći u Austriji sam se susrela sa uređenijim sistemom razdvajanja kućnog otpada i tretiranju otpada kao resursa, a ne kao smeća.
Navike koje sam tamo usvojila sam nastavila u što većoj mjeri praktikovati i u svom životu kod kuće u BiH.
Foto: Zejneb Musić
Što je bila inspiracija za dizajn ruksaka i koliko je trajala sama izrada?
Moram priznati da sam prvi AJB DOC baner našla krajem jeseni prošle godine na uličnoj hrpi smeća u jednoj sarajevskoj ulici, odnijela ga na pranje i pregledala zbog oštećenja.
Crna boja je vrlo praktična i atraktivna, a i sam logo je vrlo dopadljiv i upečatljiv.
Foto: Zejneb Musić
S obzirom da su marketinški baneri napravljeni od PVC folije koja je vodootporna, ali i izuzetno kruta i zahtjevna za rukovanje u smislu lomljenja i savijanja, razmišljala sam o dizajnu koji bi bio izvediv u smislu krojenja. Zatim, dizajn je integrisao impregnirani materijal kako bi imali što kvalitetniju zaštitu, a da pritom imamo i dovoljno prostora za laptop i male džepove kojima lako pristupamo.
Foto: Zejneb Musić
Sam ruksak sam i sama nosila i testirala tokom zime i na kiši. Fotku ruksaka sam objavila na instagram profilu @ekotvorine.ba, i evo u ovoj godini ekipa AJB DOC je vidjela tu fotku i javila mi se radi saradnje, što me izuzetno obradovalo. Ovakav potez pokazuje odgovoran odnos prema resursima i otpadu i nadam se da će ekipa koja stoji iza AJB DOC uvesti još više ekološki prihvatljivih praksi u svoj rad.
Foto: Zejneb Musić
U prvoj iteraciji ruksaka nije bilo dodatnog skrivenog džepa, pa sam to sa majstorom tašnarom uradila u drugoj verziji jer je imalo smisla dodati skriveni džep u kojem možemo brzo dohvatiti nešto što nam je potrebno, bez da otvaramo cijeli ruksak.
Foto: Zejneb Musić
Za izradu jednog ruksaka koji je u potpunosti osmišljen i skrojen potreban je jedan dan.
Koji je po vama prvi korak koji svi možemo napraviti za ekološki svjesniju svakodnevnicu?
Najvažnije je početi od sebe i postepeno uvoditi zdravije i za prirodu poštednije navike. U svakom segmentu našeg života, trebamo i možemo unijeti promjene koje će se pozitivno odraziti i na kvalitetu našeg života ali i umanjiti naš ekološki otisak. Promjene treba uvoditi svjesno i postepeno da bi one zaista postale dio našeg životnog stila i izbora.
Foto: Zejneb Musić
Na primjer, godinama je u smislu smanjenja otpada važila krilatica „reduce-reuse-recycle“ a ona je danas proširena na „refuse“ – odbijanje kao prvi korak, te zatim i korak „rot“ – kompostiranje, kao važan segment o kojem treba razmisliti kako bi što manje zagadili prirodu i biološki otpad zasebno tretirali.
Foto: Zejneb Musić
Pa tako, trebamo praktikovati svakodnevne afirmacije „Neću kesu – imam ceker “, a pogotovo kada smo u cafeima ili restoranima „Neću slamku!“.
Osim toga, tekstilni otpad predstavlja rastući segment otpada svugdje u svijetu i posebno za nas žene, bilo bi korisno da svjesno razmislimo o iskoristivosti svega u našim ormarima, doniranju odjeće ili prekrajanju u nešto drugo ili popravljanju stvari, da ih ne šaljemo na deponiju.
Foto: Zejneb Musić
Što je inspiracija za dizajn cekera i torbi za laptope koji će biti predstavljeni na AJB DOC Film Festivalu ove godine?
Inspiracija je svakako upotrebljivost u svakodnevnom životu i praktični dizajn. Na primjer, sve torbe cekeri imaju impregniranu podstavu tako da je lako za održavanje, kao i džep sa rajsferšlusom gdje možemo držati novčanik, mobitel i ključeve umjesto da ih rovimo po dnu torbe.
Foto: Zejneb Musić
Torbe za laptope mogu se otvarati i zatvarati na obje strane, umjesto samo na jednu, što je praktičnije.
Foto: Zejneb Musić
Kako, gledajući iz vašeg iskustva, svatko od nas može smanjiti otpad?
Ako razmislimo samo o količini otpada kojeg proizvodimo, kao pojedinci ili u domaćinstvima, samo u tom segmentu možemo smanjiti količinu plastičnog otpada tako što ćemo:
***
AJB DOC Festival traje od 10.9.2021. do 14.9.2021., a više detalja otkrijte klikom OVDJE.
***
Tekst: Bonjour.ba
Foto: Zejneb Musić
TEKST: Ada Ćeremida
Serija koja je prvu sezonu pretvorila u kulturni fenomen i osvojila četiri Srca Sarajeva vraća se, izgleda, mračnije nego ikad.
Kada se Crna svadba pojavila 2021. godine, tada smo po prvi put dobili seriju koja je izgledala, disala i govorila kao da dolazi iz neke paralelne verzije našeg regiona, one gdje se horor i mitologija susreću s društvenim i psihološkim pitanjima.
Publika ju je opisivala kao True Detective, kritičari su je nazvali „najhrabrijim projektom regionalne televizije“, a scene iz nje postale su instantno prepoznatljive na društvenim mrežama.
Sada, četiri godine kasnije, Crna svadba se vraća sa drugom sezonom spremna da nas ponovo zarobi u svoj vrtlog tajni, simbolike i ludila.
Druga sezona, pod nazivom Crna svadba 2, već je premijerno prikazana 3. oktobra. Serija broji deset epizoda i nastavlja tamo gdje je prva sezona stala, ali uz novu dimenziju političke i mistične napetosti.
Radnja prati dvije vremenske linije, prošlost i sadašnjost, dok se granice između stvarnog i natprirodnog sve više brišu. Ono što počinje kao istraga ponovo prerasta u borbu između dobra i zla, gdje se stari mitovi sudaraju s modernim strahovima.
U središtu priče ponovo je inspektor Petar Đorđević, kojeg igra Uliks Fehmiu, sada suočen s još mračnijim oblicima zla koje se širi iz sjene prošlosti. Uz njega je Natalija, koju igra glumica Anđela Jovanović, čija potraga za istinom poprima gotovo mistične razmjere.
Povratak Nikole Koje, Nade Šargin i Viktora Savića garantuje kontinuitet intenziteta, dok nova imena poput Dare Džokić, Peđe Bjelca, Ane Lečić i Andreja Jemcova unose svježu energiju, nova lica i slojeve intrige koji dodatno pojačavaju napetost.
Vizuelno, Crna svadba 2 ostaje vjerna estetici zbog koje smo je zavoljeli: ekspresivne kadrove prirode, ritualne motive, simboliku krvi, zemlje i kamena. Svaka scena izgleda kao slika zlokobna, ali prelijepa.
I zašto se jedva čekao nastavak? Jer nijedna druga serija u regiji nije uspjela da ovako vješto spoji narodno vjerovanje i savremenu paranoju, da nas natjera da preispitamo i stvarnost i sopstvene strahove.
Prva sezona osvojila je četiri Srca Sarajeva na 28. Sarajevo Film Festivalu za glumu, režiju, scenario i najbolju seriju, koji će se od ove godine manifestovati kroz Adratic Film Awards.
Kritičari su je opisivali kao „mračnu poeziju u pokretu“, dok je publika tražila objašnjenja za svaku scenu, svaku pojavu, svaku sjenku. Druga sezona, sudeći po prvim reakcijama, ide još dublje sa više misterije, više simbolike, više svega što nas je u Crnoj svadbi opsjedalo.
Od prve epizode, Crna svadba je izazivala podijeljene reakcije, za neke je to vrhunski televizijski eksperiment, za druge previše mračan i provokativan prikaz. Nova sezona nastavlja da balansira između fascinacije i nelagode, otvarajući prostor za raspravu o tome gdje završava mit, a počinje stvarnost.
I možda je upravo u tome njena moć, da nas natjera da razmislimo o granicama između stvarnog i zamišljenog. Hoćete li i vi pogledati kako se priča dalje razvija?
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
