TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 14.6.2013.
Odjeća koja je inspirirana glazbenim instrumentima Na nedavno održanom Banja Luka Fashion Fairu jedno dizajnersko ime je ostavilo jak utisak na sve posjetitelje zbog neobične kolekcije koju je predstavila. Radi se o dizajnerici Ljiljani Majkič, ljubiteljici neobičnih formi i spajanja nenosivog s nosivim. Kada smo ju pitali kada je nastala kolekcija naziva NA FETE, Ljiljana nam je odgovorii
Spomenuli ste Fashion Band. Dakle pri stvaranju ove kolekcije inspirirali su vas glazbeni instrumenti?
Ova kolekcija nije samo formalistički inspirisana instrumentima. U širem kontekstu ona je inspirisana muzikom, a u formalnom izrazu čak i interpretira instrumente. Formom koja je složena i kompleksna, ona odudara od standardnih normi i uspješno odgovara na pitanje kako spojiti nosivo s nenosivim. Moje kolekcije imaju zajedničku crtu u težnji da im dam scenski karakter, kombinujući kostimski dizajn i 'ready to wear' koncept, a u formi zelim da bude naglašena skulpturalnost.
Forma je možda element koji najviše karakterizira vaš rad. Koliko je potrebno da ovakva kolekcija nastane i kako birate modele od kojih stvarate ovakve kreacije?
Iako bi se po složenosti forme kolekcija mogla svrstati u red vioke mode, ipak je u krojnom rješenju vrlo, reklo bi se, jednostavna. Osnovna ideja je bila spajanjem jednakih dijelova doci do neobičnog kroja, s ciljem stvaranja nosivih modela. Upravo zato kolekcija nosi naziv NA FETE . Zbog svega navedenog koristila sam materijale koji su prirodni, a neki imaju i sloj impregnacije, čime je omogucen željeni formalni izraz. Često me oblik koji želim postići vodu pri odabiru materijala. Obzirom na kompleksnost forme izrada je trajala bar tri mjeseca. Moram naglasiti da je head piece potpuno uozbiljio cijeli outfit. Naravno to nisu bile nikakve kape, kao što mediji objavljuju, nego vrlo neobični obodi za šešire, koji su ručno izrađeni.
Kako naši čitatelji mogu doći do tvojih kreacija?
Inače moje kreacije se već nalaze u prodaji u tržnom centru Roses Fashion Outlet, Sv. Kriz Zacretje (Hrvatska ) u butiku FASHION & ART, koji je na pola puta Zagreb - Maribor ili preko moje fun stranice na Facebooku „LJiljana Majkic clothing“, a uskoro nadam se i u Splitu.
Jako mi je žao sto Vaš portal nije bio na vrijeme obaviješten o dešavanju na Banja Luka Fashion Fair, što je inače bio običaj predhodnih godina, ali zato Vas pozivam da pratite moju izlozbu i reviju u Collegium Artisticumu u avgustu mjesecu. U pitanju je zimska kolekcija i izložba fotografija mojih radova, koja ce trajati i poslije Sarajevo Film Festivala. Datum nije jos tačno određen, ali mislim da je baš na početku SFF. Ja se već radujem našoj saradnji!
{gallery}2013_06/ljilja{/gallery}
A.P.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.
Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.
Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 
Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.
Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.
Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.
Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.
„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“
Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.
„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“
Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.
„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“
Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.
„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“
Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.
„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“
Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.
„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“
A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.
„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“
Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.
Algoritam može prepoznati obrazac.
Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek. 
Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
