TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 20.6.2013.
Tko joj je omiljeni bh. dizajner? Dinka je dvadesetsedmogodišnja djevojka, rođena u Slavonskom Brodu koja iza sebe već sada ima zavidne uspjehe na polju mode i filma. Naime, uz modne angažmane u editorijalima Dinka je uspjela školovati se na Akademiji scenskih umjetnosti u Australiji i nakon toga posvetiti se filmu kroz uloge glumice, scenaristice i producentice. Nakon Akademije je d
Dinka, rođeni ste u Hrvatskoj, a živjeli ste i školovali se u Australiji, no imate jaku poveznicu i s Bosnom i Hercegovinom. Na koji način?
Bosna i Hercegovina je mjesto gdje su moji korjeni i ja insistiram na svom identitetu. Hercegovina će biti uvijek dio mene. Volim Hercegovinu, osjećam zadovoljstvo da svoju zemlju predstavljam gdje god odem. Volim da razmišljam da ću na kraju, gdje god bila, da se vratim tamo ili na neku obalu u Hrvatskoj. Los Angeles, Pariz, Berlin ili Sydney je zaljubljenost na drugi način. Uvijek se osjećam kao da sam 'u prolazu' u tim gradovima. Moram priznati, nisam nikad prihvatila ni jednu državu kao svoju kao sto smatram Bosnu i Hercegovinu. Moje stalno putovanje svijetom, poslovnim angažmanima i saradnjama s mnogim ljudima koje jako volim definitivno oblikuje i definira moj doživljaj svijeta, ali ipak moje vrijednosti su jako tradicionalne i to mi odgovara. Ne želim da zaboravim ko sam. Iskreno, to mi i daje snagu da se izborim u svijetu.
Na kojem ste projektu sada angažirani?
Trenutno sam u fazi pred-produkcije jednog Italijanskog filma u kojem igram jednu od glavnih uloga tako da se i spremam za dolazak u Italiju uskoro, te se veselim ljetovanju u Hrvatskoj s prijateljima. Posjetiti ću i Sarajevo. Sada završavam i četvrti scenarij sa svojim kolegama iz produkcijske kuće Chandelier Films koju sam osnovala prije tri godine. Sada smo u fazi pred-produkcije prvog dugometražnog filma 'Melodija', ljubavni mjuzikl koji će obilježiti moj dugometražni privijenac kao scenaristicu, producenticu i glumicu. Jako se veselim tome jer je priča jedna snažna romansa u kojoj se radi o junacima iz malog mjesta, otoka, nevini, čiste duše i neiskvarenih pogleda na svijet. Htjela sam napisati ljubavnu priču dovoljno jaku i fatalnu da žena i muškarac čekaju zauvijek. Teme koje se pojavljuju u filmu već dugo su me opčinile i opsjele. Na ovom projektu radim s puno ljubavi i to više od dvije godine s Vedranom Jerbić. Pisanje je disciplina sama po sebi.
Trenutno se i pripremam da izdam svoju prvu knjigu poezije i kratkih intimnih priča o životu urbane žene koja želi sve, sada i odmah, bez tužnih kompromisa, otkrivajući vjeru u univerzalno žensko pravo na ljepotu. Romantičar sam i zauvijek zaljubljena u život.
Cannes Film Festival, crveni tepih
Aktivni ste u modnom i filmskom svijetu. Što je došlo prvo?
Film je moja prva ljubav jer sam odrasla s filmom i kao mala curica, znala sam ponekad cijelu noć gledati filmove, no u životu je moda došla prva. Kad sam napunila 16 godina, pobijedila sam na natječaju za modele u Australiji nakon čega me moja starija sestra odvela na casting za Elite Models u Australiji, agencija koja me poslala na test i primila me. Ulazak u svijet mode mi se činio jako interesantnim, a s fotografima obožavam raditi. Za mene je i modna fotografija jedna vrsta nijemog filma i uživam u vizualnoj simbolici i fuziji. Kada sam primljena na Akademiju Scenskih Umjetnosti onda sam bila više posvećena glumi i usavršavanju discipline koja mnogo zahtjeva. Živjela sam u teatru i na filmskim setovima.
Do sada, drago mi je iskustvo bilo dobitak uloge u serijalu TRUE BLOOD dva tjedna nakon dolaska u Los Angeles. Film MALE RUKE koji je snimljen u Mostaru mi je iznimno drag jer sam bila u poziciji autora i kreativne producentice.U trenutnom angažmanu dugometražnog filma MELODIJA, dobila sam podršku od redateljice Jane Campion koja me usmjerila ka kreativnom procesu. Takvi izlasci u susret mi daju mogućnost za napredovanje. Na kraju dana, za mene je uspjeh saznati da li je publika uživala u filmu kojeg sam napravila, da li I kako su ga osjetili. Jer ja kao autor, radim film za publiku.
A da morate birati između mode i filma, što biste odabrali?
Film.
Jeste li radili s nekim od bh. umjetnika – bilo da se radi o fotografima, producentima, redateljima, glumcima...? Kakva iskustva nosite iz te suradnje?
Radila sam sa Mirajem Grbić na filmu MALE RUKE i to iskustvo je bilo divno. Miraj je jako talentovan, profesionalan i jako duhovit.
Na setu filma 'MALE RUKE'
Znamo da i aktivno pratite našu modnu i filmsku scenu. Što smatrate da nam nedostaje da bi naša scena bila razvijenija?
Samoinicijativa i samoorganizacija je jako važna za pozicioniranje statusa u bilo kojoj profesionalnoj oblasti. Sto više praktičnog iskustva, truda, pozitivnosti I ideja, saradnje. Formalno obrazovanje se podrazumijeva, ali zaista smatram da iskustvo pomaže da budete konkurentniji.
Na setovima vas nerijetko odijevaju stilisti, no kakav je vaš osobni stil? Što ćete odjenuti na dnevnu kavu, a što za promociju filma?
Imam, u zavisnosti od momenta, faze od rock izričaja do vintage te svedene klasike. Zavisi i gdje sam. Za promocije filma, postala sam ambasador brenda Rebecce Thompson, jedna jako talentovana dizajnerica u Australiji tako da volim da nosim njene kreacije kad sam tamo. Moda je za mene jedna velika strast i primijenjena umjetnost. Kao najdraže dizajnere navodim Nicolasa Ghesquièra, Oliviera Theyskensa, Christophera Kanea, Jasona Wua, Phillipa Lima i Narcisa Rodrigueza. Strašno volim Christian Louboutin cipele, Marchesu i Toni Maticevski. Obožavam detalje, kapice, šešire, rukavice i šalove. Ipak, u detaljima je trik.
Imate li omiljenog bh. dizajnera? A redatelja?
Pratim Eminu Hadžić, njezine kolekcije su iznimno sofisticirane i mnogo mi se sviđaju, a sama Emina mi je preporučena još dok sam bila u Los Angelesu. Od redatelja, izdvajam Aidu Begić, Jasmilu Zbanjić i Harisa Pašovića.
Što smatrate presudnim za vaš uspjeh i imate li možda neki savjet za sve buduće glumice i modele koji čitaju ovaj intervju?
Živite jednostavno i razigrano. Kada se odlučite raditi nešto, dajte sve od sebe i više, budite spremni za rad, pogotovo u svijetu mode i filma. Nemojte odrasti prebrzo i volite sve oko sebe srdačno i iskreno. Bavite se sportom i živite zdravo. Vjerujte u sebe, poštujte druge, živite s maštom djeteta. Budite prijatelj jer sve što iskreno darujete drugima čini i vaš život ljepšim. Čuvajte se brzih uspjeha, jer kultura je čuvanje vremena.
{gallery}2013_06/dinka_all{/gallery}
Razgovarala: A.P.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.
Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.
Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 
Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.
Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.
Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.
Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.
„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“
Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.
„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“
Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.
„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“
Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.
„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“
Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.
„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“
Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.
„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“
A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.
„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“
Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.
Algoritam može prepoznati obrazac.
Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek. 
Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
