TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 8.9.2021.
Festival Dokumentarnog Filma AJB DOC će okupiti čak 23 odabrana filma u sklopu svog četvrtog izdanja.
Moći ćete pratiti čak 8 regionalnih premijera, 5 bh. premijera, 6 svjetskih premijera i tri posebne projekcije.
Pomno odabrana selekcija najboljih svjetskih i regionalnih dokumentarnih filmova na četvrtom izdanju AJB DOC-a vraća se u kinosale, a prilagodili su i Festival tako da bude dostupan svima, online i to bez plaćanja.
Pozitivno iznenađenje bila je i činjenica da se broj prijava dokumentarnih filmova nije smanjio radi pandemije, nego je AJB DOC festival dobio čak 300 prijava, od kojih je odabrano njih 23.
Foto: Zejneb Musić
Našu pozornost posebno je privukla i suradnja između AJB DOC-a i Alme Mirvić koja stoji iza dizajna ovogodišnjeg službenog cekera festivala.
Priča je pokrenuta ove godine, nakon što su iz tima AJB DOC Festivala vidjeli objavu osnivačice brenda gdje je pokazala kako je od velikog platna reklamne folije prošlogodišnjeg AJB DOC Film Festivala kreirala lijep ruksak.
Obzirom da je reciklaža i briga o okolini jedna je od filozofija AJB DOC, u suradnju s Almom su od reciklaže promo materijala napravili cekere i torbe za laptope.
Alma Mirvić, osnivačica male radionice ekoloških inovacija ekotvorine.ba
Upravo smo s Almom razgovarali o ovom cekeru koji spaja estetiku, očuvanje okoliša i praktičnost u jedan artikl koji ćemo rado nositi.
Više otkrijte u nastavku.
Kako biste opisali sebe u tri riječi:
Optimista, radoznala, impulsivna.
Foto: Zejneb Musić
Kako je tekao vaš razvojni put do danas?
U akademskom smislu, diplomirala sam francuski jezik i književnost i poslije toga magistrirala na interdisciplinarnom postdiplomskom programu gdje sam se u tezi bavila zakonodavstvom u oblasti zaštite okoliša i vezanim integracijama u EU u tom pogledu.
Foto: Zejneb Musić
To je predstavljalo moj svojevrsni „ulazak“ u temu zaštite okoliša 2005. godine. U poslovnom smislu, kroz posao u međunarodnim organizacijama sam se bavila projektima zaštite okoliša i sarađivala sa brojnim ekološkim udruženjima unutar i van Bosne i Hercegovine.
Radeći u Austriji sam se susrela sa uređenijim sistemom razdvajanja kućnog otpada i tretiranju otpada kao resursa, a ne kao smeća.
Navike koje sam tamo usvojila sam nastavila u što većoj mjeri praktikovati i u svom životu kod kuće u BiH.
Foto: Zejneb Musić
Što je bila inspiracija za dizajn ruksaka i koliko je trajala sama izrada?
Moram priznati da sam prvi AJB DOC baner našla krajem jeseni prošle godine na uličnoj hrpi smeća u jednoj sarajevskoj ulici, odnijela ga na pranje i pregledala zbog oštećenja.
Crna boja je vrlo praktična i atraktivna, a i sam logo je vrlo dopadljiv i upečatljiv.
Foto: Zejneb Musić
S obzirom da su marketinški baneri napravljeni od PVC folije koja je vodootporna, ali i izuzetno kruta i zahtjevna za rukovanje u smislu lomljenja i savijanja, razmišljala sam o dizajnu koji bi bio izvediv u smislu krojenja. Zatim, dizajn je integrisao impregnirani materijal kako bi imali što kvalitetniju zaštitu, a da pritom imamo i dovoljno prostora za laptop i male džepove kojima lako pristupamo.
Foto: Zejneb Musić
Sam ruksak sam i sama nosila i testirala tokom zime i na kiši. Fotku ruksaka sam objavila na instagram profilu @ekotvorine.ba, i evo u ovoj godini ekipa AJB DOC je vidjela tu fotku i javila mi se radi saradnje, što me izuzetno obradovalo. Ovakav potez pokazuje odgovoran odnos prema resursima i otpadu i nadam se da će ekipa koja stoji iza AJB DOC uvesti još više ekološki prihvatljivih praksi u svoj rad.
Foto: Zejneb Musić
U prvoj iteraciji ruksaka nije bilo dodatnog skrivenog džepa, pa sam to sa majstorom tašnarom uradila u drugoj verziji jer je imalo smisla dodati skriveni džep u kojem možemo brzo dohvatiti nešto što nam je potrebno, bez da otvaramo cijeli ruksak.
Foto: Zejneb Musić
Za izradu jednog ruksaka koji je u potpunosti osmišljen i skrojen potreban je jedan dan.
Koji je po vama prvi korak koji svi možemo napraviti za ekološki svjesniju svakodnevnicu?
Najvažnije je početi od sebe i postepeno uvoditi zdravije i za prirodu poštednije navike. U svakom segmentu našeg života, trebamo i možemo unijeti promjene koje će se pozitivno odraziti i na kvalitetu našeg života ali i umanjiti naš ekološki otisak. Promjene treba uvoditi svjesno i postepeno da bi one zaista postale dio našeg životnog stila i izbora.
Foto: Zejneb Musić
Na primjer, godinama je u smislu smanjenja otpada važila krilatica „reduce-reuse-recycle“ a ona je danas proširena na „refuse“ – odbijanje kao prvi korak, te zatim i korak „rot“ – kompostiranje, kao važan segment o kojem treba razmisliti kako bi što manje zagadili prirodu i biološki otpad zasebno tretirali.
Foto: Zejneb Musić
Pa tako, trebamo praktikovati svakodnevne afirmacije „Neću kesu – imam ceker “, a pogotovo kada smo u cafeima ili restoranima „Neću slamku!“.
Osim toga, tekstilni otpad predstavlja rastući segment otpada svugdje u svijetu i posebno za nas žene, bilo bi korisno da svjesno razmislimo o iskoristivosti svega u našim ormarima, doniranju odjeće ili prekrajanju u nešto drugo ili popravljanju stvari, da ih ne šaljemo na deponiju.
Foto: Zejneb Musić
Što je inspiracija za dizajn cekera i torbi za laptope koji će biti predstavljeni na AJB DOC Film Festivalu ove godine?
Inspiracija je svakako upotrebljivost u svakodnevnom životu i praktični dizajn. Na primjer, sve torbe cekeri imaju impregniranu podstavu tako da je lako za održavanje, kao i džep sa rajsferšlusom gdje možemo držati novčanik, mobitel i ključeve umjesto da ih rovimo po dnu torbe.
Foto: Zejneb Musić
Torbe za laptope mogu se otvarati i zatvarati na obje strane, umjesto samo na jednu, što je praktičnije.
Foto: Zejneb Musić
Kako, gledajući iz vašeg iskustva, svatko od nas može smanjiti otpad?
Ako razmislimo samo o količini otpada kojeg proizvodimo, kao pojedinci ili u domaćinstvima, samo u tom segmentu možemo smanjiti količinu plastičnog otpada tako što ćemo:
***
AJB DOC Festival traje od 10.9.2021. do 14.9.2021., a više detalja otkrijte klikom OVDJE.
***
Tekst: Bonjour.ba
Foto: Zejneb Musić
TEKST: Ada Ćeremida
Kraj maja vratio nas je imenu koje i danas zauzima posebno mjesto u historiji bh. i regionalne kinematografije. Davor Dujmović nije imao dugu karijeru, ali je iza sebe ostavio niz uloga koje su obilježile jednu filmsku epohu i generacije gledalaca.
Rođen u Sarajevu 1969. godine, pred kamere je stao gotovo slučajno, a vrlo brzo postao jedno od najupečatljivijih lica jugoslovenskog filma.
Njegova prirodnost, emotivna snaga i sposobnost da na ekranu djeluje potpuno stvarno izdvajali su ga među glumcima njegove generacije. 
Foto: @filmgal _, @filonerimiz
I danas, decenijama nakon posljednjih kadrova koje je snimio, njegovi likovi žive kroz filmove koji se iznova gledaju, citiraju i preporučuju novim generacijama.
Kao dječaka ga je na Markalama primijetio Emir Kusturica i pozvao na audiciju za film Otac na službenom putu . Bio je to početak karijere koja će obilježiti jednu od najzanimljivijih epoha jugoslovenske kinematografije.
Povodom godišnjice njegove smrti prisjećamo se uloga koje su obilježile karijeru Davora Dujmovića i ostavile trag koji nije izblijedio.
Foto: @karsisinema
Davor Dujmović ostavio je iza sebe filmografiju koja možda nije brojčano velika, ali jeste izuzetno značajna. Njegovi likovi često su nosili emociju čitavih filmova, a pojedine uloge postale su nezaobilazan dio kulturne memorije prostora bivše Jugoslavije.
Ovo su neke od onih koje se i danas najčešće spominju kada govorimo o njegovom naslijeđu.
Foto: IMDb
Perhan je bez sumnje uloga po kojoj će Davor Dujmović ostati najviše upamćen. Imao je tek sedamnaest godina kada je preuzeo glavnu ulogu u filmu Emira Kusturice, a njegov nastup ubrzo je privukao pažnju publike i kritike širom Evrope. 
Film je postao jedno od najznačajnijih ostvarenja jugoslovenske kinematografije, dok je Perhan ostao jedan od najprepoznatljivijih filmskih likova tog perioda. Dujmovićeva interpretacija mladog Roma rastrzanog između ljubavi, porodice i kriminala i danas se smatra jednom od najjačih glumačkih izvedbi svoje generacije. 
Dujmović je ulogu odigrao na romskom jeziku, a njegova izvedba donijela mu je međunarodno priznanje i status jednog od najtalentovanijih mladih glumaca svoje generacije. Mnogima je upravo Perhan i danas prva asocijacija na Davora Dujmovića.
Prvi susret publike s Davorom Dujmovićem dogodio se upravo kroz lik Mirze. Ulogu je dobio sasvim slučajno nakon što ga je Emir Kusturica primijetio u Sarajevu i pozvao na audiciju. 
Film je osvojio Zlatnu palmu u Cannesu, a mladom Dujmoviću otvorio vrata filmskog svijeta. Iako je tada bio tek dječak, njegova pojava na ekranu bila je dovoljno upečatljiva da nagovijesti karijeru koja slijedi.
U Kusturičinom filmu Underground, koji je također osvojio Zlatnu palmu u Cannesu, Dujmović je tumačio lik Bate. 
Iako nije riječ o njegovoj najvećoj ulozi, film je postao jedan od najpoznatijih naslova evropske kinematografije devedesetih godina. Dujmović se savršeno uklopio u njegovu energiju, apsurd i crni humor, potvrđujući status glumca koji je znao ostaviti utisak i kada nije bio u središtu priče.
Tumačenje Gavrila Principa donijelo je Dujmoviću priliku da se okuša u ulozi jedne od najpoznatijih historijskih ličnosti s ovih prostora.
Film je kroz priču o Sarajevu s početka 20. stoljeća pokušao ponuditi drugačiji pogled na događaje koji su promijenili tok evropske historije. Dujmović je Principa igrao bez patetike, oslanjajući se na onu vrstu autentičnosti koja je obilježila njegov glumački izraz.
Film Praznik u Sarajevu danas se često spominje među važnim ostvarenjima domaće kinematografije kasnih osamdesetih godina. Dujmovićev lik Šehagića donosi slojevitu priču o mladim ljudima i stvarnosti Sarajeva tog vremena.
Uloga je dodatno pokazala njegovu sposobnost da podjednako uvjerljivo nosi glavne i sporedne likove te da svakoj sceni da prepoznatljiv pečat.
Foto: IMDb
Mnogi će Davora Dujmovića prvo povezati s Perhanom, Mirzom ili Batom, ali jedna od scena koje publika i danas rado dijeli dolazi iz Top liste nadrealista.
U kultnom skeču "Taxi štand" pojavljuje se uz Sašu Lošića Lošu, Dina Merlina i Branka Đurića Đuru, pokazujući da jednako dobro funkcioniše i u svijetu apsurda i satire. Ta epizoda ostala je podsjetnik da je iza ozbiljnih filmskih likova stajao glumac koji je imao rijetku sposobnost da bude podjednako uvjerljiv u drami i komediji. Danas su ti kadrovi jednako vrijedan dio njegovog naslijeđa kao i velike filmske uloge po kojima ga najčešće pamtimo.
Davor Dujmović preminuo je 31. maja 1999. godine, ali njegovo mjesto u filmskoj historiji ostalo je neupitno. Iza njega nisu ostale desetine filmova, nego nekoliko uloga koje su bile dovoljne da ga publika i danas pamti.
Za mnoge će zauvijek biti Perhan, ali njegova ostavština daleko je veća od jednog lika. Ona pripada cijeloj generaciji filmova koji su obilježili prostor bivše Jugoslavije.
Foto: @hara_haka_e
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
