TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 2.3.2021.

Ljiljana Janković i Dragana Nešković dvije su poduzetnice iz Bijeljine koje vode društveno orijentirano poduzeće koje se bavi uzgojem organskog voća i povrća. 

Na plantažama na kojima se proizvodi sva hrana prednost u zapošljavanju imaju osobe koje pripadaju marginaliziranim kategorijama društva.

Ono što Agro Plan dodatno čini posebnim na tržištu, upravo je činjenica da njihov tim marljivo radi na unaprjeđenju proizvodnje, kao i da posjeduju certifikate koji potvrđuju organsko porijeklo njihovih proizvoda.
Koncetrirani su na krajnjeg korisnika te kvalitetu prehrambrenih navika, a obzirom da smo sada, više nego ikada ranije svjesni važnosti zdravih navika, ovo je adresa na kojoj možete poronaći svježe, sezonsko i kvalitetno povrće/voće.
Jedini su brend na području Bijeljine koji proizvodi i organsko voće i povrće, a u sklopu #FEELGOODintervjua otkrili su nam kako je započela njihova priča te kako i sami možete naručiti njihove proizvode. 

***

Kada ste započeli svoj brend i koji je najveći poslovni izazov s kojim ste se susreli na početku?

Preduzeće D.O.O “AGRO-PLAN” osnovano je u decembru 2017. godine od strane Udruženja građana za promociju obrazovanja Roma „Otaharin“. S obzirom na to da u Bosni i Hercegovini nije usvojen zakon kojim se definiše osnivanje i položaj socijalnih preduzeća, „AGRO-PLAN“ je osnovan kao klasično društvo sa ograničenom odgovornošću. Socijalni karakter preduzeća se prije svega ogleda u tome da prednost pri zapošljavanju imaju osobe koje pripadaju marginalizovanim kategorijama društva (Romi, osobe s invaliditetom, žene žrtve nasilja, itd.). Shodno tome, možemo reći da je osnovna misija preduzeća „AGRO-PLAN“ da kroz proširenje svojih kapaciteta omogući da što veći broj pripadnika romske nacionalne pripadnosti i drugih ranjivih kategorija društva dobije priliku da stekne radno iskustvo i odgovarajuće obuke koje će im omogućiti lakše uključivanje na formalno tržište rada i sticanje redovnog prihoda.  

Ljiljana Janković i Dragana Nešković 

Treba spomenuti da je od samog početka preduzeće usmjereno ka proizvodnji i distribuciji zdravstveno bezbjedne organske hrane. S tim u vezi najveći poslovni izazov sa kojim smo se susreli na samom početku poslovanja jeste razvijenost tržišta organskih proizvoda i svijest potrošača o konzumaciji zdravstveno-bezbjedne hrane. Tržište organskih proizvoda kod nas još uvek nije dovoljno razvijeno, iako je posljednjih godina organska proizvodnja imala značajan porast. Svijest potrošača je takođe počela da se mijenja i raste  i to prvenstveno u velikim gradskim sredinama gdje je ponuda organskih proizvoda i najveća. Međutim svjesni smo činjenice da svijest potrošača o konzumaciji organske zdravstveno bezbjedne hrane i dalje nije na zavidnom nivou te da je njihovo povjerenje u organske proizvode nije u velikoj mjeri zastupljeno. Stoga, kako bismo dijelom savladali sve izazove sa kojima smo se susreli, pokrenuli smo proces sertifikacije naše organske proizvodnje kao jedini vid garancije da su naši proizvodi uzgojeni bez štetnih hemikalija. Proces sertifikacije smo započeli kod ovlaštene sertifikacione kuće koja djeluje na području Bosne i Hercegovine pod nazivom Organska kontrola.

Kako biste opisali svoj brend u 3 riječi?  

Naš brend bismo mogli opisati kroz riječi: visokokvalitetno, organsko i zdravstveno-bezbjedno. Upravo su ovo tri vrijednosti kojima se vodimo u našem poslovanju i  nastojimo da naše preduzeće bude prepoznatljivo po dugogodišnjoj tradiciji u proizvodnji zdrave i visokokvalitetne hrane na ovim prostorima.

Koji su proizvodi/usluge dostupne u sklopu vašeg brenda?

U okviru preduzeća, na zemljišnoj parceli, čija je ukupna površina 0,74 ha, organska proizvodnja se organizuje u tri plastenika površine po 500 m² i dijelom na otvorenom polju. Tokom godine je moguće organizovati dva proizvodna ciklusa: jesenja sjetva i proljetna sjetva. Jesenja sjetva podrazumijeva plasteničku proizvodnju lisnatog povrća poput zelene salate, rukole, špinata i mladog luka. Proljetna sjetva podrazumijeva proizvodnju plodovitog povrća poput paprike roge i babure, paradajza i cherry paradajza, patlidžana, krastavca, kao i mahunarki i kupusnjača. 
Koncentrisani na krajnjeg potrošača i kvalitet ljudske ishrane nudimo: 

  • Svježe i kvalitetno povrće/voće u sezonskom periodu,
  • organske sertifikovane proizvode,
  • mogućnost kupovine proizvoda na mjestu održavanja proizvodnje.

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

Moramo istaći da nam je svaki radni dan veoma dinamičan. Zavisno od perioda godine znamo koliki obim posla nas čeka te tome prilagođavamo svoje radne sate. Ali rutina koju ne mijenjamo godinama jeste da svakako radni dan započinjemo šoljicom jake kafe kako bismo probudile sva čula i pripremile se za nove poslovne izazove. Moramo reći da nam je taj dio dana veoma bitan i kako nam je godinama služio za punjenje baterija tako je i pomogao da bolje razumijemo jedna drugu i shvatimo navike i mišljenja koja se mogu razilaziti. Nakon toga, planiramo ostale aktivnosti i organizujemo radnike i poslove u poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivredna proizvodnja često ne trpi greške te se trudimo maksimalno ih izbjeći.  Zavisno od sezone, razlikuju se i naše radne obaveze. Tako kada dođe proljeće ili jesen sve je usmjereno na pripremu zemljišta, biljaka i zaštićenog prostora za novi proizvodni ciklus dok tokom zimskih mjeseci, možemo malo i usporiti i zastati sa radnim aktivnostima. Nakon obavljenih poslova u poljoprivrednoj proizvodnji, veliki dio radnog dana nam prolazi u sređivanju dokumentacije, knjigovodstva i izmirenja finansijskih obaveza. Vrlo često nam upravo ovaj dio prolongira radni dan. Nakon obavljenih obaveza, poslije 16 časova možemo konačno predahnuti i posvetiti se porodici i sebi. Naš dio dana trudimo se da iskoristimo vrlo kvalitetno te da ga ispunimo pozitivnim mislima, energijom i lijepim trenucima.

Što je ono što vaš brend čini posebnim na domaćem tržištu?

Prema podacima koji se navode u godišnjem izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, za 2017.godinu, na području FBIH postoji oko 70 organskih proizvođača dok je u RS identifikovano 26 organskih proizvođača, najviše u oblasti ljekovitog bilja i bobičastog voća. Prema podacima ovlaštene sertifikacione kuće iz Sarajeva, Organska kontrola, iz 2019.godine, broj registrovanih sertifikovanih organskih proizvođača na teritoriji BiH je 16 dok je 1 u procesu konverzije. Na teritoriji Bijeljine registrovana su svega 2 proizvođača od kojih se jedan bavi proizvodnjom organske aronije i drugog divljeg i kultivisanog bobičastog voća.

Pored ova 2 proizvođača registrovano je i naše preduzeće. Sektor organske proizvodnje u BiH ima dobre predispozicije, ali relativno mali broj organskih proizvođača, a količine proizvedene organske hrane u odnosu na konvencionalnu proizvodnju su još uvijek skromne. Djelatnošću našeg preduzeća stanovnici Bijeljine imaju mogućnost kupovine organskih svježih povrtlarskih proizvoda u neposrednoj blizini. Osim toga, potrošači imaju mogućnost i kupovine proizvoda direktno na mjestu proizvodnje gdje mogu dobiti korisne informacije o procesu organske proizvodnje i prednostima konzumacije organskih proizvoda. Pored toga što posebnost našeg brenda upravo čini to što nastojimo u velikoj mjeri doprinijeti zaštiti životne sredine i povećati svijest potrošača o konzumaciji zdravstveno-bezbjedne hrane, jeste i činjenica da je preduzeće usmjereno ka zapošljavanju osoba iz marginalizovanih skupina.

Kako se nosite s neuspjesima i što vas motivira da nastavite dalje raditi na ostvarenju ciljeva?

Većina osoba shvata definiciju neuspjeha veoma slično, ali je različito doživljavamo. Na samom početku smo bile svjesne da nas na kraju našeg puta može čekati i uspjeh, ali i njegov vječni protivnik neuspjeh koji se često pojavi kada najmanje očekujemo. Moramo priznati da, iako smo bile svjesne činjenice da naravno sve ne može biti idealno i teći onim tokom koji mi iscrtamo, bile smo nepripremljene na neke od neuspjeha koje smo imale. Loša strana poslovnog neuspjeha jeste što može uvući i emotivnu komponentu pa je borba sa njim još teža. Ali slušanje, razumijevanje, međusobna podrška, su nam pomogli da se izborimo sa svim neuspjesima koji su nas pokušali savladati. Iz svake borbe sa njim smo izlazile jače i motivisanije. Osim toga, misao koja nas je držala, vodila i nije dozvolila da odustanemo jeste to što naše odustajanje i pad dovodi do još većeg ranjavanja osoba iz marginalizovanih skupina stanovništva kojima smo posvetili svoje dane. Naš neuspjeh bi značio i njihov neuspjeh, kako u borbi za ostvarenje prihoda, tako i ostvarenju socijalno-društvene uključenosti. 

Najvažnija lekcija o poduzetništvu koju ste naučili dosad?

Kao što smo spomenule, preduzeće Agro-plan od samog početka posluje sa idejom da se putem ulaganja prihoda nastalog od prodaje organskih proizvoda i usluga ispuni jasna društvena misija i rješavanje društvenih problema poput nezaposlenosti marginalizovanih skupina. Međutim šira javnost uglavnom ne razumije koncept socijalnog preduzetništva te naročito samog pojma organskih proizvoda gdje je potrebno organizovati posebne programe za podizanje svijesti. Zbog svega navedenog tokom našeg puta smo imale veliki broj izazova, ali i naučenih lekcija. Mnoge naučene lekcije su proistekle upravo iz naših padova. Oni su nas natjerali da naučimo da vladamo svojim mislima i emocijama. Shvatile smo da ukoliko dođemo u situaciju da su nam misli rasijane te dozvolimo da nas emocije savladaju reagovaćemo potpuno pogrešno na razne teške i stresne situacije koje nas posao nosi. Naučile smo da budemo jake, nepokolebljive, hladne glave i to nam je sigurno dalo prednost u našem poslu. Pored toga, postavile smo se da je naš um otvoren za nove ideje i nismo se plašile uvođenja novina. Jer shvatile smo da ukoliko prećutimo i zatvorimo oči na nove prilike, propustićemo mnoge mogućnosti za napretkom. Borba socijalnih preduzetnica je neprestana. Vodile smo se frazom jednog poznanika, koji je izjavio „Da sam u životu prihvatao odgovore koji sadrže NE i NE MOŽE, ne bih postigao sve ovo danas“.

Koliko su, po vašem iskustvu, ljudi u BiH upoznati s #MadeinBiH etiketom i koji su još koraci potrebni za edukaciju i podizanje svijesti? 

Za proizvode iz Bosne i Hercegovine, društvo ima različita mišljenja, iskustva i poglede. U toku prošle godine uslijed pandemije virusa Covid-19 svakako je veći dio društva se okrenuo domaćoj proizvodnji i kupovini proizvoda iz domaćih radionica uslijed smanjenog obima uvoza proizvoda iz drugih evropskih država. Većina društva vjeruje i ubijeđena je da je „tuđe bolje“ i da u Bosni i Hercegovini ne postoje kapaciteti koji bi mogli za zadovolje potrebe stanovništva u pogledu kvaliteta i kvantiteta. Međutim, godina koja je iza nas je pokazala da zaista imamo kapacitete i da trebamo nastaviti ulagati u njih i usavršavati našu #BIH proizvodnju. Usavršavanjem proizvodnje i posvećivanjem veće pažnje kvalitetu proizvoda i bezbjednosti doprinijet ćemo jačanju preduzeća i većoj potražnji proizvoda. Pored jačanja svijesti društva treba spomenuti i uspostavljanje povjerenja među kupcima i potrošačima. Povjerenje između proizvođača i potrošača je glavna karika koja je često zapostavljena. 

Knjiga koja je na vas ostavila najviše utisaka? 

Moramo istaći da tokom godina poslovanja, teško smo nalazile vremena koje bismo posvetile nekoj literaturi koja nije za svrhu obrazovanja. Većina knjiga sa kojima se susrećemo i koje koristimo jesu iz stručne oblasti u kojoj poslujemo te možemo svakako izdvojiti nekoliko njih poput: Organski vrt- put do zdravlja,  Organska poljoprivredna proizvodnja – osnove planiranja i analiza poslovanja, Organska proizvodnja – stanje i perspektiva, kao i knjige o preduzetništvu: Budi sam svoj mentor, Pobjednički stav-vaš put do osobnog uspjeha.

Što birate kada se želite opustiti i napuniti baterije?
 
Dragana: Nakon završetka radnog dana, nastojim da svakako što kvalitetnije ispunim svoje vrijeme i posvetim se sebi i svojim voljenima. Uslijed mnoštva obaveza, tijelo i duša često djeluju iscrpljeno te nam je potrebno da misli prepustimo nekim ljepšim stvarima. Vrlo često biram šetnju kao način za punjenje baterija i kontrolisanja negativnih misli.  Trudim se da svoje vrijeme odvojim i za sebe, ali i za osobe koje zauzimaju važno mjesto u životu. U društvu sa njima, smijehu i lijepom raspoloženju crpim energiju za novi radni dan. 

Ljiljana: Svoje slobodno vrijeme provodim sa svojom porodicom i najmilijima. Supruga sam i majka dvoje djece, oni me dočekaju uvijek sa osmjehom na licu. Dovoljan je samo jedan njihov pogled i zagrljaj i koliko god da je dan bio naporan i težak, ostaje iza toga. Opuštanje uz muziku, druženje sa kolegama i prijateljima uz kafu i pozitivnu energiju, punim baterije i krećem ka novim radnim pohodima.

Ovaj naš intervju rezultat je projekta koji radimo s dm drogerie markt i Fondacija 787. Jeste li kroz njega za svoj brend osjetili benefite i ako da, koje?

Marketing je vrlo bitan segment svakog poslovanja. Međutim, od mnoštva obaveza zapostavimo ovaj segment i ne shvatamo njegovu bitnost i neophodnost postojanja. Promocija je nešto što svakom poslovanju može uvećati vrijednost i predstaviti ga na način koji on zaista predstavlja. Realizujući medijsku promociju svakako da smo osjetili njegove vrijednosti. Pomogao nam je da društvo zastane i posveti dio svog vremena da čuje i zadrži informacije o onome što mi radimo i koji je naš osnovni cilj. Slušajući o našem poslovanju, mogućnostima, preprekama i uspjesima svakako da ih može postaknuti da pokrenu sopstveno preduzeće. 

Što biste preporučili BONJOUR. čitateljicama kojima nedostaje hrabrosti da započnu svoju kreativnu priču? 

Preporučile bismo im da razmisle duboko o tome koliko im znači njihov rad i posao. Šta on predstavlja za njih i za ostatak društva ? Kada izgovore to na glas shvatiće da taj osjećaj važnosti svog rada i preduzeća treba da podijele sa drugima! Jer šta nam predstavlja naš uspjeh ako ga ne možemo podijeliti sa drugima ? Zbog toga, budite svjesne svoje posebnosti i podijelite je sa ostatkom svijeta. 

Više detalja o brendu Agro Plan i njihovim proizvodima saznajte na službenoj Facebook i Instagram stranici brenda. 

***
Foto: Marko Jovančić za BONJOUR.ba
Razgovarala: Dijana Ćavar


Bonjour

Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu

Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.

Dodaj u omiljene

Tri neočekivana načina da pekmez od šljiva završi na ozbiljno dobrom tanjiru

TEKST: Lamija Muratagić

Tri neočekivana načina da pekmez od šljiva završi na ozbiljno dobrom tanjiru Tri neočekivana načina da pekmez od šljiva završi na ozbiljno dobrom tanjiru

Teglica koju svi dobro poznajemo ove sezone dobija sasvim novu ulogu. Pronašli smo tri kombinacije koje zvuče neočekivano, a na tanjiru rade iznenađujuće dobro.


Vrijeme je da pekmez od šljiva poslužimo malo ozbiljnije


Ako djetinjstvo na Balkanu ima svoj septembarski okus, velika je šansa da dolazi iz teglice pekmeza od šljiva. To je jedan od onih okusa koji se vraćaju skoro preciznije od kalendara, uz krišku hljeba, palačinke i prve svježije dane koji već najavljuju jesen.

Možda ga upravo zato dugo nismo ni pokušavali gledati drugačije. Pekmez od šljiva toliko je poznat, toliko vezan za kućne kuhinje, ostave i doručke iz djetinjstva, da ga rijetko zamišljamo izvan tog vrlo sigurnog okvira.

 



Šljiva, s duge strane, ima dovoljno kiseline da podnese ozbiljno slan sir, dovoljno dubine da se snađe uz puterasto tijesto i dovoljno izražen okus da nekoliko jednostavnih sastojaka pretvori u tanjir koji bismo bez problema očekivali u dobrom bistrou.

Zato smo ove sezone odlučili preskočiti očekivano i pronaći tri provjerene kombinacije u kojima pekmez od šljiva dobija malo drugačije društvo, a ostaje potpuno prepoznatljiv. Nema kompliciranih tehnika ni sastojaka koje ćete tražiti po pola grada, samo nekoliko dobrih spojeva koji poznatu teglicu vode na puno zanimljiviji tanjir.
 

Hrskavi trokutići s fetom, pekmezom od šljiva i timijanom


Počet ćemo kombinacijom koja nam je možda i najbliža. Tanke kore, feta i nešto slatko već govore jezikom koji dobro poznajemo, samo se ovdje između slanog sira i hrskave jufke pojavljuje pekmez od šljiva.

 



Rezultat je dovoljno poznat da ne djeluje kao kulinarski eksperiment, a opet dovoljno drugačiji da ga poželimo ponoviti za sljedeće druženje. Timijan donosi aromatičnu svježinu, dok crni sezam nije obavezan, ali daje lijep završni detalj i još malo teksture.

Za 9 trokutića treba vam:

  • 6 listova tankih kora za pitu
  • 100 g maslaca, otopljenog
  • 200 g feta sira
  • 4 kašike pekmeza od šljiva
  • 1 kašičica crnog sezama, po želji
  • svježi timijan za serviranje


Rernu zagrijte na 200 °C, odnosno 180 °C s ventilatorom, a pleh obložite papirom za pečenje. Jednu koru lagano premažite maslacem, preko nje položite drugu, pa ih prerežite na tri duge trake.

 



Na početak svake stavite malo fete i približno kašičicu pekmeza, zatim koru preklapajte u oblik trokuta sve dok fil ne bude potpuno zatvoren. Ponovite postupak s ostatkom kora, trokutiće premažite maslacem, pospite crnim sezamom i pecite 15 do 20 minuta, odnosno dok ne postanu zlatni i hrskavi.

Poslužite ih tople, uz nekoliko listića svježeg timijana.
 

Tost s kozjim sirom, pekmezom i svježom šljivom


Druga kombinacija traži manje vremena nego odlazak po kafu, a izgleda kao nešto što bismo vrlo rado naručili za vikend brunch.

 



Najbolji dio je u kontrastima. Hljeb je topao i hrskav, kozji sir kremast i blago kiselkast, pekmez donosi koncentriranu voćnu slatkoću, dok svježa šljiva cijelom zalogaju vraća sočnost i svježinu.

Za jednu porciju, odnosno dva tosta, treba vam:

  • 2 kriške raženog ili dobrog rustikalnog hljeba
  • 2 kašike omekšalog maslaca
  • 4 kašičice pekmeza od šljiva
  • ½ svježe šljive, tanko narezane
  • 2 kašike kozjeg sira
  • ¼ kašičice svježe mente ili matičnjaka


Kriške hljeba premažite maslacem s obje strane i tostirajte ih na zagrijanoj tavi ili grillu dok ne dobiju zlatnu koricu.

Na svaki tost rasporedite polovinu kozjeg sira, zatim dodajte pekmez i tanke kriške svježe šljive. Završite sitno nasjeckanom mentom ili matičnjakom.

 



I to je cijeli recept. Nekoliko sastojaka, desetak minuta i sasvim dovoljno da pekmez od šljiva izađe iz poznate jutarnje rutine.


Brie u lisnatom tijestu s pekmezom od šljiva


Treća kombinacija izgleda najambicioznije, iako je zapravo vjerovatno najjednostavniji trik na listi.

Brie se tokom pečenja pretvara u mekanu, gotovo tečnu sredinu, pekmez od šljiva donosi slatko-kiseli kontrast, a lisnato tijesto sve zatvara u hrskavu, puterastu koru. Recept je posebno dobar za večeri kada dolaze gosti jer se najveći dio posla svodi na slaganje nekoliko sastojaka i čekanje da rerna odradi ostatak.

Treba vam:

  • 1 brie sir, oko 200 g
  • oko 250 g lisnatog tijesta
  • 3 do 4 kašike pekmeza od šljiva
  • 1 jaje
  • 2 kašike listića badema, po želji
  • malo brašna za radnu površinu


Rernu zagrijte na 200 °C. Lisnato tijesto lagano razvaljajte na pobrašnjenoj površini, a brie položite na sredinu.

 



Preko sira rasporedite pekmez od šljiva i, po želji, dodajte listiće badema. Tijesto preklopite preko sira, dobro spojite rubove i cijeli paket prebacite na pleh obložen papirom za pečenje.

Premažite umućenim jajetom i pecite 20 do 25 minuta, odnosno dok lisnato tijesto ne dobije duboku zlatnu boju. Nakon pečenja ostavite ga nekoliko minuta prije rezanja kako bi se sir blago stabilizirao.

Najbolji dio dolazi kada tijesto prvi put prerežete, a topli brie i pekmez od šljiva završe u istom zalogaju.


Teglica ostaje otvorena još neko vrijeme


Pekmez od šljiva vjerovatno nikada neće izgubiti svoje tradicionalno mjesto na našem stolu, niti treba. Ipak, feta u hrskavoj jufki, kozji sir na toplom tostu i rastopljeni brie daju mu sasvim dovoljno razloga da povremeno promijeni društvo.

 



Najbolje je što nijedan od ovih recepata ne traži posebno kulinarsko predznanje, sastojke koje ćemo tražiti po pola grada ili popodne provedeno u kuhinji.

Samo jednu dobru teglicu pekmeza od šljiva.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @emma.ranne


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!