TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 15.10.2013.
Marko Fehér – ime iza androgrenosti Prije više od tri mjeseca u Banja Luci na manifestaciji Fashion Fair mladi bh. dizajner imena Marko Fehér je predstavio svoju kolekciju. Vijest sama po sebi se ne bi ništa razlikovala od bilo kojeg drugog predstavljanja kolekcije da Marko nije na pistu poslao modele odjevene u komade namijenjene muškarcima. I ženama.
Androgeni stil uz kakav vežemo pojavu veličanstvene Tilda Swinton je Markov modni izričaj. Odjeća u nebojama, oštrih rezova koja zanimljivo ovija tijelo, bilo muško ili žensko je ono što je već na početku karijere Marka 'izdvojilo' iz mase i čime je privukao pažnju javnosti. Nas je zanimalo kako se jednom mladom dizajneru u Bosni i Hercegovini javila ideja i hrabrost da odmah na početku predstavi androgenu kolekciju, te što misli o komercijalizaciji koja je skoro pa neizbježna pojava na malim tržištima poput našeg.
Kada i kako si prepoznao da želiš ići u androgenom pravcu?
Estetika koja mene zanima, data tema kao fakultetski zadatak i inspiraciju koju sam iskoristio (film „Virdžina") jednostavno same po sebi su smjernice koje upućuju na androgenu modu. Film je taj koji me je najviše posticao da kolekcija krene u tom pravcu, ali i moja estetika.
Inspirira te unisex moda. Misliš li da sve što može obući žena, može odjenuti i muškarac, a da njegova pojava bude i dalje stilski zaokružena?
Naravno da ne, jer nisu baš sve stvari predviđene ni za žene . U sklopu moje estetike, koja je bazirana na minimalističkom pristupu dizajniranju, sve stvari bi mogli nositi kako muškarci tako i žene. Smatrate da Damir Urban nije stilski zaokružen? On je tip osobe za koje ja dizajniram, i volio bih da se on i slični njemu pronalaze u stvarima koje ja radim.
Kakvo je viđenje BiH modne scene gledano očima mladog dizajnera koji je na početku svoje karijere, ali koji ima pristup svim informacijama iz svijeta i koji rad počinje u vremenu live streaminga, blogera, instagramiranja i svega što nam pruža velik uvid u svjetsku modnu scenu?
U poređenju sa svjetskom modnom scenom, mi smo mali. Ali nije samo tako u modi, zapravo tako je u svim oblastima. Ima nekoliko ljudi koji zaista žele da nešto mijenjaju, tu ubrajam i vaš portal, koji se trudi da to sve približi svim građanima naše lijepe zemlje. Od dizajnera uvijek ističem rad Sarajevske dizajnerice Ljiljane Majkić, koja je zaista umjetnik, i žena koja zna svoj posao, te se trudi da se modna scena dovede na viši nivo. Svakako ovo 'cyber' doba nam omogućava da smo bliže svemu, da se poredimo i budemo u korak sa svjetskim dizajnerima i trendovima.
Rekao si da se nikada nećeš komercijalizirati. Hrabre riječi za nekoga tko je na početku karijere. Kakvi su ti planovi za daljnji rad i misliš li da će se njime razvijati androgeni stil kao pravac na BiH modnoj sceni?
Komercijalizaciju u kontekstu prilagođavanja novim trendovima zaista ne volim. Ali smatram da postoji itekako dobrih komercijalnih brendova, te da ću nekada imati priliku raditi za neke od njih. Ali smatram da mladi dizajneri, svi mi, ne smijemo da se sputavamo, i da svakako trebamo da imamo kolekcije koje nas predstavljaju u cijelosti, a ne forsirati nešto u što ćemo biti sigurni da će da se 'unovči'. Ja se nadam da se u tom smjeru neću zagubiti, te da ću uvijek predstaviti nešto iznutra, nešto što sam ja, a ne potrebe tržišta. Što se tiče mog budućeg rada, ne želim da se sputavam i ograničavam, te da kažem da će to biti isključivo androgena moda. Prepustiti ću se, raditi ću po osjećaju, u zavisnosti od trenutnog stanja, raspoloženja, inspiracije pa kako bude. Možda uslijedi nešto isključivo ženstveno ili muževno. Ne znam, vidjeti ćemo šta nosi sutra. :)
Kolekcija Virdžina by Marko Fehér
Modeli : Miladina Grujić, Sunčica Banda, Milenko Blaženović, Dragan Knežević i Srđan Ćurlić{gallery}2013_10/marko{/gallery}
Razgovarala: Ana Ćavar
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.
Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.
Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 
Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.
Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.
Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.
Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.
„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“
Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.
„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“
Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.
„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“
Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.
„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“
Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.
„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“
Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.
„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“
A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.
„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“
Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.
Algoritam može prepoznati obrazac.
Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek. 
Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
