TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 8.9.2021.
Festival Dokumentarnog Filma AJB DOC će okupiti čak 23 odabrana filma u sklopu svog četvrtog izdanja.
Moći ćete pratiti čak 8 regionalnih premijera, 5 bh. premijera, 6 svjetskih premijera i tri posebne projekcije.
Pomno odabrana selekcija najboljih svjetskih i regionalnih dokumentarnih filmova na četvrtom izdanju AJB DOC-a vraća se u kinosale, a prilagodili su i Festival tako da bude dostupan svima, online i to bez plaćanja.
Pozitivno iznenađenje bila je i činjenica da se broj prijava dokumentarnih filmova nije smanjio radi pandemije, nego je AJB DOC festival dobio čak 300 prijava, od kojih je odabrano njih 23.
Foto: Zejneb Musić
Našu pozornost posebno je privukla i suradnja između AJB DOC-a i Alme Mirvić koja stoji iza dizajna ovogodišnjeg službenog cekera festivala.
Priča je pokrenuta ove godine, nakon što su iz tima AJB DOC Festivala vidjeli objavu osnivačice brenda gdje je pokazala kako je od velikog platna reklamne folije prošlogodišnjeg AJB DOC Film Festivala kreirala lijep ruksak.
Obzirom da je reciklaža i briga o okolini jedna je od filozofija AJB DOC, u suradnju s Almom su od reciklaže promo materijala napravili cekere i torbe za laptope.
Alma Mirvić, osnivačica male radionice ekoloških inovacija ekotvorine.ba
Upravo smo s Almom razgovarali o ovom cekeru koji spaja estetiku, očuvanje okoliša i praktičnost u jedan artikl koji ćemo rado nositi.
Više otkrijte u nastavku.
Kako biste opisali sebe u tri riječi:
Optimista, radoznala, impulsivna.
Foto: Zejneb Musić
Kako je tekao vaš razvojni put do danas?
U akademskom smislu, diplomirala sam francuski jezik i književnost i poslije toga magistrirala na interdisciplinarnom postdiplomskom programu gdje sam se u tezi bavila zakonodavstvom u oblasti zaštite okoliša i vezanim integracijama u EU u tom pogledu.
Foto: Zejneb Musić
To je predstavljalo moj svojevrsni „ulazak“ u temu zaštite okoliša 2005. godine. U poslovnom smislu, kroz posao u međunarodnim organizacijama sam se bavila projektima zaštite okoliša i sarađivala sa brojnim ekološkim udruženjima unutar i van Bosne i Hercegovine.
Radeći u Austriji sam se susrela sa uređenijim sistemom razdvajanja kućnog otpada i tretiranju otpada kao resursa, a ne kao smeća.
Navike koje sam tamo usvojila sam nastavila u što većoj mjeri praktikovati i u svom životu kod kuće u BiH.
Foto: Zejneb Musić
Što je bila inspiracija za dizajn ruksaka i koliko je trajala sama izrada?
Moram priznati da sam prvi AJB DOC baner našla krajem jeseni prošle godine na uličnoj hrpi smeća u jednoj sarajevskoj ulici, odnijela ga na pranje i pregledala zbog oštećenja.
Crna boja je vrlo praktična i atraktivna, a i sam logo je vrlo dopadljiv i upečatljiv.
Foto: Zejneb Musić
S obzirom da su marketinški baneri napravljeni od PVC folije koja je vodootporna, ali i izuzetno kruta i zahtjevna za rukovanje u smislu lomljenja i savijanja, razmišljala sam o dizajnu koji bi bio izvediv u smislu krojenja. Zatim, dizajn je integrisao impregnirani materijal kako bi imali što kvalitetniju zaštitu, a da pritom imamo i dovoljno prostora za laptop i male džepove kojima lako pristupamo.
Foto: Zejneb Musić
Sam ruksak sam i sama nosila i testirala tokom zime i na kiši. Fotku ruksaka sam objavila na instagram profilu @ekotvorine.ba, i evo u ovoj godini ekipa AJB DOC je vidjela tu fotku i javila mi se radi saradnje, što me izuzetno obradovalo. Ovakav potez pokazuje odgovoran odnos prema resursima i otpadu i nadam se da će ekipa koja stoji iza AJB DOC uvesti još više ekološki prihvatljivih praksi u svoj rad.
Foto: Zejneb Musić
U prvoj iteraciji ruksaka nije bilo dodatnog skrivenog džepa, pa sam to sa majstorom tašnarom uradila u drugoj verziji jer je imalo smisla dodati skriveni džep u kojem možemo brzo dohvatiti nešto što nam je potrebno, bez da otvaramo cijeli ruksak.
Foto: Zejneb Musić
Za izradu jednog ruksaka koji je u potpunosti osmišljen i skrojen potreban je jedan dan.
Koji je po vama prvi korak koji svi možemo napraviti za ekološki svjesniju svakodnevnicu?
Najvažnije je početi od sebe i postepeno uvoditi zdravije i za prirodu poštednije navike. U svakom segmentu našeg života, trebamo i možemo unijeti promjene koje će se pozitivno odraziti i na kvalitetu našeg života ali i umanjiti naš ekološki otisak. Promjene treba uvoditi svjesno i postepeno da bi one zaista postale dio našeg životnog stila i izbora.
Foto: Zejneb Musić
Na primjer, godinama je u smislu smanjenja otpada važila krilatica „reduce-reuse-recycle“ a ona je danas proširena na „refuse“ – odbijanje kao prvi korak, te zatim i korak „rot“ – kompostiranje, kao važan segment o kojem treba razmisliti kako bi što manje zagadili prirodu i biološki otpad zasebno tretirali.
Foto: Zejneb Musić
Pa tako, trebamo praktikovati svakodnevne afirmacije „Neću kesu – imam ceker “, a pogotovo kada smo u cafeima ili restoranima „Neću slamku!“.
Osim toga, tekstilni otpad predstavlja rastući segment otpada svugdje u svijetu i posebno za nas žene, bilo bi korisno da svjesno razmislimo o iskoristivosti svega u našim ormarima, doniranju odjeće ili prekrajanju u nešto drugo ili popravljanju stvari, da ih ne šaljemo na deponiju.
Foto: Zejneb Musić
Što je inspiracija za dizajn cekera i torbi za laptope koji će biti predstavljeni na AJB DOC Film Festivalu ove godine?
Inspiracija je svakako upotrebljivost u svakodnevnom životu i praktični dizajn. Na primjer, sve torbe cekeri imaju impregniranu podstavu tako da je lako za održavanje, kao i džep sa rajsferšlusom gdje možemo držati novčanik, mobitel i ključeve umjesto da ih rovimo po dnu torbe.
Foto: Zejneb Musić
Torbe za laptope mogu se otvarati i zatvarati na obje strane, umjesto samo na jednu, što je praktičnije.
Foto: Zejneb Musić
Kako, gledajući iz vašeg iskustva, svatko od nas može smanjiti otpad?
Ako razmislimo samo o količini otpada kojeg proizvodimo, kao pojedinci ili u domaćinstvima, samo u tom segmentu možemo smanjiti količinu plastičnog otpada tako što ćemo:
***
AJB DOC Festival traje od 10.9.2021. do 14.9.2021., a više detalja otkrijte klikom OVDJE.
***
Tekst: Bonjour.ba
Foto: Zejneb Musić
TEKST: Bonjour.ba/PR
Cannes, Berlin, Venecija i Rotterdam već su ih imali na programu. Sada sedam zapaženih filmova stiže u U fokusu Sarajevo Film Festivala.
Program U fokusu 32. Sarajevo Film Festivala ove godine okuplja sedam regionalnih filmova koji u Sarajevo stižu nakon zapaženih festivalskih puteva kroz Cannes, Berlin, Veneciju i Rotterdam.
Selekcija spaja etablirane autore i debitante, historijske epohe i savremene priče, političke teme i intimne lomove. Zajednička tačka, kako ističe selektorica programa Elma Tataragić, jeste snažan autorski glas.
„Ovogodišnji program donosi nekoliko filmova epohe koji su svi tematski i stilski potpuno različiti poput filmova Rose, Najusamljeniji čovjek u gradu i Majka Tereza. No, i ti filmovi bave se savremenim temama na originalan način“, istaknula je Tataragić.
Uz njih, program donosi i naslove smještene čvrsto u sadašnjost, od intimne priče Škole za sirene do politički obojenih Žutih slova i Obećanih prostora, dok 3 dana u septembru donosi i komične elemente karakteristične za rumunski novi talas.
Majka Tereza / Majka, film Teone Strugar Mitevske, u Sarajevo stiže nakon Venecije. Riječ je o koprodukciji Belgije, Sjeverne Makedonije, Danske, Švedske i Bosne i Hercegovine iz 2025. godine, a uz Noomi Rapace igraju Sylvia Hoeks, Nikola Ristanovski, Ekin Corapci i Labina Mitevska.
Radnja nas vodi u Kalkutu u augustu 1948. godine. Tereza, nadstojnica samostana Sestara od Loreta, čeka pismo koje bi joj trebalo omogućiti da napusti samostan i osnuje novu kongregaciju. Upravo kada se čini da je sve spremno, suočava se s dilemom koja je prisiljava da preispita vlastite ambicije i vjeru.
Iz Berlina stiže Rose Markusa Schleinzera, austrijsko-njemačka produkcija iz 2026. godine u kojoj glavnu ulogu ima Sandra Hüller, uz Caro Braun, Marisu Growaldt, Roberta Gwisdeka i Godeharda Giesea.
Film je smješten na početak 17. stoljeća. U izolirano protestantsko selo dolazi misteriozni vojnik koji se predstavlja kao nasljednik davno napuštenog imanja. Vrijedan, skroman i izrazito pobožan, postepeno osvaja povjerenje zajednice, iako čitav njegov novi život počiva na velikoj laži.
Još jedan naslov prikazan u Berlinu je Najusamljeniji čovjek u gradu / The Loneliest Man in Town, film Tizze Covi i Rainera Frimmela.
Austrijski film iz 2026. godine donosi Aloisa Kocha, Brigitte Medunu, Alfreda Blechingera i Flurinu Schneider u glavnim ulogama.
U središtu priče je blues muzičar Al Cook, čiji su stan i podrumski studio ispunjeni knjigama, videokasetama, pločama i uspomenama na nekadašnji život. Dok je svijet izvan njegovog prostora nastavio dalje, Al je ostao gotovo zamrznut u vremenu. Sve se mijenja kada kompanija za promet nekretnina odluči srušiti njegov dom i prisili ga da se suoči s gubitkom jedinog utočišta koje mu je ostalo.
Škola za sirene / Titanic Ocean Konstantine Kotzamani jedna je od vizuelno najintrigantnijih priča u programu, a prethodno je prikazana u Cannesu.
Koprodukcija Grčke, Njemačke, Rumunije, Francuske, Španije i Japana iz 2026. godine okuplja Arisu Sasaki, Melinu Mardini, Harunu Matsui, Kotone Hanase i Hannu Muro.
Radnja je smještena u japanski školski internat u kojem se tinejdžerke obučavaju da postanu profesionalne sirene. Sedamnaestogodišnja Akame uči zadržavati dah, nastupati pred publikom i plivati uz ajkule, dok paralelno otkriva vlastiti glas, prvu ljubav i transformaciju koja postupno prerasta okvir samog nastupa.
U Cannesu su prikazani i Obećani prostori / Promised Spaces Ivana Markovića.
Riječ je o koprodukciji Francuske, Njemačke, Srbije i Kambodže iz 2026. godine, a glume Vollak Kong, Chea Loch, Vita Vong, Lyer Von, Theara Or i Kanitha Tith.
Film paralelno prati Sokuna, koji jedne vrele noći napušta prenapučenu radničku spavaonicu i pridružuje se kolegama u jednom od nedovršenih nebodera, te Sedu, koja se useljava u dugo očekivani luksuzni stan u jednom od tih istih kompleksa. Kao njegova prva i jedina stanarka, ubrzo se suočava s potpuno drugačijim oblikom usamljenosti.
Posebnu težinu ovogodišnjoj selekciji daje Žuta slova / Gelbe Briefe İlkera Çataka, dobitnik Zlatnog medvjeda u Berlinu.
Njemačko-francusko-turski film iz 2026. godine okuplja Özgü Namal, Tansua Biçera, Leylu Smyrnu Cabas, İpek Bilgin, Aydina Isika i Aziza Capkurta.
Aziz, univerzitetski profesor, prima „žuto pismo“ kojim ga obavještavaju da je dobio otkaz. Kada isto pismo dobije i njegova supruga Derya, slavna glumica, politički pritisak vrlo brzo prerasta u egzistencijalnu krizu. Nakon gubitka posla i društvene sigurnosti prisiljeni su preseliti kod Azizove majke, dok iznenadno siromaštvo i njihova uvjerenja počinju stavljati na kušnju i sam brak.
Za sasvim drugačiji tempo zadužen je film 3 dana u septembru / 3 Zile în Septembrie Tudora Giurgiua, prikazan u Rotterdamu.
Rumunski film iz 2026. godine donosi Andreeu Vasile, Emiliana Opreu, Conrada Mericoffera, Adelu Popescu i Mirelu Zețu.
Na dan Biancinog vjenčanja, usred posljednjih priprema za ceremoniju, pojavljuje se ljubavnica njenog zaručnika i pred svima otkriva njihovu vezu. Bianca u šoku bježi turističkim vozom kroz napušteno ljetovalište, čime započinje cjelonoćna odiseja nadrealnih susreta i haotičnih situacija. Poniženje se postupno pretvara u bunt i odluku da odbaci život koji je do tog trenutka smatrala svojim.
Tataragić upravo raznolikost ovih filmova vidi kao jednu od ključnih vrijednosti selekcije, od filmova epohe do savremenih političkih i intimnih priča. Ono što ih, uprkos svim razlikama, povezuje jeste jasno prepoznatljiv autorski rukopis.
Filmovi programa U fokusu bit će prikazani u okviru 32. Sarajevo Film Festivala, koji traje od 14. do 21. augusta 2026. godine.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Sarajevo Film Festival PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
