Kaftan studio otkriva ekskluzivno za MODAMO.info    Prošli tjedan je kroz naše uredništvo poput strijele prozujala vijest kako su dizajnerice Kaftan studija dobile poziv za postavljanje njihovog showrooma u Dohi, u Katru. I kao da vijest nije sama po sebi fantastična a bh. dizajn, predstavljanje je k tomu organizirano u vili u kojoj se inače prezentiraju samo dizajnerske kreacije, a pos

Prošli tjedan ste bili u Dohi, gdje je Kaftan studio imao organiziran Couture showroom. Otkrile ste nam da je showroom bio u vili u kojoj se inače predstavljaju couture kreacije,a pozvale su vas dame koje su posjetile vaš studio za vrijeme Sarajevo Film Festivala. Za početak - kako izgleda takva jedna vila i tko su posjetitelji takvog mjesta u jednom dalekom Katru?

Vila u kojoj smo izlagale je poluotvorenog tipa u koju se dolazi isključivo na poziv i prethodnu najavu. Organizirana je tako da svaki od izlagača ima svoj prostor za prezentaciju i mjesto gdje može uz bogati catering u opuštenoj atmosferi razgovarati s klijenticama te se svakoj od njih posebno posvetiti s dovoljno pažnje.

Pripreme za showroom

Dakle, otišli ste sa svojom couture kolekcijom. Recite nam više o kolekciji - kakvi su modeli, od čega ste kolekciju izradili te što je bila vaša nit vodilja u njenom stvaranju?

Radi se o haute couture kolekciji koja se sastoji od dvadeset ekskluzivnih haljina izrađenih od vrhunskih materijala. Prilikom rada na kolekciji bilo nam je bitno da predstavimo našu preporuku za proljeće/ljeto 2014. Činjenica je da u Dohi najpoznatiji svjetski dizajneri imaju svoje trgovine i da je damama Katra dostupno apsolutno sve sto se tiče svjetske mode, tako da nismo željeli praviti nikakve kompromise u dizajnu. Bili smo svjesni da se moramo držati našeg vlastitog autorskog izraza.

S kakvim očekivanjima ste otišli na showroom?

Naša očekivanje i želja je bila da u što boljem svjetlu predstavimo rad Kaftan studia i da predstavimo BiH proizvod kao kvalitetan i originalan. Vjerujemo da kvaliteta i profesionalizam otvaraju vrata uspjeha što nam se na kraju i potvrdilo.

Detalji Kaftan Couture kolekcije

Recite nam, kada ste došli na mjesto gdje su vaše kreacije izložene, što vas je dalje čekalo? Kakav je nivo organizacije takvih eventata u Dohi, jer ipak, kako ste rekli, klijentela za takav jedan event dolazi s veoma istančanim ukusom?

Kao što imaju istančan ukus u odijevanju tako i samu organizaciju ne prepuštaju slučaju. Vodi se računa o najsitnijim detaljima. Iznenadila nas je činjenica da se osim dizajnerskih komada koji će biti izloženi podjednako vodi računa i o cateringu što doprinosi sveukupnoj atmosferi. Vrlo je živo, u toku dana se upoznajete i družite sa klijenticama, termini su unaprijed zakazani jer tu su i neizbježna isprobavanja haljina i stilsko savjetovanje. Konstantno tu imate razne poslastice koje stalno kruže sve do ručka te iako ste siti opet se ruča s novom ekipom, a sve to u vrlo opuštenoj atmosferi… i cijeli scenario se ponavlja do večernje zakuske. 

Chill out zona na plaži, gdje su dizajnerice rado naprvile predah

Naravno zanima nas i kakav je modni ukus takve klijentele?

Ekstravagantan uglavnom. Poznato je da je abaya (crna duga haljina koju nose preko odjeće) street fashion, međutim kada se nađu u privatnom okruženju to je prava mala prezentacija svih modnih trendova i stilova. Od pročišćenih linija, jednostavne elegancije do čistog glamura, sjaja, raznih tekstura i unikatnih komada naručenih u nekom od svjetskih modnih studija.

U Katru fotoaparat ispred dama nije dobrodošao, no jeste li uspjeli s tamošnjim klijentima ostvariti suradnju i prezentirati svoj rad?

Jako puno drže do privatnosti i ne žele da se fotografišu. Na to smo bile pripremljene prije samog odlaska na showroom, tako da iako imaju profile na društvenim mrežama vrlo rijetko ćete vidjeti njihov lik ili neki selfie. Međutim vrlo su otvorene za saradnju i nove ideje. Uživaju u ljepoti izrade dizajnerskih komada, tkaninama, detaljima, razgovorima o modi uopšte. Samim tim lako je uspostavljena saradnja, tako da našu posjetu generalno smatramo uspješnom.

U društvu predstavnika kompanije David Webb

Kako su klijenti reagirali na činjenicu da tako raskošne kreacije dolaze iz jedne 'male' Bosne i Hrcegovine?

To je bio prvi susret dama iz Dohe sa modnom scenom BiH. Oni na BiH gledaju kao na Evropu tako da su naš rad stilski okarakterisale kao Evropski. Bez obzira na tu činjenicu i način na koji oni gledaju na BiH mi smo stalno potencirale da su haljine proizvod dizajnera iz Bosne i Hercegovine, tako da smo sigurne da će prilikom posjete našoj zemlji, umjesto komercijalnih brendova tražiti mjesta gdje mogu kupiti dizajnerski odjevni predmeti MADE IN BIH.

Gledajući s poslovne strane, jeste li zadovoljni učinjenim i biste li rekli da je ovakav vid promocije na stranom tržištu dobar za jedan brend?

Svaka prilika za promociju svog rada na novom tržištu je dobra prilika za razvoj i analizu brenda. S poslovne strane smo zadovoljne učinjenim. Idemo dalje i već užurbano radimo na novim projektima. 

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com