Već kroz prvih par izmijenjenih riječi s ljupkom Aidom, uvidjeli smo da zrači elegancijom, ljubaznošću i strasti prema malim lijepim stvarima u životu.

Svoju posvećenost svakom zadatku pokazala nam je na samom setu snimanja koje smo organizirali u Sarajevu, u Ters House, gdje je Aida kao jedna od korisnica #poduzetneZAJEDNO projekta koji realiziramo u sklopu #FEELGOODmajica, s nama podijelila više detalja o svom gourmet putovanju.

Kada nam je pokazivala koje je sve dioptrijske naočale donijela na naše snimanje organizirano u sklopu projekta FEEL GOOD majica (ima zavidnu arhivu koja bi oduševila svaku zaljubljenicu u modu), ali i slastice koje je pripremila, nismo skidali osmijeh s lica.

Baš kao i Aida, njene slastice nazvane Slatko je Slatko zrače bojama, poletnosti, elegancijom. Izrađuje ih od pomno biranih, kvalitetnih sastojaka po recepturama koje su već godinama u njenoj knjižici recapata. Aida priprema i finger food catering, a u razgovoru nam je otkrila da je ovaj brend pokrenula nakon prijevremene mirovine, dokazujući nam da je uvijek pravo vrijeme za nove izazove i ostvarenje snova.

***

Kada ste započeli svoj brend i koji je najveći poslovni izazov s kojim ste se susreli na početku?

Vjerujem da rad velikim dijelom čini čovjeka. Mada sam otišla u prijevremenu mirovinu, bilo je jasno da niti mogu, niti želim da mirujem. Jasno je bilo i da neću da trpim bilo kakvu nadređenu osobu! Preostalo je dakle samo nešto samostalno, bez obzira što na tom polju nisam imala nikakvo iskustvo. I tako se, početkom 2017. godine ujedinila volja sa željom i idejom uz veliku podršku mojih najdražih. Do ostvarenja registriranja obrtničke djelatnosti, trebalo je proći još nekoliko mjeseci, s obzirom na zakonske odrednice, koje nisu išle u prilog umirovljenika. U međuvremenu je bilo još mnogo izazova, no ovaj je još uvijek najveći.

Kako biste opisali svoj brend u 3 riječi?

SLATKO JE SLATKO! Šalim se: kvalitet, inovativnost, pouzdanost.

Koji su proizvodi/usluge dostupne u sklopu vašeg brenda?

Nastojimo zadovoljiti potrebe za zdravijim slasticama, pa tako pored klasičnih, u ponudi imamo priličan broj slastica bez glutena, te veganskih i tzv. raw food, odnosno sirovih. Izrađujemo džemove sa max. 30% sladila u odnosu na voće, a među njima se nađu i rijetkosti poput limuna, naranče, kumkvate i čilija. Pored toga nudimo luksuzni finger food ketering do 50 osoba, gdje spravljamo raznovrsne delicije neobičnih okusa, često kombinirajući za naše podneblje neuobičajene namirnice –voće, sir, meso i druge. Uz ovu uslugu naši klijenti imaju i kompletno postavljanje i aranžiranje trpeze, u čemu smo također veoma prepoznatljivi.

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

To ovisi o vrsti narudžbe. Planiranje radnog dana za pripremu keteringa i izradu slastice, veoma se razlikuju. No, ja sam iz prošloga vijeka, pa jako volim olovku, jer olovka ima srce: u mom je radnom dnevniku uvijek ispisan detaljan plan rada po danima i satima.

Tenisice u kojima Aida i doma priprema omiljene slastice i slana jela

Što je ono što vaš brend čini posebnim na domaćem tržištu?

Ne radimo sa poluproizvodima niti aditivima bilo koje vrste. Sve se spravlja u kućnoj radinosti. Naš proizvod se isporučuje potpuno svjež, s obzirom na to da radimo isključivo po narudžbi. Vjerujem da nam u svježini nema premca!

Kako se nosite s neuspjesima i što vas motivira da nastavite dalje raditi na ostvarenju ciljeva?

Svaki neuspjeh poluči nekim novim saznanjem, pa stisneš zube i kreneš dalje.

Najvažnija lekcija o poduzetništvu koju ste naučili dosad?

Ako hoćeš uspjeh preko noći, kratko ćeš trajati. Dakle – uporan, strpljen, spašen!

Koliko su, po vašem iskustvu, ljudi u BiH upoznati s #MadeinBiH etiketom i koji su još koraci potrebni za edukaciju i podizanje svijesti?

Upitno je koliko smo domoljubni općenito, pa je time zadatak još teži, no ipak vjerujem da se kvalitetom proizvoda i usluge može postići i uspjeh i podići svijest kupaca, da kupovinom #MadeinBiH pomažu i sebi i cjelokupnoj zajednici. No u tom je pravcu neminovan i kontinuitet u kvalitetu proizvoda i usluge, što je u našoj zemlji nažalost još uvijek velika rijetkost.

Aidina bilježnica s receptima

Knjiga koja je na vas ostavila najviše utisaka?

Oh, u ovo „godinica“ mnogo je iščitanih naslova stalo koji su ostavili utisak. Ipak, svakih se nekoliko godina vraćam Meši, obožavam bajke, pa je Tolkien na vrhu ljestvice, romanom Obojena ptica Jerzija Kosinskog me obilježio moj suprug, za zabavu istražujem trilere nordijskih savremenika, a oduševljena sam pisanjem hrvatske spisateljice Marine Vujčić, kao i Francuskinje Delphine de Vigan... eh da, koliko „godinica“, barem toliko i naslova!

Što birate kada se želite opustiti i napuniti baterije?

Prijateljicu, prirodu, knjigu, smijeh...

Ovaj naš intervju rezultat je projekta koji radimo s dm drogerie markt i Fondacija 787. Jeste li kroz njega za svoj brend osjetili benefite i ako da, koje?

Povećao se broj pratilaca i upita za proizvode. Nadati se, da će poneki upit biti okrunjen i narudžbom.

Što biste preporučili BONJOUR.čitateljicama kojima nedostaje hrabrosti da započnu svoju kreativnu priču?

Da vjeruju u sebe, osmisle priču korak po korak ne očekujući uspjeh preko noći i od svojih najbližih zatraže podršku.

Sve o proizvodima možete pronaći na Facebook stranici i Instagram profilu.

***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Marko Jovančić za BONJOUR.ba
 

Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?

Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.

Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe

Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.

Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.

Kako izgleda kafa prije nego što mi kažemo “dobra je”?

Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.

Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.






Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.

Zašto jačina nije isto što i dobra kafa?

Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.

Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.




Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.

„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.

Pronašli ste svoju idealnu kafu. A sada… jedan mali korak dalje

Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.






To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:

„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“

Zašto se kafa u BiH ne pije kao nigdje drugo?

Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.

U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:

„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“

Kakvu kafu bira profesionalac?

Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.






Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.

Mekša ili jača: kako znati koja je vaša Grand kafa?

Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.

Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.







Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.

Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.

Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Grand kafom

Autorica članka: Ilda Lihić-Isović    
Fotografija: Enida Kajević i Sanela Zukić