Agro Plan u Bijeljini proizvodi organsko voće i povrće, a u razgovoru s Ljiljanom i Draganom saznali smo sve detalje!

Ljiljana Janković i Dragana Nešković dvije su poduzetnice iz Bijeljine koje vode društveno orijentirano poduzeće koje se bavi uzgojem organskog voća i povrća. 

Na plantažama na kojima se proizvodi sva hrana prednost u zapošljavanju imaju osobe koje pripadaju marginaliziranim kategorijama društva.

Ono što Agro Plan dodatno čini posebnim na tržištu, upravo je činjenica da njihov tim marljivo radi na unaprjeđenju proizvodnje, kao i da posjeduju certifikate koji potvrđuju organsko porijeklo njihovih proizvoda.
Koncetrirani su na krajnjeg korisnika te kvalitetu prehrambrenih navika, a obzirom da smo sada, više nego ikada ranije svjesni važnosti zdravih navika, ovo je adresa na kojoj možete poronaći svježe, sezonsko i kvalitetno povrće/voće.
Jedini su brend na području Bijeljine koji proizvodi i organsko voće i povrće, a u sklopu #FEELGOODintervjua otkrili su nam kako je započela njihova priča te kako i sami možete naručiti njihove proizvode. 

***

Kada ste započeli svoj brend i koji je najveći poslovni izazov s kojim ste se susreli na početku?

Preduzeće D.O.O “AGRO-PLAN” osnovano je u decembru 2017. godine od strane Udruženja građana za promociju obrazovanja Roma „Otaharin“. S obzirom na to da u Bosni i Hercegovini nije usvojen zakon kojim se definiše osnivanje i položaj socijalnih preduzeća, „AGRO-PLAN“ je osnovan kao klasično društvo sa ograničenom odgovornošću. Socijalni karakter preduzeća se prije svega ogleda u tome da prednost pri zapošljavanju imaju osobe koje pripadaju marginalizovanim kategorijama društva (Romi, osobe s invaliditetom, žene žrtve nasilja, itd.). Shodno tome, možemo reći da je osnovna misija preduzeća „AGRO-PLAN“ da kroz proširenje svojih kapaciteta omogući da što veći broj pripadnika romske nacionalne pripadnosti i drugih ranjivih kategorija društva dobije priliku da stekne radno iskustvo i odgovarajuće obuke koje će im omogućiti lakše uključivanje na formalno tržište rada i sticanje redovnog prihoda.  

Ljiljana Janković i Dragana Nešković 

Treba spomenuti da je od samog početka preduzeće usmjereno ka proizvodnji i distribuciji zdravstveno bezbjedne organske hrane. S tim u vezi najveći poslovni izazov sa kojim smo se susreli na samom početku poslovanja jeste razvijenost tržišta organskih proizvoda i svijest potrošača o konzumaciji zdravstveno-bezbjedne hrane. Tržište organskih proizvoda kod nas još uvek nije dovoljno razvijeno, iako je posljednjih godina organska proizvodnja imala značajan porast. Svijest potrošača je takođe počela da se mijenja i raste  i to prvenstveno u velikim gradskim sredinama gdje je ponuda organskih proizvoda i najveća. Međutim svjesni smo činjenice da svijest potrošača o konzumaciji organske zdravstveno bezbjedne hrane i dalje nije na zavidnom nivou te da je njihovo povjerenje u organske proizvode nije u velikoj mjeri zastupljeno. Stoga, kako bismo dijelom savladali sve izazove sa kojima smo se susreli, pokrenuli smo proces sertifikacije naše organske proizvodnje kao jedini vid garancije da su naši proizvodi uzgojeni bez štetnih hemikalija. Proces sertifikacije smo započeli kod ovlaštene sertifikacione kuće koja djeluje na području Bosne i Hercegovine pod nazivom Organska kontrola.

Kako biste opisali svoj brend u 3 riječi?  

Naš brend bismo mogli opisati kroz riječi: visokokvalitetno, organsko i zdravstveno-bezbjedno. Upravo su ovo tri vrijednosti kojima se vodimo u našem poslovanju i  nastojimo da naše preduzeće bude prepoznatljivo po dugogodišnjoj tradiciji u proizvodnji zdrave i visokokvalitetne hrane na ovim prostorima.

Koji su proizvodi/usluge dostupne u sklopu vašeg brenda?

U okviru preduzeća, na zemljišnoj parceli, čija je ukupna površina 0,74 ha, organska proizvodnja se organizuje u tri plastenika površine po 500 m² i dijelom na otvorenom polju. Tokom godine je moguće organizovati dva proizvodna ciklusa: jesenja sjetva i proljetna sjetva. Jesenja sjetva podrazumijeva plasteničku proizvodnju lisnatog povrća poput zelene salate, rukole, špinata i mladog luka. Proljetna sjetva podrazumijeva proizvodnju plodovitog povrća poput paprike roge i babure, paradajza i cherry paradajza, patlidžana, krastavca, kao i mahunarki i kupusnjača. 
Koncentrisani na krajnjeg potrošača i kvalitet ljudske ishrane nudimo: 

• Svježe i kvalitetno povrće/voće u sezonskom periodu,
• organske sertifikovane proizvode,
• mogućnost kupovine proizvoda na mjestu održavanja proizvodnje.

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

Moramo istaći da nam je svaki radni dan veoma dinamičan. Zavisno od perioda godine znamo koliki obim posla nas čeka te tome prilagođavamo svoje radne sate. Ali rutina koju ne mijenjamo godinama jeste da svakako radni dan započinjemo šoljicom jake kafe kako bismo probudile sva čula i pripremile se za nove poslovne izazove. Moramo reći da nam je taj dio dana veoma bitan i kako nam je godinama služio za punjenje baterija tako je i pomogao da bolje razumijemo jedna drugu i shvatimo navike i mišljenja koja se mogu razilaziti. Nakon toga, planiramo ostale aktivnosti i organizujemo radnike i poslove u poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivredna proizvodnja često ne trpi greške te se trudimo maksimalno ih izbjeći.  Zavisno od sezone, razlikuju se i naše radne obaveze. Tako kada dođe proljeće ili jesen sve je usmjereno na pripremu zemljišta, biljaka i zaštićenog prostora za novi proizvodni ciklus dok tokom zimskih mjeseci, možemo malo i usporiti i zastati sa radnim aktivnostima. Nakon obavljenih poslova u poljoprivrednoj proizvodnji, veliki dio radnog dana nam prolazi u sređivanju dokumentacije, knjigovodstva i izmirenja finansijskih obaveza. Vrlo često nam upravo ovaj dio prolongira radni dan. Nakon obavljenih obaveza, poslije 16 časova možemo konačno predahnuti i posvetiti se porodici i sebi. Naš dio dana trudimo se da iskoristimo vrlo kvalitetno te da ga ispunimo pozitivnim mislima, energijom i lijepim trenucima.

Što je ono što vaš brend čini posebnim na domaćem tržištu?

Prema podacima koji se navode u godišnjem izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, za 2017.godinu, na području FBIH postoji oko 70 organskih proizvođača dok je u RS identifikovano 26 organskih proizvođača, najviše u oblasti ljekovitog bilja i bobičastog voća. Prema podacima ovlaštene sertifikacione kuće iz Sarajeva, Organska kontrola, iz 2019.godine, broj registrovanih sertifikovanih organskih proizvođača na teritoriji BiH je 16 dok je 1 u procesu konverzije. Na teritoriji Bijeljine registrovana su svega 2 proizvođača od kojih se jedan bavi proizvodnjom organske aronije i drugog divljeg i kultivisanog bobičastog voća.

Pored ova 2 proizvođača registrovano je i naše preduzeće. Sektor organske proizvodnje u BiH ima dobre predispozicije, ali relativno mali broj organskih proizvođača, a količine proizvedene organske hrane u odnosu na konvencionalnu proizvodnju su još uvijek skromne. Djelatnošću našeg preduzeća stanovnici Bijeljine imaju mogućnost kupovine organskih svježih povrtlarskih proizvoda u neposrednoj blizini. Osim toga, potrošači imaju mogućnost i kupovine proizvoda direktno na mjestu proizvodnje gdje mogu dobiti korisne informacije o procesu organske proizvodnje i prednostima konzumacije organskih proizvoda. Pored toga što posebnost našeg brenda upravo čini to što nastojimo u velikoj mjeri doprinijeti zaštiti životne sredine i povećati svijest potrošača o konzumaciji zdravstveno-bezbjedne hrane, jeste i činjenica da je preduzeće usmjereno ka zapošljavanju osoba iz marginalizovanih skupina.

Kako se nosite s neuspjesima i što vas motivira da nastavite dalje raditi na ostvarenju ciljeva?

Većina osoba shvata definiciju neuspjeha veoma slično, ali je različito doživljavamo. Na samom početku smo bile svjesne da nas na kraju našeg puta može čekati i uspjeh, ali i njegov vječni protivnik neuspjeh koji se često pojavi kada najmanje očekujemo. Moramo priznati da, iako smo bile svjesne činjenice da naravno sve ne može biti idealno i teći onim tokom koji mi iscrtamo, bile smo nepripremljene na neke od neuspjeha koje smo imale. Loša strana poslovnog neuspjeha jeste što može uvući i emotivnu komponentu pa je borba sa njim još teža. Ali slušanje, razumijevanje, međusobna podrška, su nam pomogli da se izborimo sa svim neuspjesima koji su nas pokušali savladati. Iz svake borbe sa njim smo izlazile jače i motivisanije. Osim toga, misao koja nas je držala, vodila i nije dozvolila da odustanemo jeste to što naše odustajanje i pad dovodi do još većeg ranjavanja osoba iz marginalizovanih skupina stanovništva kojima smo posvetili svoje dane. Naš neuspjeh bi značio i njihov neuspjeh, kako u borbi za ostvarenje prihoda, tako i ostvarenju socijalno-društvene uključenosti. 

Najvažnija lekcija o poduzetništvu koju ste naučili dosad?

Kao što smo spomenule, preduzeće Agro-plan od samog početka posluje sa idejom da se putem ulaganja prihoda nastalog od prodaje organskih proizvoda i usluga ispuni jasna društvena misija i rješavanje društvenih problema poput nezaposlenosti marginalizovanih skupina. Međutim šira javnost uglavnom ne razumije koncept socijalnog preduzetništva te naročito samog pojma organskih proizvoda gdje je potrebno organizovati posebne programe za podizanje svijesti. Zbog svega navedenog tokom našeg puta smo imale veliki broj izazova, ali i naučenih lekcija. Mnoge naučene lekcije su proistekle upravo iz naših padova. Oni su nas natjerali da naučimo da vladamo svojim mislima i emocijama. Shvatile smo da ukoliko dođemo u situaciju da su nam misli rasijane te dozvolimo da nas emocije savladaju reagovaćemo potpuno pogrešno na razne teške i stresne situacije koje nas posao nosi. Naučile smo da budemo jake, nepokolebljive, hladne glave i to nam je sigurno dalo prednost u našem poslu. Pored toga, postavile smo se da je naš um otvoren za nove ideje i nismo se plašile uvođenja novina. Jer shvatile smo da ukoliko prećutimo i zatvorimo oči na nove prilike, propustićemo mnoge mogućnosti za napretkom. Borba socijalnih preduzetnica je neprestana. Vodile smo se frazom jednog poznanika, koji je izjavio „Da sam u životu prihvatao odgovore koji sadrže NE i NE MOŽE, ne bih postigao sve ovo danas“.

Koliko su, po vašem iskustvu, ljudi u BiH upoznati s #MadeinBiH etiketom i koji su još koraci potrebni za edukaciju i podizanje svijesti? 

Za proizvode iz Bosne i Hercegovine, društvo ima različita mišljenja, iskustva i poglede. U toku prošle godine uslijed pandemije virusa Covid-19 svakako je veći dio društva se okrenuo domaćoj proizvodnji i kupovini proizvoda iz domaćih radionica uslijed smanjenog obima uvoza proizvoda iz drugih evropskih država. Većina društva vjeruje i ubijeđena je da je „tuđe bolje“ i da u Bosni i Hercegovini ne postoje kapaciteti koji bi mogli za zadovolje potrebe stanovništva u pogledu kvaliteta i kvantiteta. Međutim, godina koja je iza nas je pokazala da zaista imamo kapacitete i da trebamo nastaviti ulagati u njih i usavršavati našu #BIH proizvodnju. Usavršavanjem proizvodnje i posvećivanjem veće pažnje kvalitetu proizvoda i bezbjednosti doprinijet ćemo jačanju preduzeća i većoj potražnji proizvoda. Pored jačanja svijesti društva treba spomenuti i uspostavljanje povjerenja među kupcima i potrošačima. Povjerenje između proizvođača i potrošača je glavna karika koja je često zapostavljena. 

Knjiga koja je na vas ostavila najviše utisaka? 

Moramo istaći da tokom godina poslovanja, teško smo nalazile vremena koje bismo posvetile nekoj literaturi koja nije za svrhu obrazovanja. Većina knjiga sa kojima se susrećemo i koje koristimo jesu iz stručne oblasti u kojoj poslujemo te možemo svakako izdvojiti nekoliko njih poput: Organski vrt- put do zdravlja,  Organska poljoprivredna proizvodnja – osnove planiranja i analiza poslovanja, Organska proizvodnja – stanje i perspektiva, kao i knjige o preduzetništvu: Budi sam svoj mentor, Pobjednički stav-vaš put do osobnog uspjeha.

Što birate kada se želite opustiti i napuniti baterije?
 
Dragana: Nakon završetka radnog dana, nastojim da svakako što kvalitetnije ispunim svoje vrijeme i posvetim se sebi i svojim voljenima. Uslijed mnoštva obaveza, tijelo i duša često djeluju iscrpljeno te nam je potrebno da misli prepustimo nekim ljepšim stvarima. Vrlo često biram šetnju kao način za punjenje baterija i kontrolisanja negativnih misli.  Trudim se da svoje vrijeme odvojim i za sebe, ali i za osobe koje zauzimaju važno mjesto u životu. U društvu sa njima, smijehu i lijepom raspoloženju crpim energiju za novi radni dan. 

Ljiljana: Svoje slobodno vrijeme provodim sa svojom porodicom i najmilijima. Supruga sam i majka dvoje djece, oni me dočekaju uvijek sa osmjehom na licu. Dovoljan je samo jedan njihov pogled i zagrljaj i koliko god da je dan bio naporan i težak, ostaje iza toga. Opuštanje uz muziku, druženje sa kolegama i prijateljima uz kafu i pozitivnu energiju, punim baterije i krećem ka novim radnim pohodima.

Ovaj naš intervju rezultat je projekta koji radimo s dm drogerie markt i Fondacija 787. Jeste li kroz njega za svoj brend osjetili benefite i ako da, koje?

Marketing je vrlo bitan segment svakog poslovanja. Međutim, od mnoštva obaveza zapostavimo ovaj segment i ne shvatamo njegovu bitnost i neophodnost postojanja. Promocija je nešto što svakom poslovanju može uvećati vrijednost i predstaviti ga na način koji on zaista predstavlja. Realizujući medijsku promociju svakako da smo osjetili njegove vrijednosti. Pomogao nam je da društvo zastane i posveti dio svog vremena da čuje i zadrži informacije o onome što mi radimo i koji je naš osnovni cilj. Slušajući o našem poslovanju, mogućnostima, preprekama i uspjesima svakako da ih može postaknuti da pokrenu sopstveno preduzeće. 

Što biste preporučili BONJOUR. čitateljicama kojima nedostaje hrabrosti da započnu svoju kreativnu priču? 

Preporučile bismo im da razmisle duboko o tome koliko im znači njihov rad i posao. Šta on predstavlja za njih i za ostatak društva ? Kada izgovore to na glas shvatiće da taj osjećaj važnosti svog rada i preduzeća treba da podijele sa drugima! Jer šta nam predstavlja naš uspjeh ako ga ne možemo podijeliti sa drugima ? Zbog toga, budite svjesne svoje posebnosti i podijelite je sa ostatkom svijeta. 

Više detalja o brendu Agro Plan i njihovim proizvodima saznajte na službenoj Facebook i Instagram stranici brenda. 

***
Foto: Marko Jovančić za BONJOUR.ba
Razgovarala: Dijana Ćavar